Kliker.info

Globalno će biti potrebno više od 300 godine i 360 milijardi dolara investicija kako bi se zatvorio jaz u rodnoj ravnopravnosti, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women Bosne i Hercegovine.

“Da bismo napredovali u pravcu rodne ravnopravnosti, potrebne su transformativne promjene na sistemskom nivou”, kaže između ostalog Bishop.

No, postoje brojna područja napretka, dodaje Bishop koja ima preko 20 godina međunarodnog iskustva, uključujući Ujedinjene nacije, Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju, te vladine i nevladine institucije u brojnim zemljama.

“Bosna i Hercegovina ima snažan pravni i politički okvir za rodnu ravnopravnost”, kaže predstavnica organizacije Ujedinjenih nacija za žene i dodaje da je “u mnogim područjima zakonodavstvo dobro usklađeno sa različitim međunarodnim standardima o rodnoj ravnopravnosti.”

S druge strane uključenost žena u radnu snagu u Bosni i Hercegovini je samo 36,7 posto dodaje Bishop.

“Iz tog razloga su mjere za unapređenje rodne ravnopravnosti na strukturalan i sistematski način ključne, inače ćemo svjedočiti daljim nazadovanjima, ne samo u rodnoj ravnopravnosti, već i u održivom ekonomskom razvoju BiH.”

Snažan pravni okvir za rodnu ravnopravnost u BiH

RSE: Kažete (Ujedinjene nacije) da će trebati 140 godina da žene budu jednako zastupljene na pozicijama moći. Djevojčice koje će imati iste mogućnosti kao dječaci da dođu do vrha u svojim područjima neće biti rođene još neko vrijeme. Osim toga što je ova informacija depresivna, kako ćemo nastaviti s težnjom prema ravnopravnosti kada nema načina da se ona postigne tokom naših života?

Bishop: Nažalost, trebat će mnogo duže od 140 godina. Prema podacima UN Women, globalno će biti potrebno više od 300 godina i 360 milijardi dolara investicija da se zatvori jaz u rodnoj ravnopravnosti.

Da bismo napredovali u pravcu rodne ravnopravnosti, potrebne su transformativne promjene na sistemskom nivou, kako bismo se uhvatili ukoštac s dugoročnim strukturalnim preprekama i eliminirali diskriminatorne norme i prakse koje leže u osnovi rodne neravnopravnost. Dok ne sagledamo širu sliku i ne osiguramo povećane investicije za rodnu ravnopravnost, nećemo vidjeti promjene do 2030. godine niti poslije toga.

Prepoznajući da svijet ne ide u pravom smjeru da bi se postigao Cilj održivog razvoja 5, koji je ključan za postizanje svih Ciljeva održivog razvoja, UN Women je pokrenuo “Generaciju za ravnopravnosti”, globalnu inicijativu koja je razvijena s ciljem da ubrza napredak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti povećavanjem preuzetih obaveza i investicija.

To je također model za izgradnju koalicija koji prepoznaje da napredak u oblasti rodne ravnopravnosti zahtijeva širok spektar partnerstava i zajedničkih napora vlade, privatnog sektora, civilnog društva i mladih. Globalno je u okviru “Generacije za ravnopravnost” preuzeto 2.868 obaveza iz 126 zemalja sa 40 milijardi dolara finansijskih obaveza.

U Bosni i Hercegovini, više od 20 obaveza, od kojih neke predstavljaju značajne investicije, napravljeno je od strane vlade, privatnog sektora i partnerskih organizacija mladih, a predstavljene su 7. marta na događaju povodom Međunarodnog dana žena i prikazane globalno.

Obaveze se kreću od političkih, preko programskih, zagovaračkih, do finansijskih, a uključuju promociju zapošljavanja žena u partnerstvu s različitim akterima iz privatnog sektora, integraciju rodne perspektive u pravne akte, pravilnike i politike, podršku intersekcionalnom feminističkom liderstvu, kao i zagovaračke aktivnosti usmjerene na eliminaciju rodno zasnovanog nasilja, zajedno s mnogim drugima.

RSE: Razumijemo da rodna ravnopravnost neće biti među postignutim Ciljevima održivog razvoja do 2030. godine. Napredak je spor, ali postoje li neka poboljšanja od kada su ciljevi postavljeni? Kakav napredak je zabilježen?

Bishop: Postoje mnoga područja napretka i važno je da ih prepoznamo. Najčešće spominjano područje napretka su unapređenja zakona i politika.

Bosna i Hercegovina ima snažan pravni i politički okvir za rodnu ravnopravnost, a usvajanje četvrtog Gender akcionog plana pruža važan okvir za provođenje međunarodnih obaveza u oblasti rodne ravnopravnosti.

U mnogim područjima, zakonodavstvo je dobro usklađeno s različitim međunarodnim standardima o rodnoj ravnopravnosti, poput konvencije CEDAW. Bosna i Hercegovina također je potpisala i ostvaruje važne pomake u vezi sa nekoliko međunarodnih akata i dokumenata, poput Pekinške platforme za akciju i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325.

Također postoje obaveze usmjerene ka unapređenju provedbe međunarodnih standarda vezanih za odgovor i prevenciju nasilja u porodici i femicida, uključujući napore za jačanje zakonodavstva kako bi se ono uskladilo sa Istanbulskom konvencijom, a BiH je bila među prvim zemljama koje su je potpisale.

Druga pozitivna stvar odnosi se na ženske organizacije, koje su dugo imale ključnu ulogu u ostvarivanju napretka.

Žene iz Bosne i Hercegovine bile su na čelu razvijanja međunarodnih standarda vezanih za žene, mir i sigurnost, uključujući temeljnu Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325. Mnoge zemlje širom svijeta koje se sada nalaze u kriznim ili konfliktnim situacijama ugledaju se na primjer Bosne i Hercegovine, uključujući ključnu ulogu koju su žene odigrale u izgradnji mira.

Jedan od najvećih izazova napretku u oblasti rodne ravnopravnosti je osiguranje učinkovite provedbe. Dio toga odnosi se na nedovoljno finansiranje od strane vlada na svim nivoima kako bi se unaprijedile obaveze, provodile politike i podržavale ženske organizacije. Zato su kontinuirana podrška i finansiranje sada važniji nego ikad.

Drugi izazov odnosi se na društvene norme. Ovo je područje u kojem postoji značajan zastoj u napretku. Problemi poput neplaćenog rada ostaju pokretač neravnopravnosti, kako u kućanstvima tako i u širem društvu.

Podaci UN Women BiH pokazuju da žene gotovo dvostruko više vremena provode na neplaćene poslove brige u odnosu na muškarce, što otežava njihovo učešće u formalnoj ekonomiji. To utječe na percipiranje ravnopravnosti između žena i muškaraca, ali također sprečava muškarce da se uključe u uloge brige i njege. Sve dok žene preuzimaju teret brige i njege, nastavit će se kočiti jednako učestvovanje na tržištu rada.

Kako bismo se uhvatili ukoštac s tim izazovom, povećane mjere u oblasti politika ključne su da osiguramo da poslovi brige i njege budu dostojanstveni, podržani, priznati, redistribuirani i umanjeni.

‘Gdje postoji kriza, postoji i stres’

RSE: Djeluje kao da je reakcija na svaki problem s kojim se danas suočavamo povećanje nasilja nad ženama. Ono je raslo tokom pandemije, bilo je izvještaja da klimatske promjene pogoršavaju neravnopravnost i nasilje, da ne spominjemo izvještaje iz ratom razorene Ukrajine o silovanjima i zlostavljanju. Zašto je “više nasilja” rezultat problema s kojima se suočavamo?

Bishop: Ovdje se vraćamo na percepciju moći. Gdje postoji kriza, postoje i ekonomska nesigurnost, stres, a reakcije mogu biti fizičke, u smislu snage, sile i moći.

Ako se ne pozabavimo onim što je iza tih percepcija, nasilje će i dalje postojati.

Nasilje negativno utječe na opće blagostanje žena i sprečava ih da u potpunosti sudjeluju u društvu. Utječe na njihove porodice, njihovu zajednicu i društvo u cjelini. Prevencija je stoga najučinkovitiji način za zaustavljanje nasilja, uz povećane investicije kako bi se osiguralo da žene i djevojčice imaju pristup kvalitetnim, multisektorskim uslugama koje su im neophodne za zaštitu i oporavak.

RSE: Imamo nasilje nad ženama, manje plaća i više neplaćenog rada, manje ravnopravnosti, a više nesigurnosti. Godina je 2024. Napravili smo toliko napredaka kao čovječanstvo, pa zašto još uvijek stavljamo cijeli rod, polovinu populacije, na “niži” položaj?

Bishop: To je pitanje od milion dolara. Žene i djevojčice predstavljaju polovinu svjetske populacije, pa stoga i polovinu njenog potencijala. Ne možete postići održivi razvoj bez napredovanja u rodnoj ravnopravnosti, koja je u srcu napretka cijelog čovječanstvo.

Prema globalnim podacima, ako bi žene jednako sudjelovale kao muškarci, to bi globalnom BDP-u dodalo 28 triliona dolara do 2025. godine u usporedbi s dosadašnjim poslovanjem.

RSE: Šta se može učiniti kako bi se poboljšala rodna ravnopravnost na širem, ali i na individualnom nivou?

Bishop: Potrebno je da remetimo norme i stereotipe koji sprečavaju žene da učestvuju u politici, koji potiču sve oblike nasilja nad ženama, koji sprečavaju djevojčice da studiraju ili ostanu u STEM područjima, koji sprečavaju poduzetnice da pristupe kapitalu i tržištima, i koji nastavljaju učvršćivati nejednaku raspodjelu neplaćenog rada što sprečava žene da uđu i ostanu dijelom radne snage.

Sve dok ovo ne promijenimo, nećemo dostići globalne Ciljeve održivog razvoja niti postići punu implementaciju Gender akcionog plana BiH. Ovdje se radi o raščlanjivanju i izazivanju patrijarhalnih i diskriminatornih normi, predrasuda i stereotipa koji su u srcu rodne neravnopravnosti.

Potrebno je podsticati ovu promjenu na svim nivoima društva, ne samo putem politika i zakonodavstva, već i u školama; učiti o normama i stereotipima, i osigurati da se o njima razgovara od rane dobi kako bi se dugoročno napredovalo u promjenama. Aktivno uključivanje muškaraca i dječaka kao onih koji mogu napraviti promjenu također je ključno za postizanje transformativnih rezultata za žene i djevojčice u BiH.

Una Čilić (RSE)