Kliker.info

Bitno je i popisivanje imovine, da se zna kojoj etničkoj grupaciji šta pripada, a sastavni je dio ove zemlje, ističe između ostalog , u interjuu Oslobođenju , Hasan Zolić profesor statistike i demografije i nekadašnji direktor Državne statističke agencije.

• Probni popis u BiH je završen, onaj pravi tek slijedi i to u aprilu naredne godine. Prema Vašem mišljenju, koji su to osnovni problemi sa kojima će se susretati popisivači, ali i građani BiH?

– Evropska komisija stoji iza ovog značajnog projekta, što znači da je u pitanju njihova metodologija, odnosno UN-ova, oni su to osmišljavali. Prvi problem, kada je u pitanju popis stanovništva, odnosi se na kolone 24, 25 i 26, odnosno one koje se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest i jezik. Po zakonu, građani BiH se ne moraju izjasniti kada su u pitanju ove kolone. Isto tako, po zakonu, kada popisivač dođe kod građanina, on ne smije sugerisati kako se treba ko izjasniti i da li se uopšte treba izjašnjavati po ovim rubrikama.
Kada gledamo ovaj probni popis, čiji rezultati još nisu gotovi, ali bez obzira na to – već možemo naslutiti kako će se stvari odvijati. Veliki broj stanovnika koji su bili njime obuhvaćeni, naročito Srbi, Hrvati, katolici, prvo su rekli – napišite vi da se ja izjašnjavam kao Srbin, Hrvat, pa ćemo onda dalje pričati, tj. popunjavati. Kada su u pitanju Bošnjaci, tu dolazi do jedne dileme. U 1991. godini, mi smo išli po tom principu da se svi oni koju su islamske vjeroispovijesti izjasne kao muslimani, međutim, sada je Ustavom BiH rečeno da toga neće biti, već da se treba opredijeliti na sljedeći način: Bošnjak, Hrvat, Srbin i ostali. Ako gledamo ovu kolonu, odnosno kolonu 24, to znači da onaj građanin koji se izjasni kao Bošnjak, ući će u tu kolonu, a ako se izjasni kao musliman, Bosanac, ulazi u ostale. Postoji opasnost da se umanji broj stanovnika Bošnjaka, muslimana itd. To je jedan od problema koji je prisutan i kod probnog popisa, a biće i kod onoga koji će se vršiti naredne godine.

• Ako je tako, kako onda da upozorimo građane? Šta trebamo učiniti?

– Lično smatram da je potrebno da se uradi jedna promocija, aktivnost, akcija koja bi na neki način aktivirala ljude da se upoznaju. Treba se ljudima pojasniti šta nosi kolona 24 i kakve ima nedostatke ako se čovjek ne izjasni kao Bošnjak itd. Svaki pojedinac ima slobodu da odluči kako će se izjašnjavati, a ako se već odluči izjasniti, onda neka se izjasni kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Vi kao mediji možete učiniti mnogo kada je u pitanju upoznavanje građana sa ključnim kolonama u popisu: nacionalnost, vjeroispovijest i jezik.

• S obzirom na to da je rat na ovim prostorima učinio svoje: velika je raseljenost, određene etničke grupe su ubijane, nastalo je opšte rasulo. Možete li nam napraviti neko analitičko poređenje između popisa iz 1991. godine i ovog koji tek treba da se desi? Kakve će biti razlike, recimo, u Republici Srpskoj, Mostaru, istočnoj Bosni?

– Regionalna zastupljenost će biti različita u odnosu na 1991. godinu. Ima dosta područja u BiH koja su napuštena, a isto tako ima i velike koncentracije Srba po pojedinim područjima koja danas sačinjavaju RS. Možemo slobodno reći da danas negdje oko 90 posto stanovništva u RS-u čine Srbi. Kada su u pitanju Hrvati, koncentracija je u Hercegovini, oko Mostara, znači, došlo je do preseljavanja ovog stanovništva na ova područja. Kada je u pitanju Mostar, po popisu iz 1991. godine, većinsko stanovništvu su bili muslimani, a danas je sasvim drugačija situacija. Izmijenjena je potpuno nacionalna struktura. Ovo se ne odnosi samo na Mostar, uzmite kao primjer i Čapljinu, Stolac, da ne govorim o istočnoj Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da su danas velika područja istočne Bosne, naprimjer, nenaseljena, tako da će i to donijeti sasvim drugačiju regionalnu rasprostranjenost stanovništva u odnosu na onu iz 1991. godine.  Elma Godinjak (Oslobođenje)