Kliker.info

Migracije stanovništva su fenomen koji se s vremena na vrijeme javlja u različitim dijelovima svijeta. U posljednjih nekoliko godina, prostor Balkana je zahvatio novi val migracija, uglavnom mladih ljudi koji tragaju za boljim životom ili odlaze na studij u neku od zemalja članica Europske unije.

Graz je, s obzirom na geografsku blizinu, najatraktivnija destinacija migranata sa područja bivše Jugoslavije. Vijeće stranaca je savjetodavno tijelo koje zastupa političke interese migranata u ovom austrijskom gradu, koji čine više od 10 posto ukupnog stanovništva.

Osnovano je 1995. godine temeljnom odlukom općinskog vijeća Graza. Sastavljeno je od devet članova koji nisu državljani EU-a, koje izravno i tajno biraju migranti koji žive u Grazu, na izborima za općinsko vijeće za mandat od pet godina.

Adis Draganović (27), Cazinjanin koji trenutačno pohađa višu elektrotehničku školu u Grazu i radi u svojoj branši, nosilac je nezavisne liste „Neue Generation“ kandidata za gradsko Vijeće Graza.

Kazuje da u ovoj ekipi Balkanaca, ima ljudi svih nacija, a okupilo ih je to što zajedno dijele sudbinu migranata i potječu sa prostora bivše Jugoslavije.

„'Neue Generation’ je lista kandidata koja je ovjerena u gradskom uredu. Postojale su slične nevladine organizacije koje su vodili studenti ‘Neue Generation i ‘Neue Graz’, ali su ugašene, jer su većinom bile pokrenute ispred stranki. Međutim, s obzirom da je ideja i platforma tih organizacija bila super, mi smo odlučili da nastavimo i to neformalno preuzmemo. Dakle, radi se o samostalnoj listi kandidata okupljenoj oko zajedničke ideje, a to je zastupanje interesa svih migranata u Grazu, što se može realizirati jedino ulaskom u gradsko Vijeće“, ističe Draganović.

Od Facebook grupe do liste

Studenti i obični radnici su počeli masovno da dolaze u Graz tokom 2005. godine. Na početku su imali svoje zasebne podorganizacije u džematima i crkvama, a postojala je u to vrijeme i „Udruga hrvatski studenata“, IBO ili „Islamsko-bošnjačka omladina“, te „Savez srpskih studenata“, ali sve te nevladine organizacije su se vremenom gasile.

Ideju o ponovnom pokretanju sličnih projekata, Adis je realizirao 2012. godine, kroz Facebook grupu „SOSGraz“ a razlog je bio više nego očit – potreba da se ljudi sa ovih prostora okupe na jednom mjestu u cilju međusobnog potpomaganja bez obzira na vjeru i naciju.

„Razlog osnivanja ove grupe bio je to što su se navedene organizacije gasile i trebalo je nešto da nas okupi. Od 2012. godine do danas, grupa SOSGraz je i dalje neformalna, ali putem nje studenti i radnici svakodnevno postavljaju razna pitanja, a mjesečno se kroz ovu grupu realizuje minimum jedna, a nekada i do pet humanitarnih akcija. Mene su, s obzirom da sam osnivač grupe, pozvali na sastanak Vijeća stranaca, jer su zvali i ostala udruženja i nevladine organizacije, a grupa SOSGraz je aktivnija od bilo koje organizacije i udruženja u Grazu kada su u pitanju stranci.

Na sastanku su nam predsjednik i članovi Vijeća, uputili apel da se i mi trebamo kandidirati, a oni će nas financijski podržati. I tako je sve krenulo, nakon toga sam obišao džemate i crkve i dobio njihovu podršku iz čega je nastala neka vrsta koalicije“, pojašnjava Draganović.

Podrška crvenih i zelenih

Ideja nastanka „Neue Generation“ ili Nove generacije, kaže Draganović, potaknuta je sve većim porastom nacionalizma i fašizma.

Upravo iz tog razloga se javila potreba da studenti i radnici migranti brane svoja prava, te da ostvare suradnju sa lokalnom zajednicom i da zajedno rade na unapređenju integracije i suživota.

„Nas su direktno podržali SPO (crveni) i Gruene (zeleni), a sa tim partijama, koje su također i na državnom i lokalnom nivou prisutne, imamo direktnu suradnju i novčanu podršku. Oni su jedini napravili studentski party sa nama a drugi su nam dali organizacijsku podršku. Meni je dat zadatak da okupim ekipu za listu, a na prvo mjesto sam stavio jednu studentkinju jer su žene ovdje još gore zastupljene.

Dakle, moja uloga je nešto kao uloga šefa stranke iako mi nismo stranka, bar ne još. Najveći uspjeh u svemu tome je da sam sa svojim poznanicima, studentima i gastarbajterima, kroz grupu ‘SOSGraz’, a sad i kroz ‘Neue Generation’ uspio prevazići podjele koje smo mi sa Balkana donijeli sa sobom“, kaže Draganović.

Jedinstvom do uspjeha

Neopterećeni nacionalnim podjelama, sa redovnim plaćama i primanjima, ljudi sa prostora Balkana koji žive u Grazu, razmišljaju o nečem sasvim drugom i upravo je to, kaže Draganović, ključni razlog zbog kojeg podjele nestaju, a težnje su usmjerene ka uspjehu i integraciji u austrijsko društvo s ciljem da budu ravnopravni građani ovog grada i države.

„Kada dođeš ovdje u tuđinu, tek onda shvatiš koliko ti znači neko koga razumiješ i sa kim dijeliš sličan mentalitet i kulturu. To je ono što nas okuplja i bilo kakve podijele stavlja na stranu. Austrijancima je u interesu da se mi što bolje integrišemo, radimo i školujemo se i samim time pridonosimo austrijskom društvu. Do sad su ovo Vijeće u posljednjih 20 godina, uglavnom sačinjavali članovi određenih udruženja koji su nacionalno i vjerski ograničeni. Mi se želimo riješiti tih okova i pružiti svim migrantima i strancima bolju suradnju, kako između nas, tako i sa lokalnim vlastima i stanovništvom.

Ovakvo vijeće postoji samo još u Linzu, a od austrijskih političara sam čuo da je u pripremi takav isti zakon za sve gradove Austrije. Kroz ovo Vijeće mi sa prostora Balkana imamo šansu da pokažemo naše jedinstvo i da uprkos što dolazimo iz nekoliko različitih nacija i vjerskih zajednica, možemo zajedno surađivati i tako doprinijeti pozitivnijoj klimi u Grazu. Ideja je da kasnije u ovu ‘Neue Generation’ ili kroz ‘Vijeće stranaca’ uključimo i povežemo Kurde, Turke, Afrikance, Arape i ostale migrante koji ovdje žive, jer tako jedinstveni i dobro integrisani možemo bolje i otvorenije surađivati sa Austrijancima i sa gradskim vlastima“, kaže na kraju Draganović, koji očekuje da će njegove kolege sa liste i on 5. februara, kada je zvanično zakazan termin izbora, uspjeti osvojiti dovoljno glasova za ulazak u Vijeće i nastaviti na najbolji način predstavljati migrante sa Balkana.

Fahrudin Vojić (Aljazeera)