Kliker.info

S jedne strane, članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću prigovarana je popustljivost, koju on naziva kompromisnom politikom, upravo onu koju je zagovarao i provodio prvi predsjednik neovisne BiH Alija Izetbegović. S druge strane, Bakira Izetbegovića često isti kritizeri optužuju da je sa svima posvađan. Govoreći o nedosljednosti svojih oponenata, Izetbegović za Stav otkriva da “očigledno nije lahko voditi bošnjačku i bosansku politiku u okolnostima i odnosu snaga kakav već dugo imamo”.

“Nije lahko sačuvati i jedinstvo države, i koalicije, i reformski zamah, i u isto vrijeme sačuvati ponos, uspravan gard i jasan stav. Kao što rekoh, oni koji brane i odlikuju ratne zločince mene optužuju da sam izazvao krizu jer branim žrtve genocida?! Ja im se ne kanim pravdati”, poručuje Izetbegović i rezolutno dodaje da će se nastaviti suprotstavljati podjeli BiH, stvaranju novih etnički baziranih entiteta, diskriminaciji poput one sadržane u proslavi 9. januara, nastavit će tražiti pravdu za svoj narod, bez obzira na reakcije.

No, svjestan je da ga to može dovesti u sukob s mnogima. “Nije to stvar mog hira ili političke nezrelosti, naprosto ne vidim alternativu takvoj bošnjačkoj politici. SDA i ja imamo odgovornost pred budućim generacijama, i meni je to kriterij preči od bilo čije kritike, pogotovo destruktivne”, naglašava Izetbegović u intervjuu u kojem je govorio o odnosima na političkoj sceni u BiH.

STAV: Nakon što se slegla medijska prašina oko slučaja podnošenja revizije protiv Srbije za genocid, možete li rezimirati i komentirati tok događaja i napade koji su uslijedili?

IZETBEGOVIĆ: Medijska prašina se sliježe, ali će još neko vrijeme trajati politička kriza jer će Milorad Dodik i SNSD i dalje pokušavati da temu revizije koriste za podrivanje pozicije rivalskog Saveza za promjene i za podrivanje rada institucija Bosne i Hercegovine.

Vjerujem da će i to splasnuti u sljedećih par mjeseci. A onda, kada se nakon izvjesnog vremena slika potpuno izbistri i kada se rasplinu nebitni detalji, u memoriji naroda ostat će samo najbitnije konture procesa i aktera koji su ga odredili – nas koji smo sve učinili da do obnove procesa dođe, srpskih političara koji su sve učinili da on bude zaustavljen, Suda u Hagu i onih koji utječu na njegov rad i koji su po ko zna koji put bili spremni trgovati principima, istinom i pravdom na račun žrtve, te dijela bošnjačkih političara koji su pokušali prikupiti nešto nečasnih političkih poena napadajući mene i SDA na temi na kojoj se Bošnjaci ne bi smjeli dijeliti.

Ili još jednostavnije – bit će upamćeno da su oni koji stoje iza presuđenih ratnih zločinaca, oni koji su dodijelili odlikovanja Karadžiću, Krajišniku, Plavšićki, pokušali meni zabraniti da stanem iza žrtava genocida, da tražim pravdu za njih. Zatim su se upustili u bojkot rada bh. institucija, namjerno izazvali krizu, cinično prebacujući odgovornost na mene.

STAV: Postoje najave da neuspjela revizija nije kraj. Postoje li šanse da se čitav proces pokrene i na koji način?

IZETBEGOVIĆ: Postoje teoretske šanse. Novi proces može pokrenuti neki budući saziv Predsjedništva BiH kada god zaželi. Kažem teoretske šanse, jer s ovakvim odnosima i s ovakvim mogućnostima stavljanja entitetskog i raznih drugih veta i kočnica to očigledno nije realno. Realno je nastaviti se sistematski boriti za istinu, ne dopustiti da se ona zaboravi i relativizira, nastaviti se boriti za kažnjavanje zločinaca, za pravdu, za jačanje sudova i domaćih institucija koje se time bave, za nadoknadu štete koju su žrtve pretrpjele. Mislim da ćemo sve ovo kroz vrijeme postići, pa i nadoknadu štete, naročito imajući u vidu upornost vlasti u RS‑u da dan nastanka ovog entiteta lociraju u januar 1992. godine. Time preuzimaju hipoteku svih zločina koje je počinila paradržava predvođena Karadžićem i Mladićem, a time i nadoknadu svih šteta koje će prije ili kasnije doći na red.

STAV: Kakva je trenutna atmosfera u Predsjedništvu BiH, postoji li komunikacija članova Predsjedništva BiH?

IZETBEGOVIĆ: Atmosfera je uvijek korektna, sva trojica smo iskusni političari i ne dopuštamo da se političke krize, koje neminovno slijede jedna za drugom u ovakvim okolnostima, prenesu na lične odnose.

STAV: Prebacuje Vam se i da ste osobno odgovorni za krizu u Predsjedništvu BiH zbog napuštanja sjednice. Neki su to nazvali i “bošnjačkim udarom na državu”.

IZETBEGOVIĆ: Ne mogu prisustvovati sjednici koja nije pripremljena u skladu s Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH: prijedlog odluke koji je predsjedavajući Predsjedništva BiH gospodin Ivanić želio staviti na izjašnjavanje nije sadržao nikakvo obrazloženje njene pravne zasnovanosti, što je obavezno po Poslovniku o radu Predsjedništva BiH. To je bio pokušaj manipulacije institucije Predsjedništva BiH kako bi se svjesno proizvela pravna nedoumica vezano za ranije donesenu Odluku Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine. Ivanić nije uvažio prigovore, stoga smo sjednicu napustili i ja i gospodin Čović.

STAV: Prilikom Vašeg nedavnog obraćanja mladeži SDA rekli ste da su Vas sve više obuzimale emocije što ste više ulazili u detalje revizije, a da si političari ne smiju dopuštati preveliku emotivnost. Šta to znači u racionalnom svijetu političkih odnosa u BiH?

IZETBEGOVIĆ: Da, kako sam se ponovo suočio sa svim zločinima počinjenim nad civilima u BiH, s detaljima tih zločina, počele su da me obuzimaju emocije. Naravno da svi imamo pravo na osjećaje, oni nas određuju i usmjeravaju, samo što političari moraju biti u stanju da ih kontroliraju. Ali tema genocida, odnos aktera prema njoj, često bezdušan odnos i domaćih i stranih aktera prema njoj – na momente me izbacivalo iz takta. Znamo u kakvom svijetu i okolnostima živimo, nema mjesta za pretjerane emocije, nastavit ćemo racionalno i uporno da se borimo za naše ciljeve. Onako kako to pojašnjava Ivo Andrić u Znakovima pored puta: “Sve Drine ovog svijeta su krive. I nikad ih nećemo ispraviti. I nikad ne smijemo prestati da ih ispravljamo.”

STAV: Što se tiče Vašeg koalicijskog partnera i člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, organizirao je u Neumu skup na kojem su iznijete neke vrlo neobične teze o Hrvatima kao najevropskijem narodu BiH. Po nekim govornicima, to je i iz razloga što su Hrvati katolici, a Evropa je kršćanska, što isključuje Bošnjake kao muslimane. Tome se pridružila i hrvatska predsjednica sa svojom izjavom o postojanju sigurnosne prijetnje i radikalizma u BiH. Smatrate li ovakve izjave nekim oblikom šovinizma i, na koncu, mogu li Bošnjaci biti manje evropskiji od Hrvata?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da je isticanje prednosti svoje nacije u odnosu na druge, u bilo kom pogledu, neutemeljena, pa i nepristojna stvar. To neizostavno provocira druge da dokazuju da nije tako, da postavljaju neugodna pitanja. Kada je riječ o Hrvatima, uslijedit će pitanja o historijskim periodima od 1942. do 1945. i od 1992. do 1994. godine, kada je na dijelovima BiH bila organizirana hrvatska vlast, o tretmanu i položaju onih koji nisu bili Hrvati. Daleko je to bilo od evropskih vrijednosti.

Što se tiče Bošnjaka, nemam namjeru pasti u istu zamku dokazujući da su posebno proevropski. Svi narodi u BiH sličnog su porijekla, evropskog, ali to ih ne određuje kao dobre i loše. Mogu biti i dobri i loši, skloni ili neskloni demokratiji i evropskom sistemu vrijednosti, zavisno od liderstva koje sami sebi izaberu. Uvjeren sam da su Bošnjake njihovi predstavnici vodili ispravnim putem, tako da se nemaju čega stidjeti, a imaju se čime ponositi u posljednjih veoma turbulentnih četvrt stoljeća bosanskohercegovačke historije.

STAV: Kako komentirate to evropejstvo s obzirom na susret Čovića i Dodika u Banjoj Luci? Radi li ovaj dvojac na rušenju Ustavnog suda i općenito na urušavanju pravosudnog sistema u BiH?

IZETBEGOVIĆ: Ne znam šta Dragan Čović želi postići s tim odlascima Dodiku. Vjerovatno nam pokazuje da ima alternativu, traži neku ekvidistancu, vrši neki pritisak, ali ne mislim da će Čović raditi na urušavanju pravosudnog sistema, samo bi mu odgovarao odlazak stranih sudija jer bi se time podiglo učešće i utjecaj sudija Hrvata u Ustavnom sudu, i oni bi mogli presudno utjecati na odluke Suda.

STAV: Hoće li ovakav odnos Dragana Čovića prema državi BiH utjecati na odnos SDA prema hrvatskim zahtjevima? Odnosno, ne plašite li se da će mu ustupcima biti dati mehanizmi kojima će još više kočiti napredak zemlje?

IZETBEGOVIĆ: Odnos Čovića i Dodika drži odnose Bošnjaka i Hrvata u začaranom krugu, smanjuje šanse da se ostvari stalno prizivano “strateško partnerstvo” SDA i HDZ i da se krene s rješavanjem teških pitanja. Bošnjački predstavnici, naročito građanski orijentirane stranke, zaziru od osovine Dodik – Čović, nisu spremni izaći u susret zahtjevima HNS‑a jer se boje novih blokada i ucjena ako im se takvi mehanizmi daju u ruke. Hrvati to doživljavaju kao majorizaciju, tvrde da Bošnjaci biraju i svoje i njihove predstavnike, da time uzimaju sebi ono što pripada Hrvatima, i tako ukrug.

STAV: S obzirom na katastrofalno ekonomsko stanje u Republici Srpskoj, Miloradu Dodiku nesumnjivo trebaju one poluge koje osiguravaju vlast na državnom nivou. Može li ovaj najveći negator BiH bez države?

IZETBEGOVIĆ: Niko ne može bez države, svi koji je podrivaju vode i sebe i druge u političku krizu i ekonomsku stagnaciju, a ako nastave, onda u agoniju, a možda i u nove sukobe. Dodik priželjkuje, pa i planira podjelu BiH, ali će se uvjeriti da je država uspostavljena međunarodnim ugovorom mnogo jača nego što se njemu čini. I shvatit će da je bez potrebe izgubio desetljeće u iscrpljivanju i BiH i entiteta Republike Srpske. U tom iscrpljivanju entitet RS ekonomski je pao na koljena.

STAV: Hoće li Fahrudin Radončić napustiti koaliciju?

IZETBEGOVIĆ: Ne mogu predvidjeti ponašanje Fahrudina Radončića, jer on jedan dan radi i govori jedno, drugi dan sasvim suprotno, mijenja stavove i raspoloženja na dnevnoj bazi. Ipak, ne vjerujem da će napustiti vlast u 2017. godini, možda hoće u proljeće 2018. godine, pred izbornu kampanju.

STAV: Radončić se praktički vratio na pozicije i teze koje je izgovarao prije nego ste ušli u koaliciju, te su s njegove strane ponovo pale iste one teške riječi koje je izgovarao prije dvije godine. Na koji način mislite održavati komunikaciju s obzirom na najavljene insfrastrukturne radove i je li uopće moguć napredak s obzirom na političke odnose?

IZETBEGOVIĆ: Poguban efekt posljednjih lokalnih izbora jeste što su i Savez za promjene i Radončićev SBB izvukle jasan zaključak da je isplativije voditi konfliktnu nego smirujuću i odgovornu politiku. Birači, nažalost, nisu nagradili njihov konstruktivan odnos. Zato se Radončić vratio provjerenoj metodi napada, diskvalifikacija, sukoba. Međutim, infrastrukturni radovi trebaju svima, a SBB ima poseban interes dokazati da su njihovi kadrovi u stanju pokrenuti masovne radove. Tako da će se vjerovatno kroz 2017. godinu nastaviti kontroverzan odnos SDA – SBB. Adnan Terzić pravit će autoput i brze ceste, i SDA će mu u tome pomagati. Radončić i Avaz će praviti svađe, plasirati neistine i spinove, i SDA će ih u tome sprječavati.

STAV: Što se tiče ljevice, je li Vas iznenadilo “okretanje ćurka” predsjednika SDP-a Nermina Nikšića u pitanju podrške reviziji i, uopće, kakav je odnos probosanske ljevice prema Bošnjacima, koji nesumnjivo predstavljaju najveći broj njenih glasača?

IZETBEGOVIĆ: Iznenadilo me. Na ovakvoj temi se ne bismo trebali razilaziti, optuživati, prikupljati političke poene. Reviziju smo morali pokušati pokrenuti bez obzira na reakcije. Ako nas je neki registrar suda, dakle činovnik, u tome pokušao spriječiti, nismo smjeli odustati. Uostalom, strani eksperti, ugledni profesori međunarodnog prava preporučili su nam da nastavimo. Kao što rekoh, bošnjački narod će samo upamtiti ko je bio uz njega, ko je bio protiv njega, i ko se izmicao, pametovao.

STAV: Je li SDA uzdrmana, kako neki tvrde? Širi se glas da ste nedavno kritizirali stranku koju vodite zbog inertnosti te ste pozvali da budu glasniji i aktivniji na terenu, a posebno uputili da se odupru medijskim spinovima i širenju defetizma.

IZETBEGOVIĆ: SDA već decenijama vodi tešku političku bitku čiji intenzitet ne jenjava, i ljudi su se pomalo umorili. Zato ih ja ponovo pokrećem, tražim da budu aktivniji i agresivniji. Jer neće niko dovršiti njihov posao, nema stabilnosti niti napretka BiH bez jake SDA. Bošnjaci koji se nisu odrekli svoje vjere i identiteta, a takvi čine okosnicu SDA i kao glasači i kao kadrovi, više su od stoljeća na udaru onih koji ih tretiraju kao relikt Osmanskog carstva i kao strano tijelo u kršćanskoj Evropi, nameću im komplekse i ubijaju samopouzdanje.

Bude zato kod Bošnjaka defetizma, prihvate vlastitu krivicu i gdje je nema. Zato moramo razbijati neutemeljene spinove i učvrstiti samopouzdanje. SDA nije uzdrmana, SDA je pobjednik nedavnih izbora, osvojila je glasova kao sve ostale probosanske stranke zajedno, osvojila je načelničkih pozicija trostruko više nego sve probosanske stranke zajedno, SDA je preuzela parlamentarnih, premijerskih, ministarskih i pozicija u najbitnijim javnim preduzećima kao nikad u postdaytonskom periodu. SDA, unatoč teškim otporima i opstrukcijama, uspješno vodi reformske procese u zemlji, svi vitalni ekonomski pokazatelji to potvrđuju.

STAV: U slučaju podizanja optužnica prema visokopozicioniranim članovima SDA, u kojem će se smjeru ići ako se sudski navodi potvrde?

IZETBEGOVIĆ: Niko nije izvan zakona, i niko nije kriv dok to sud na propisan način ne utvrdi. Ali, koji su to sudski navodi koji će dvojicu potpredsjednika SDA odvesti na optuženičku klupu? Kažu da je sav grijeh Mirsada Kukića što je na telefon rekao “ma jah”?! Ako je to tako, onda mogu samo nagađati šta je cilj ovakve optužnice. Nadam se da nije kompromitacija kadrova SDA i same SDA, jer ako se ustanovi da nije bilo krivičnog djela, tada će biti, po ko zna koji put, kompromitiran pravosudni sistem BIH.

STAV: Jeste li ikada imali planove tužiti Republiku Hrvatsku za genocid, što je tvrdio Čović pravdajući se hrvatskoj javnosti za nepodržavanje revizije?

IZETBEGOVIĆ: Ne, nije bilo takvih planova. Intervencija Hrvatske tokom rata u Bosni i Hercegovini bila je dvojaka i kontroverzna, politika Tuđmana i Šuška se dvoumila, lavirala. Bilo je i saradnje, naročito na početku i kraju rata, ali je u međuvremenu bio aktiviran i udruženi zločinački poduhvat na stvaranju etnički čistog hrvatskog teritorija, koji je bio podržan agresijom Hrvatske na BiH i rezultirao etničkim čišćenjima i teškim zločinima, ali ne i genocidom. Države mogu tužiti jedna drugu za genocid, ne i za agresiju. Zato me začudila izjava Dragana Čovića koja bez potrebe nanovo otvara temu koja ne treba ni Hrvatskoj, niti Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Mursel Begović (Stav)