Kliker.info

Koliko je bilo pokušaja atentata na Tita? Na koji način je taj crveni oligarh osiguravan? Tko je i kako organizirao ulazak skupine hrvatskih emigranata poznatijih pod nazivom "bugojanska skupina"? Kako su likvidirani? Kakva je istina o Aleksandru Rankoviću, optuženom za prisluškivanje Broza? Samo su neka od pitanja iz poslijeratne povijesti SFRJ na koje će odgovore dati arhivska građa vojnih tajnih službi sačuvana iz razdoblja od 1945. do 1975. godine, koja bi od ožujka sljedeće godine trebala biti dostupna javnosti.  Tajni dokumenti, izvješća koja su obavještajci tijekom burne povijesti SFRJ prikupili na više od 200.000 stranica, sadrže detalje tajnih akcija koje bi demistificirale djelovanje Ozne, a potom i Kontraobavještajne službe (KOS). O kakvoj se značajnoj arhivskoj građi radi najbolje govori podatak da je u dugogodišnjem razdoblju bivše države Vojna kontraobavještajna služba (KOS), a prije toga Ozna, imala veće i jače ovlasti od civilnih obavještajnih struktura kao što su Udba, a potom SDB.

U arhivama koje mnogi stanovnici raspadnute SFRJ s nestrpljenjem očekuju vidjeti i prostudirati sadržani su detalji o nestanku uglednih političkih dužnosnika nakon rata kao što ubojstvo Andrije Hebranga, mučenje i trovanje kardinala Alojzija Stepinca, borba protiv političkih disidenata SFRJ i zagovornika reaktiviranja NDH-a, u Hercegovini poznatijih pod sinonimom "Škripari". Arhive sadrže podatke o tome kako su izvedene akcije čišćenja teritorija od špijuna, diverzanata i "domaćih izdajnika" u Hrvatskoj i BiH? Što se događalo s četničkim vojvodom Dražom Mihailovićem? Posebno zanimljivo poglavlje za hrvatsku javnost zauzima poglavlje u kojem su opisane akcije, zapovijedi radi suzbijanja studentskog – MAS pokreta iz 1971. godine u Hrvatskoj. Vojna sigurnosna agencija Srbije, objavljuje beogradski dnevnik Blic, već je počela dostavljati tu građu Vojnom arhivu Srbije. Poznavatelji tvrde da je specijalizirani arhiv Vojne bezbjedonosne agencije uredno vođen i da su dokumenti o tajnim akacijama godinama uredno vođeni. Zajamčeno je da dijelovi koji će biti proslijeđeni Vojnom arhivu neće podleći brisanju, prepravljanju ili prikrivanju.

Otvaranje cjelokupnih dokumenata, godišnjih i pojedinačnih izvješća, analiza i obrada Ozne i KOS-a naložio je ministar obrane Zoran Stanković, pozivajući se na Zakon o kulturnim dobrima Srbije, koji nalaže da se po isteku trideset godina arhivska građa predaje mjerodavnim arhivima. Zašto to nije napravljeno do sada? Mjerodavni kažu da je Zakon o arhivskoj građi Savezne republike Jugoslavije iz 1998. nalagao da se arhivska građa čuva u specijaliziranim arhivima, kao što je VBA. Raspadom SRJ, međutim, taj Zakon prestao je vrijediti.

(Večernji list)