Kliker.info

VL: Pokrenuli ste inicijativu za izdvajanje dijelova Posavine iz RS-a i formiranje jedinstvene regije. Zašto?  
JURIŠIĆ: Prije svega kada je riječ o Posavini zabrinjava me šutnja dijela hrvatske politike u BiH, kao i nedovoljna glasna Crkva. U  Posavini nedostaje 93 posto prijeratnog hrvatskog stanovništva, posebice u općinama koje su sastavni dio RS-a. U zadnjih godinu dana tu je na djelu radikalna politika  Milorada Dodika, koji RS smatra nedodirljivim. Želja za povratkom kod ljudi postoji, ali su veliki problemi prilikom realizacije povratka, od sitne papirologije do krupnih infrastrukturnih zahvata. Sigurnost povratnika vrlo je mala. Zbog toga smo pokrenuli inicijativu za izdvajanje Broda, Dervente, Šamca i Modriče iz RS-a, koji bi s Odžakom i Orašjem te Distriktom Brčko činili jednu posebnu posavsku regiju, u kojoj bi Hrvati i Bošnjaci bili većina u odnosu na Srbe. Ako se ne budemo borili za inicijativu onda priznajemo rezultate genocida koji je tu počinjen.  

VL: Je li izdvajanje realno?
JURIŠIĆ: Ako pitate koliko je sve to realno, onda pogledajte primjer Srebrenice. Svi ti zahtjevi rezultirali su da je iz državnog proračuna izdvojeno 10, a iz RS-a 16 milijuna maraka, za pomoć Srebrenici. Za povratak ostalih prognanika nije izdvojeno ništa. Bojim se da postoji i određena sprega između Dodika i dijela hrvatske politike u BiH da se ne dira u RS. Pa se onda nama nudi neki treći entitet a nisu poznati njegova veličina i teritorij. Mislim da sve ono što Hrvatima nudi Milorad Dodik treba a priori odbaciti. Zaključci s okrugloga stola u Odžaku bit će proslijeđeni svim relevantnim institucijama u BiH i međunarodnim veleposlanicima, pa ćemo vidjeti njihove reakcije.

Držim se jednog pravila, a to je da ako nešto ne tražite onda to zasigurno nećete ni dobiti. I ovim putem tražim potporu i jasan stav hrvatske i bošnjačke politike u BiH o prognanima s područja RS. Podršku Katoličke crkve imamo, ali ona treba biti snažnija… Potrebno je osigurati da što više ljudi iz Posavine izađe na sljedeće općinske izbore, da bi Hrvati i Bošnjaci imali većinu u općinskim vijećima, a za to ćemo tražiti i potporu vlasti iz RH. Za inicijativu imamo podršku i SBiH. Žao mi je što nemamo jedinstven hrvatski stav o tome pitanju. Nakon što se uspostavi vlast na svim razinama namjeravam organizirati sastanak sa svim bitnim čimbenicima Hrvata u BiH, kako bi se stavovi uskladili.

VL: Žustro ste zagovarali prijenos osnivačkih prava Hercegovačke televizije na tri županije. GV je odluku donio, ali zbog neformiranja vlasti prava nisu preuzeta. Što sad?  
JURIŠIĆ: Moram priznati da sam već i pomalo razočaran kada je riječ o razvoju događanja oko Hercegovačke televizije i time što određeni ljudi nisu znali ili htjeli predvidjeti mogući razvoj situacije. Žao mi je što je Gradsko vijeće donijelo, ili bolje reći što je gradonačelnik Bešlić predložio, da se udio prenese na županije po principu 45 posto HNŽ-u, 40 ZHŽ-u te 15 posto HB županiji.

Nažalost, jedino je ZHŽ donijela i na sjednici vlade i Skupštine jednoglasnu odluku, da želi preuzeti udio osnivačkih prava, dok preostale to nisu. HB županija tu televiziju ne osjeća svojom, iako postoji frekvencija, ali pokrivenosti signalom nema, a kao što znamo, u HNŽ-u još nije formirana vlast. Trebalo je donijeti odluku da se sva prava prenesu na Zapadnohercegovačku županiju, a onda bi se mi međusobno dogovorili o raspodjeli udjela u vlasništvu. Sada smo došli u situaciju da ne možemo vlasništvo registrirati na sudu jer nemamo odluke tih dviju županija te je 60 posto vlasništva nad televizijom sada u zraku.

VL: To je sada praktički ničija televizija?! 
JURIŠIĆ: Tako je. Djelatnici će dobiti plaće za treći mjesec i poslije toga dolaze u vrlo nepovoljnu situaciju. Mi im ne možemo isplatiti plaće na crno. Kako se cjelokupna stvar razvija ponekad pomislim da je to možda i namjerno napravljeno, jer mi je čudno da netko nije mogao predvidjeti takav razvoj događanja. Da se prenijelo prava na ZHŽ do kraja mjeseca bismo imali čistu situaciju. Donekle se osjećam prevarenim jer smo vlada kojoj sam na čelu i ja napravili sve što smo mogli da spasimo televiziju. Predsjedniku vlade HB županije sam kazao da samo donesu odluku, pa ako oni ne mogu financirati taj dio mi ćemo to preuzeti na sebe. Ne želim biti pesimist te i dalje vjerujem da će se situacija povoljno riješiti.  

VL: Premijer ste u Zapadnohercegovačkoj županiji. Nedavno je usvojen proračun, a prije toga bilo je određenih nesuglasica unutar same vlade. Kakvo je sada stanje? 
JURIŠIĆ: Bilo je određenih nerealnih zahtjeva, da ne kažem ucjena od NS Radom za boljitak, koji su naši koalicijski partneri, iz čijih redova je i ministar Karačić, koji je u to vrijeme izjavljivao da će možda podnijeti ostavku ako se ne izdvoje neka sredstva iz proračuna. Riječ je o vrlo dobrom i kvalitetnom ministru, ali je takve stvari tražio pod utjecajem stranke, a u to vrijeme imali smo dosta nestabilnu većinu.

No, proračun je usvojen zahvaljujući i prihvaćanju određenih amandmana, a podržao ga je i HDZ BiH. Proračun nije razvojni, ali nije ni potrošački nego je stabilizacijski, te sada imamo čvrstu vlast i jasne smjerove djelovanja. U sljedeća 2-3 mjeseca bit će realizirani i neki dodatni prihodi koje nismo planirali u proračunu, te ako stvari nastave teći tim smjerom u rujnu očekujem da ćemo napraviti i rebalans proračuna, pa ćemo u neke projekte moći uložiti značajnija sredstva. A s nekim kapitularnim ulaganjima krećemo već ovih dana.  

VL: O kojim ulaganjima je riječ?  
JURIŠIĆ:  Imamo zahtjeva od općina i mjesnih zajednica za rješavanje prometne infrastrukture, a postoje i neki projekti od prije vezani za to. Ovih dana ćemo se dogovarati kako ćemo rasporediti tih dva milijuna maraka predviđenih za to. Probijena je cesta i završena su mjerenja oko eventualne buduće lokacije županijskog deponija na području Grljevića. Ubrzo će početi i geološka istraživanja, nakon kojih ćemo znati može li se na tom području sagraditi odlagalište.