Emil Karamatić : Civilizacijsku sramotu nazivajudvije škole pod jedni krovom”
Piše : Emil Karamatić za Kliker.info
Fenomen dvije škole pod jednim krovom vjerovatno je najočigledniji primjer razdvajanja,koji se dešava u školama BiH.Usprkos intenzivnim pozivima Vijeća za provedbu mira da se riješi ovo pitanje, intervencijama iz Ureda visokog predstavnika i pritisaka što ih vrši međunarodna zajednica, još uvijek postoje 54 škole organizirane kao dvije škole pod jednim krovom.Uglavnom se nalaze u mješovitim kantonima–Hercegovačkoneretvanskom i Srednjobosanskom kantonu.U mnogim od ovih škola,djeca, Bošnjaci i Hrvati, kao i nastavnici koji ih podučavaju, međusobno ne kontaktiraju.-Dvije škole pod jednim krovom su trenutno naziv za oblik segregacije u nekim školama u BiH.U istoj školskoj zgradi se obrazuju učenici različiti nacionalnosti, ali svako u svom djelu škole i prema nastavnom planu i programu svoje nacije.Hrvati rade prema nastavnom planu i programu na hrvatskom, dok Bošnjaci rade na bosanskom jeziku–upozoravaju iz OSCE–a.Učenici ovakvih škola obično koriste odvojene ulaze, odmore koriste u različito vrijeme, a nastavnici ne koriste iste zbornice.Mada se situacija, po kantonima razlikuje, izvjestan pomak je učinjen u Zeničko dobojskom kantonu, a ohrabrujući primjer pruža Gimnazija Mostar, gdje su i pravno i administrativno ujedinjene dvije škole, organizirane kao dvije škole pod jednim krovom.Prva školska godina je na taj način odrađene 2004/2005,uglavnom zaslugama direktorice Ankice Čović.-Smatram da je to moguće samo je potrebna dobra volja–naglašava direktrorica Čović.I pored seminara koje su organizirali predstavnici OSCE–a rezultati za ujedinjenjem škola izostali su u Prozoru–Rami i Stocu. Uglavnom su prepirke oko pravnog nasljednika već postojećih škola.Umjesto administrativnog i pravnog ujedinjenja škola organiziranih "kao dvije škole pod jednim krovom", koje su egzistirale u Osnovnoj školi "Fra Marko Marulić" u Prozoru Rami.Bošnjaci su pod okriljem vladajućih stranka (HDZ-a BiH i SDA) u Hercegovačko neretavnskom kantonu odlučili osnovati novu školu "Alija Isaković",u kojoj bi nastavu pohađali učenici bošnjačke nacionalnosti. -Ova odluka nije samo u suprotnosti odredbama Okvirnoga zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, suprotna je i obećanjima koja su svi ministri obrazovanja u BiH dali pred Vijećem za provedbu mira još 2002. godine, uključujući obećanje o prestanku segregacije poslije prijema BiH u Vijeću
Europe -upozorava predsjednik Demokratske alternative Rama, jedan od najveći protivnika ovakvih zagovaranja Zoran Stojanović. Pri Osnovnoj školi Fra Marka Marulića postojala je Područna škola Šćip u selu koje pripada općini Prozor Rama u kojoj se nastava izvodila za djecu bošnjačke nacionalnosti, tako da je i prije postajala podijeljenost. Iako Ramljaci smatraju da dvije škole treba administrativno ujediniti i novoj ,odnosno staroj školi dati novi, neutralni naziv, koji u sebi ne bi sadržavao nikakve nacionalne odredbe, političari su za dvije škole pod jednim krovom različitih imena i razdvojene administracije, što nikako nije po zamislima predstavnika misije OSCE-a. Predsjednik ramskog Udruženja roditelja Mijo Peran smatra da političari moraju prestati manipulirati roditeljima, stalno ističući da je obrazovanje način zaštite nacionalnih interesa.-To je jako opasno i može prouzrokovati ozbiljne podjele i stalnu napetost-,ističe Peran.Slična situacija je i u Stocu.Predsjednik Sindikata Srednje škole u Stocu Miro Šutalo je kazao da bošnjački i hrvatski nastavnici djele mišljenje da je problem u aktualnom ministru prosvijete, doduše koji je trenutno u tehničkom mandatu Jagi Musi.Adimistrativna podijeljenost škola ima i svoju drugu stranu.Naime, visoko pozicionirani dužnosnici HDZ-a BiH i SDA, koji su do danas uglavnom upravljali Hercegovačko neretvanskim kantonom podijeljenost koriste kao moguće imenovanje i zapošljavanje na mjesta direktrora ljudi iz svojih redova, kao što je bio slučaj u Prozoru Rami gdje je u Osnovnoj školi Alija Isković za direktora imenovana supruga kantonalnog ministra . Ova priča još nije završena, ali koliko god optuživali kantonalnog ministra prosvijete Jagu Musu za ovakvo stanje, odgovornost je ipak u rukama općinskih vijeća koji imaju direktnu nadležnost nad školama.
Komentari