Kliker.info

Djece je sve manje (Foto: Fonet)

Stanovništvo u Srbiji spada među najstarije populacije na svijetu, jer se više od pola stoljeća suočava s nedovoljnim rađanjem, upozorila je sinoć državna Radio-televizija Srbije (RTS), prenosi Anadolu Agency (AA).

Srbin je stariji od prosječnog Evropljanina, a svake godine je 40.000 manje rođenih nego umrlih. Parovi se sve kasnije odlučuju da osnuju porodicu, a migracije se ne zaustavljaju, prenosi Radio Sarajevo.

Prazno selo je pravi simbol sve praznije Srbije, zaključuje RTS.

Bijela kuga

Ako se tako nastavi i ostvare pretpostavke demografa, broj stanovnika Srbije bi 2060. godine bio sveden na 4,9 miliona, odnosno za trećinu manje nego sada. To znači da će 2060. broj stanovnika Srbije biti kao 1927. godine! Inače, u Srbiji je 2012. godini živjelo 7.199.077 stanovnika.

Svake godine u Srbiji je oko 40.000 manje rođenih od umrlih. Žene se kasnije odlučuju da rađaju, najčešće između 30 i 34 godine, a migracije se ne zaustavljaju. Demografi u obzir uzimaju nepovoljne društveno-ekonomske prilike u zemlji, ne prognoziraju poboljšanje – otuda pretpostavka da će narednih desetak godina biti nastavljen pad fertiliteta.

U Srbiji već dugo strahuju od ”bijele kuge”. Vijest Republičkog zavoda Srbije za statistiku iz jula 2013. godine da se broj stanovnika Srbije u proteklih godinu dana smanjio za 59.676 ljudi, što je broj stanovnika jednog nešto većeg grada zapadnog Balkana, izazvala je šok i gotovo paniku.

Zašto Srbi nestaju

Takve informacije Republičkog zavoda Srbije podgrijale su ranije procjene stručnjaka da će Srbi, ako se ovako nastavi, nestati za 500 godina ili, kako je ranije ocijenila demografkinja Biljana Spasić, autorica knjige Zašto Srbi nestaju, postati manjina u svojoj državi!

Prema informacijama Republičkog zavoda za statistiku Srbije, stopa nataliteta je 9,3 posto, mortaliteta 14,2 posto, a stopa prirodnog priraštaja je -4,9 posto! Prema istom izvoru, prirodni priraštaj stanovništva Republike Srbije u 2011. godini iznosio je -37.337, a u 2012. godini -35.143. Taj će se trend, očito, nastaviti.

Općine u kojima je stopa mortaliteta najniža su: Bujanovac (10,0‰), Preševo (9,5‰), Sjenica (8,8‰), Novi Pazar (8,1‰) i Tutin (7,2‰) u kojima, zanimljivo, mahom žive Bošnjaci i Albanci.

”Depopulacijske tendencije stanovništva s negativnom stopom rasta i negativnim prirodnim priraštajem zabilježene u regiji Vojvodine početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, a u ostalom dijelu Srbije početkom 90-ih, se i dalje odvijaju, a prema izloženim indikatorima i prema projekciji broja stanovnika, odvijat će se i u budućnosti”, ocijenjeno je ranije iz Republičkog zavoda za statistiku.

Dr. Vladimir Nikitović, znanstveni suradnik Centra za demografska istraživanja iz Beograda, kazao je za Anadolu Agency da prirodni priraštaj ”raste u tom negativnom smislu”.

”Definitivno, bar u ovih 10 posljednjih godina, Srbija gubi još nekih 15 ili 20 hiljada ljudi dodatno uslijed migracija. Izvjesno je, dakle, da je od prošlog popisa 2002. godine do ovog posljednjeg 2011. godine, broj stanovnika u Srbiji smanjen negdje između 450 i 500 hiljada ljudi. To se ne vidi direktnom usporedbom, jer raniji popis nije obuhvaćao interno raseljene osobe s Kosova, a ovaj jest”, rekao je Nikitović ranije za AA.

Razloge, kako je kazao, treba tražiti u nedovoljnom rađanju, jer je Srbija već 50 godina ispod razine reprodukcije. Drugi razlog je, istakao je, emigracija koja je pojačana od 90-tih.

“To zbog priljeva izbjeglica nije bilo vidljivo. Ali, oni koji nisu htjeli vidjeti, sad mogu vidjeti. To je, nažalost, nešto što se očekuje i u narednim desetljećima da se događa sa stanovništvom Srbije”, dodao je dr. Nikitović.

Prema njemu, čak i optimistični scenariji koje su radili stručnjaci Centra za demografska istraživanja iz Beograda ukazuju da će se broj stanovnika u Srbiji do 2050. godine smanjiti za oko dva miliona stanovnika!

”Govorim o Srbiji bez Kosova, jer ne uključujemo te podatke… Dakle, sa sadašnjih 7,2 miliona, broj stanovnika bi se smanjio na 5,1 milion stanovnika u Srbiji. To je jedan optimistički scenarij. Smanjenje može biti i manje, a u nekom najboljem slučaju, kad bi se provodile sve populacijske politike, dakle, porast rađanja i da Srbija prestane biti emigracijska država, to bi smanjenje bilo minimum milion stanovnika do sredine ovog stoljeća”, istakao je znanstveni suradnik Centra za demografska istraživanja iz Beograda.

Škole s jednim učenikom

Prema većini pokazatelja, Srbi su zadnja nacija po stopi nataliteta u Europi. U Srbiji je 2012. godine rođeno 67.257 beba, ali statistike pokazuju da godišnje u Srbiji abortira između 200 i 300 hiljada majki godišnje. S druge strane, 800 hiljada majki ne može roditi zbog neplodnosti protiv koje se bore medicinskim putem.

Posljedica niske stope prirodnog priraštaja je gašenje više od hiljadu naselja na području Srbije samo u posljednjih nešto više od 10 godina. Taj trend se nastavlja. Pražnjenje sela, pogotovo na istoku Srbije, posljedica je migracija u gradove.

Prema ranijim izvještajima srbijanskih medija, u nekoliko stotina sela nije rođeno ni jedno dijete. Prema riječima demografkinje Biljane Spasić, Srbija ima oko 300 škola sa po samo jednim učenikom i oko 250.000 neoženjenih muškaraca starosti do 40 godina.

Bijela kuga na Balkanu –

Problem ”bijele kuge” je prisutan i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Republika Hrvatska, koja je u 2010. imala 4.418.000 stanovnika, bilježi negativan prirodni priraštaj od dva posto. Negativni trend rasta populacije nije izbjegla ni Bosna i Hercegovina (BiH), treća po brojnosti zemlja u regiji, sa procjenom od oko 3.839.737 stanovnika.

BiH je u 2010. godini zabilježila negativan prirast stanovništva od 0,4 posto, s tim što je u Republici Srpskoj (RS) stopa negativna, a u Federaciji BiH pozitivna. Republika Srpska, koja ima blizu 1,4 miliona stanovnika, ima negativan prirodni priraštaj posljednjih 10 godina. Statističari u RS-u tvrde kako se broj stanovnika tog entiteta iz godine u godinu smanjuje za broj stanovnika jedne manje općine, odnosno za oko tri hiljade. Prošle godine stanovništvo RS-a smanjivalo se po stopi od 2,9 posto.

U Federaciji BiH stanje je značajno drugačije. Prema službenoj procjeni, u FBiH živi oko 2,3 miliona stanovnika i još uvijek se bilježi blagi porast broja stanovnika po stopi od 0,6 posto (podatak iz 2011.). Pozitivan prirodni priraštaj je, prema posljednjim podacima, u Tuzlanskom kantonu (TK), Sarajevski kanton (KS) nekoliko godina unazad ima negativan trend, dok je u Bosansko-podrinjskom kantonu (Goražde) prošle godine zabilježen “evropski prosjek”, odnosno nulta stopa prirodnog priraštaja.

Za razliku od Srbije, Hrvatske i dijela BiH, Kosovo, Crna Gora i Makedonija su, prema statističkim pokazateljima, zemlje rastuće populacije. Sa procjenom broja stanovnika od oko 1,7 miliona, Kosovo je prema posljednjem službenom podatku iz 2010. godine, imalo prirodni priraštaj od 12 posto.

Rastuće populacije na Kosovu, u Albaniji i Makedoniji

I prema rezultatima istraživanja Svjetske banke na temu “Pokazatelji svjetskog razvoja”, najveću stopa rasta prirodnog priraštaja među zemljama Balkana zabilježit će Kosovo. Naime, prema najnovijim podacima Svjetske banke (WB), u periodu od 2010. do 2020. godine nova evropska država će zabilježiti godišnji rast stanovništva od 0,7 posto, što je ujedno i jedan od najvećih postotaka na europskom nivou.

Poslije Kosova slijedi Albanija, gdje će, kako se navodi, u istom periodu biti zabilježen rast prirodnog priraštaja od 0,2 posto na godišnjoj osnovi. U narednih nekoliko godina prirodni priraštaj i u Makedoniji, gdje, također, postoji značajan broj albanskog stanovništva, bit će jednak nuli, što znači da će ta zemlja imati jednak broj umrlih i rođenih.

Međutim, u preostalim zemljama regije, odnosno bivše Jugoslavije, predviđa se izrazito negativan prirodni priraštaj do 2020. godine. Tako će, prema procjenama Svjetske banke, u Srbiji u navedenom periodu negativan prirodni priraštaj iznositi 0,2 posto na godišnjoj osnovi. Poslije Srbije, sljedeća zemlja koja posljednjih godina bilježi izrazito negativan prirast stanovništva je Hrvatska, u kojoj će do 2020. godine negativan prirodni priraštaj iznositi 0,3 posto.