Kliker.info

Liječenje nerođenog djeteta još u materici nova je revolucionarna metoda u ultrazvučnoj dijagnostici  koju je otkrio doktor Asim Kurjak, stručnjak  svjetskog glasa. Kurjak je član nekoliko svjetskih  akademija nauka i autor 108 knjiga iz oblasti  medicine.

Ekskluzivno za “Dnevni avaz” govori o  svom najnovijem naučnom poduhvatu iz ginekologije,  ali i o brojnim angažmanima širom svijeta. Pred  polazak u Džordžiju za naš list otkriva da je u  Australiji osnovao stotu školu ultrazvuka te da se  u bazi podataka o njemu može pronaći 660 radova i  5.350 citata.

Moždane paralize 

– Četverodimenzionalni ultrazuk omogućava prikaz  nerođenčeta u tri dimenzije, ali i sve pokrete koji  se zbivaju, što nas je navelo na novo područje,  studij funkcije mozga fetusa. Test smo dvije godine  ispitivali u četiri istraživačka centra, Dohi,  Istanbulu, Zagrebu i Barceloni. On je konsenzus 22  stručnjaka iz perinatalne medicine, a na prijedlog  stručnjaka iz Japana prozvan je po meni KANET  (Kurjak's Antenatal Neurobehavioral Test).

U  Bukureštu je preporučen za rutinsko korištenje  nakon što je deset univerzitetskih centara  potvrdilo njegovu vrijednost, korisnost i  neštetnost. Moj tim utvrdio je da se, čitajući lice  i prateći mimiku bebe, mogu donositi zaključci o  funkciji mozga, a lice fetusa je ogledalo mozga. Na  osnovu tih pokreta moguće je otkriti i moždanu  paralizu koja se kasnije može javiti kod djeteta –  kaže nam dr. Kurjak.

Pojašnjava da je za tzv. moždane paralize utvrđeno  da u 90 posto slučajeva počinju u materici majke, a  da se učestalost obolijevanja troje do četvero  živorođene djece na njih 1.000 nije promijenila od  1951. godine.

Najbolji odlaze iz BiH  

– Nije to genetska bolest, ali je trajna. Samo u  Americi ima oko milion takvih osoba. Ne može se  uobičajenim metodama pretrage ništa zaključiti, ali  sada tzv. plastičnost mozga otkrivamo u materici.  Ubrzo šaljemo jednu od naših doktorica u Sarajevo,  koja će na jednoj poliklinici obučavati ekipu.  Sarajevo će brzo moći primati pacijente sa sumnjom  na tu bolest – otkriva nam eminentni ljekar,  dodajući kako će ova nova ohrabrujuća metoda  zaživjeti nakon što prođe međunarodnu verifikaciju.

Neizbježno pitanje za dr. Kurjaka je i ono o rodnoj  BiH i tome koliko ga je ona odredila na velikom  naučnom polju otkrića.

Povratna za mlade

– Iako svakodnevno putujem po svijetu, nikad ne  zaboravljam Bosnu. S ponosom kažem da je tajna mog  uspjeha u Kotor-Varoši, odakle sam ponio ovu  genetsku komponentu. Nešto ima u tim našim  gudurama. Imamo taj naš bosanski prirodni intelekt,  a sve drugo je puno rada. Zato uvijek ističem da  nisu bogatstvo Bosne ni šume ni vode, nego  kvalitetni ljudi, kojih ima puno.

Bosna ima nadarenih ljudi više nego što je toga  svjesna. Nažalost, proces njihovog daljnjeg  školovanja kaska u BiH. Nemate metoda da se makar  dva posto najboljih studenata stipendira i pošalje  u svijet povratnom kartom. Vlast treba da zna da im  je to pravi kapital. A odlaze iz BiH najbolji. Ja  volim reći da imam dvije domovine, jedna je Bosna,  iz koje sam ponio ovaj biološki miraz, druga je  Hrvatska, u koju sam sve to pretvorio u nešto što  je svijet zapazio – odgovara naš sagovornik.

Tragedija Bosne – odriče se obrazovanih ljudi 

– Bosna je puna talenata. Vlast se mora okrenuti  tom naučnom podmlatku. U Sent Luisu najpametnija  pitanja dobio sam od dvije mlade Bosanke, iz  Bugojna i Sarajeva, najboljih studentica Cornel  univerziteta u Kataru. Kad sam ih kasnije pitao da  li bi se vratile natrag u BiH, rekle su da bi, kada  bi dobile posao. Potom sam pitao dva ugledna  rukovodioca u Sarajevu imaju li mogućnost da  zaposle takve, oba su mi glatko odgovorila – ne. To  je ta tragedija Bosne. Odriče se ljudi koji bi se  vratili i u svoju zemlju znanje uložili. BiH mora  shvatiti da su pravi kapital za ovu zemlju mozgovi  njenih talentiranih mladih ljudi – naglašava dr.  Kurjak.

Članstvo u ANUBiH najvažnije 

Dr. Kurjak je odnedavno član Ruske akademije nauka,  kao i sedam svjetskih i evropskih akademija, među  kojima je i Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH.

– ANUBiH i članstvo u njoj su mi važniji od svih  drugih akademija, kao što mi je i počasni doktorat  Univerziteta u Banjoj Luci. To je za sada prvi  sistem članstva, a surađujem i surađivat ću i dalje  gdje god mogu s akademicima iz BiH – kaže dr.  Kurjak.

A. Nuhanović (Avaz)