Kliker.info

Kineski znanstvenici na početku epidemije bolesti COVID-19 u njihovoj državi baš i nisu bili dostupni stranim medijima.

Ugledni američki naučni  časopis Science  je dva mjeseca nastojao obaviti razgovor s Georgeom Gaom, generalnim direktorom Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Konačno im je odgovorio.

Science  navodi kako je Gao nekoliko dana odgovarao na njihova pitanja, pismeno, putem govorne pošte i telefonom. Prenosimo intervju.

Što druge zemlje mogu naučiti iz načina na koji se Kina nosila s bolesti COVID-19?

– Socijalno distanciranje je osnovna strategija za kontrolu bilo koje zarazne bolesti, pogotovo ako se radi o respiratornim infekcijama. Prvo smo koristili “nefarmaceutske strategije”, jer nemate nikakve određene inhibitore ili lijekove i nemate cjepiva. Drugo, morate biti sigurni da izolirate svaki slučaj. Treće, bliski kontakti trebaju biti u karanteni: trošimo puno vremena pokušavajući pronaći sve te bliske kontakte i osigurati da su u karanteni i izolirani. Četvrto, obustavite javna okupljanja. Peto, ograničite kretanje.

Karantena u Kini je počela je 23. januara u Wuhanu i proširilo se na susjedne gradove u provinciji Hubei. Ostale kineske provincije imale su manje restriktivne mjere. Kako je sve to koordinirano i koliko su ‘supervizori’ nadgledali napore u susjedstvu?

– Morate imati razumijevanja i konsenzus. Za to vam je potrebno snažno vodstvo, na lokalnoj i nacionalnoj razini. Potreban vam je nadzornik i koordinator koji usko surađujući s javnosti. Supervizori moraju znati tko su bliski kontakti zaraženih, tko su sumnjivi slučajevi. Supervizori u zajednici moraju biti jako budni. Ključni su.

Koje pogreške rade druge zemlje?

– Velika pogreška u SAD-u i Europi, po mom mišljenju, je što ljudi ne nose maske. Ovaj virus prenosi se kapljicama i bliskim kontaktom. Kapljice igraju vrlo važnu ulogu – morate nositi masku, jer kad govorite uvijek iz usta izlaze kapljice. Mnogi ljudi imaju infekciju bez simtoma ili su u predsimptomatskoj fazi, ali su zarazni za druge. Ako nose maske za lice, to može spriječiti da se kapljice koje nose virus rasprše i zaraze druge.

– Da. Gdje god uđete u Kinu, postoje termometri. Morate pokušati kontrolirati tjelesnu temperaturu ljudi što je češće moguće kako biste bili sigurni da onaj tko ima visoku temperaturu ne ostane vani.

I stvarno je važno jedno još uvijek otvoreno pitanje – koliko je virus stabilan u okolini. Budući da je riječ o omotanom virusu, ljudi misle da je krhak i posebno osjetljiv na površinsku temperaturu ili vlagu. No, i iz američkih rezultata i kineskih studija, čini se da je na nekim površinama vrlo otporan. Možda će moći preživjeti u mnogim okruženjima. Za to pitanje moramo imati znanstveno utemeljene odgovore.

Ljudi koji su u Wuhanu bili pozitivni, ali imali su samo blage simptome bolesti, poslani su u izolaciju u velikim objektima i nije im bilo dopušteno da posjećuju obitelj. Je li to nešto što bi druge zemlje trebale uzeti u obzir?

– Zaražene osobe moraju biti izolirane. To bi se trebalo dogoditi svugdje. COVID-19 možete kontrolirati samo ako možete ukloniti izvor zaraze. Zbog toga smo izgradili modularne bolnice i transformirali stadione u bolnice.

Postoji mnogo pitanja o podrijetlu epidemije u Kini. Kineski istraživači izvijestili su da najraniji slučaj potječe od 1. decembra 2019. Što mislite o izvješću jednog medija kako je prvi slučaj zapravo zabilježen 17. novembra?

Zdravstveni dužnosnici su u Wuhanu veliku grupu slučajeva povezali s tržnicom morske hrane zatvorenu 1. januara. Ali u svom radu u The New England Journal of Medicine koji je uključivao retrospektivu slučajeva izvijestili ste da četiri od pet najranije zaraženih osoba nemaju veze s tom tržnicom. Mislite li da je tržnica vjerojatno mjesto nastanka koronavirusa ili je ona bila ‘pojačavajući’ faktor, ali nije izvor?

– To je jako dobro pitanje. Od samog početka svi su mislili da je porijeklo tržnica. Mislim da ona može biti početno mjesto ili bi moglo biti mjesto na kojem se virus pojačavao. To je naučno  pitanje. Postoje dvije mogućnosti.

Kina je također kritizirana da odmah nije podijelila senkvencionirani genetski materijal virusa. Priča o novom koronavirusu izašla je u The Wall Street Journalu 8.januara, a nije potekla od kineskih vladinih naučnika . Zašto ne?

– To je bilo vrlo dobro nagađanje časopisa The Wall Street Journal. Mislim da je vrijeme između pojavljivanja članka i službenog dijeljenja senkvencioniranog genoma bilo možda nekoliko sati. Mislim da nije prošlo više od dana.

Ali javna baza podataka o virusnim sekvencama kasnije je pokazala da su prvu kineski istraživači poslali 5. januara . Dakle, postojala su najmanje 3 dana tokom koja ste sigurno znali da postoji novi koronavirus. To nije promijenilo tok epidemija, ali, budimo iskreni, dogodilo se nešto u tom dijeljenju.

– Ne mislim tako. Podatke smo odmah podijelili sa naučnim  kolegama, ali to je uključivalo javno zdravstvo i morali smo čekati da ih kreatori politika javno objave. Ne želite da javnost paniči, zar ne? A nitko u nijednoj zemlji nije mogao predvidjeti da će virus izazvati pandemiju. Ovo je prva pandemija ikad čiji uzrok nije virus gripe.

Kineski su naučnici  tek 20. januara službeno rekli da postoje jasni dokazi prenošenja virusa s čovjeka na čovjeka. Zašto mislite da su epidemiolozi u Kini imali toliko poteškoća kada su vidjeli što se događa?

– Detaljni epidemiološki podaci još nisu bili dostupni. I bili smo suočeni s vrlo ludim i prikrivenim virusom od samog početka. Isto je i u Italiji, drugdje u Europi i Sjedinjenim Državama: od samog početka naučnici  su svi mislili: ‘Pa, to je samo virus.’

Rasprostranjenost u Kini smanjila se na ‘puževu brzinu’, a novi potvrđeni slučajevi uglavnom su ljudi koji ulaze u zemlju?

– Da. Trenutačno nemamo lokalni prijenos, ali sada su problem za Kinu uvozeni slučajevi. Toliko zaraženih putnika dolazi u Kinu.

Ali, što će se dogoditi kad se Kina vrati u normalu? Mislite li da se dovoljno ljudi zarazilo tako da će imunitet krda zadržati virus?

Što je sada strategija? Kupujete vrijeme da pronađete efikasne lijekove?

– Da, naši naučnici  rade i na cjepivima i na lijekovima.

Mnogi naučnici  smatraju da je Remdesivir najperspektivniji lijek koji se sada testira. Kada mislite da će klinička ispitivanja lijeka u Kini dati rezultate?

– U aprilu.

Jesu li kineski naučnici  ‘razvili’ modele životinja za koje smatrate da su dovoljno robusni za proučavanje patogeneze i testiranje lijekova i cjepiva?

– Trenutno koristimo majmune i transgene miševe koji imaju ACE2, ljudski receptor za virus. Model miša u Kini se široko koristi za procjenu lijekova i cjepiva i mislim da će uskoro izaći barem nekoliko radova o testiranju na majmunima. Mogu vam reći da naš model majmuna radi.

Što mislite o predsjedniku Donaldu Trumpu koji je novi koronavirus nazvao ‘kineskim virusom’?

To definitivno nije dobro nazvati kineskim virusom. Koronavirus pripada Zemlji. Virus je naš zajednički neprijatelj, a ne neprijatelj bilo koje osobe ili zemlje – zaključio je George Gao u razgovoru za Science.