Kliker.info

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je neprestanu podršku Ukrajini tokom ruske invazije učinio zaštitnim znakom svog prvog i jedinog predsjedničkog mandata, koristeći svoje vrijeme u uredu da pošalje oružje i pomoć Kijevu, dok se prepirao s Kongresom kako bi američka kesa ostala odriješena.

Ali jedno pitanje ostalo je ključna tačka spora: Biden je odbio dopustiti Ukrajini da koristi američke taktičke raketne sisteme dugog dometa (ATACMS) unutar ruske teritorije usred upozorenja iz Moskve da bi njihova upotreba predstavljala prelazak crvene linije.

Ali s tek nešto više od dva mjeseca do kraja njegovog mandata – i uoči druge administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa – Bidenova vlada napravila je zaokret u politici, a ukrajinski i američki dužnosnici rekli su informativnoj agenciji Reuters i nekoliko američkih medija da je oružje prvi put korišteno u Rusiji.

Moskva je također u utorak saopćila da je šest ATACMS-a ispaljeno na rusku regiju Brijansk, što predstavlja “novu fazu” u ratu.

Pa zašto sada?

Anatol Lieven, direktor Euroazijskog programa na Quincy institutu za odgovorno državno upravljanje, ukazao je na tri moguća faktora: “Negativniji način procjene ovog poteza” je da Bidenova administracija nastoji poništiti Trumpova obećanja da će prekinuti borbe; “pozitivnije” mišljenje je da Bidenova administracija nastoji ojačati Ukrajinu prije budućih pregovora; a treća alternativa je da je promjena politike bila potrebna kako bi se odgovorilo na promjenjive uvjete na terenu.

“Rijetko se dešava da se odluka ove vrste donese samo iz jednog razloga”, rekao je.

“Moj vlastiti osjećaj je da je odluka Bidenove administracije mješavina svih ovih razloga.”

Šta je rekla Bidenova administracija?

Administracija nije službeno potvrdila promjenu politike, ali nekoliko je dužnosnika američkim medijima iznijelo detalje tog potez.

Govoreći za The Washington Post, dva neimenovana dužnosnika rekla su da će projektili u početku biti korišteni u i oko ruske regije Kursk, gdje su ukrajinske trupe nastavile držati kontrolu nad teritorijom otkako su pokrenule iznenadni upad u augustu. Nije odmah bilo jasno mogu li se rakete, koje imaju domet od gotovo 300 kilometara, koristiti negdje drugdje.

I dok je Ukrajina tražila dopuštenje za korištenje američkog oružja u Rusiji od početka invazije, koja je započela u februaru 2022, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojačao je te apele nakon upada u Kursk. Kontinuirana prisutnost ukrajinske vojske na ruskoj teritoriji smatra se ključnom polugom utjecaja u svim budućim pregovorima s Rusijom.

Dužnosnici su rekli Postu i drugim američkim medijima da je promjena uveliko motivirana ruskim raspoređivanjem gotovo 10.000 sjevernokorejskih vojnika u regiji Kursk dok pokušava protjerati ukrajinske snage. Taj potez, rekli su, ima za cilj odvratiti Pjongjang od slanja novih snaga u pomoć Rusiji.

Jača li to položaj Ukrajine pred Trumpov drugi mandat?

Nije tajna da Bidenova administracija i Trump imaju vrlo različite stavove o budućnosti sukoba u Ukrajini.

Biden, čvrsti pristalica NATO-a, obećao je trajnu podršku Kijevu s ciljem da se Rusija na kraju protjera s ukrajinske teritorije. Trump je bio skeptičan prema američkoj pomoći Kijevu – i prema NATO savezu u cjelini – i rekao je da će izvršiti pritisak i na Ukrajinu i na Rusiju da okončaju rat.

Savjetnik u Trumpovoj kampanji ovog mjeseca je sugerirao da bi se na Ukrajinu mogao izvršiti pritisak kako bi se Moskvi odrekla barem dijela teritorije jer su Trumpove veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dodatno potakle uznemirenost Kijeva.

Vrijeme donošenja odluke nakon izbora moglo bi stoga biti dvojako, rekao je Aaron David Miller, viši saradnik u Fondaciji Carnegie za međunarodni mir. To bi moglo ojačati Ukrajinu prije budućih pregovora, a istovremeno povisiti političke uloge za Trumpa unutar njegove vlastite stranke.

“Jasno, ako ATACMS-i, za koje sumnjam da će imati ograničen utjecaj na cjelokupnu putanju sukoba, pomognu u zadržavanju ruskog napredovanja u regiji Kursk, to bi se očito pokazalo korisnim”, rekao je.

“Još uvijek postoji znatan broj republikanaca… koji vjeruju da je odbrana Ukrajine u sklopu najšireg koncepta američkih nacionalnih interesa”, rekao je.

Stoga, prema Milleru, Trump bi mogao odlučiti da ne poništi Bidenovu odluku o ATACMS-u.

Šta su rekli Trumpovi saveznici?

Nije iznenađujuće da su Trumpovi najbliže pristalice nedvosmisleno osudili ovaj potez. Općenito su prikazali promjenu kao ciničan pokušaj eskalacije sukoba dok se Trump priprema da preuzme dužnost.

U objavi na platformi X, Donald Trump Jr. je rekao da je cilj promjene pokrenuti “Treći svjetski rat prije nego što moj otac dobije priliku da stvori mir i spasi živote”.

Trumpov izbor za savjetnika za nacionalnu sigurnost, američki zastupnik Mike Waltz, nazvao je ovaj potez “još jednim korakom na ljestvici eskalacije”.

“I niko ne zna gdje ovo vodi”, rekao je tokom gostovanja na Fox Newsu.

Bivši član Trumpovog kabineta Richard Grenell također je optužio Bidena za “eskalaciju rata u Ukrajini tokom prijelaznog razdoblja”.

“Ovo je kao da pokreće potpuno novi rat. Sada se sve promijenilo. Sve dosadašnje kalkulacije su ništavne”, rekao je.

Šta se promijenilo na borbenom polju prije odluke?

Ali Michael O'Hanlon, viši saradnik na Institutu Brookings, uglavnom je odbacio te tvrdnje, okarakteriziravši najnoviju promjenu politike kao u skladu s prethodnim Bidenovim zaokretima u vezi s ratom “s istom filozofijom odgode i opreza”.

Bidenova administracija prethodno je tromo djelovala prije nego što je na kraju popustila zahtjevima za tenkove M1 Abrams i borbene aviona F-16, da spomenemo samo neke. Također se opirala da dopusti Ukrajini da koristi artiljerijski raketni sistem visoke mobilnosti (HIMARS), koji ima domet od gotovo 65 kilometara, unutar ruske teritorije, ali je kasnije dopustila njegovu ograničenu upotrebu za odbranu regije Harkov.

O'Hanlon je istaknuo uvođenje sjevernokorejskih trupa u borbu kao glavni razlog za promjenu, dodajući da ovo ne vidi kao odstupanje od “istog osnovnog Bidenovog pristupa ratu tokom gotovo tri godine”.

“Ako Rusija eskalira, i mi eskaliramo”, rekao je za Al Jazeeru.

William Courtney, bivši američki ambasador u Gruziji i Kazahstanu, također je rekao da autorizacija sama po sebi ne predstavlja veliku eskalaciju, posebno s obzirom na ograničenja u opskrbi. Ukrajina je navodno dobila samo nekoliko desetaka ATACMS sistema.

“Ukrajina već napada vlastitim bespilotnim letjelicama mnogo dalje ciljeve od onoga što ATACMS može doseći”, rekao je. “Dakle, ovo nije posve nova strateška promjena, ako hoćete. Ono za što su ATACMS dobri, u suštini, su vremenski hitne mete i mete koje su snažno branjene.”

Američki odbrambeni dužnosnici primijetili su da je Rusija već pomjerila mnoge od svojih najosjetljivijih ciljeva izvan dometa ATACMS-a.

Da li bi se ovo moglo obiti o glavu Bidenu?

Putin mjesecima upozorava da bi dopuštanje Ukrajini da napadne unutar Rusije oružjem koje isporučuje Zapad dramatično promijenilo sukob.

“To će značiti da su zemlje NATO-a – Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje – u ratu s Rusijom”, rekao je u septembru.

U utorak je Rusija smanjila svoj prag za korištenje nuklearnog oružja kao očigledan odgovor na napad ATACMS-om.

Ovaj potez je već potaknuo nagađanja da bi Francuska i London uskoro mogli dopustiti Ukrajini da koristi svoje dalekometne krstareće rakete SCALP i Storm Shadow unutar ruske teritorije.

Analitičari su za Al Jazeeru dali različite procjene koliko Bidenov potez može biti riskantan.

S obzirom na ograničenja ATACMS-a, David Miller iz Fondacije Carnegie opisao je novo odobrenje kao “vjerovatno najmanje rizičnu stvar koju je [Bidenova administracija] mogla učiniti”.

Lieven iz Quincyjevog instituta također je objasnio da Rusija ima poticaj da ostane suzdržana dok Trumpova administracija ne preuzme dužnost.

Rekao je da direktan sukob sa SAD-om malo vjerovatan, ali nije isključio druge odgovore, uključujući sabotažu usmjerenu na saveznika.

“Rusi su se uvijek zaista bojali da dopuste da se budu pređene jedna crvena linija za drugom”, rekao je.

“Dakle, da, ovo je još uvijek izuzetno opasno.”

Joseph Stepansky