Kliker.info

Ekonomska kriza će na globalnom planu trajati do 2010. godine kada će krenuti oporavak, a mi u BiH nećemo dugo izaći iz krize sa vladama kakve imamo. Ovo je u intervjuu za "Nezavisne" kazao Anto Domazet, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu.Kaže da su od problema uzrokovanih globalnom recesijom za nas mnogo teži oni izazvani lokalnim specifičnostima, a najveći problem jeste zastoj u reformama.Zalaže se za novi stend baj aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali ne zbog novca koji ćemo dobiti, jer je, kako navodi, on jako skup, nego da bismo podigli kredibilitet i prihvatili obaveze za provođenje reformi.

NN: Do kada će ekonomska kriza trajati?

DOMAZET: Zaoštravanje krize na globalnom planu treba očekivati sve do 2010. godine, kada bi trebalo da dođe do preokreta, ali nema nikakve garancije da ćemo mi u BiH po automatizmu prevazići krizu. Lokalne vlade moraju preduzeti vanredne adekvatne mjere i trebate njih pitati koliko će kriza trajati. Ja kao nezavisni ekspert mogu da kažem da sa ovakvim vladama dugo nećemo izaći iz krize.

NN: Zbog čega to mislite?

DOMAZET: Recesija jeste počela na globalnom planu, ali u BiH postoji mnoštvo lokalnih problema koji se mogu pravdati globalnom recesijom. To su veliki troškovi u javnoj potrošnji, zaustavljene reforme, nedovoljna atraktivnost za strane investitore, niska konkuretnost pri izvozu. Globalna kriza je dobila odgovore u mjerama vezanim za finansijsku konsolidaciju, smirivanje nervoze u bankama, osiguranje depozita. Sad je pitanje kako riješiti probleme visoke javne potrošnje. To neće ići bez reformi u socijalnom sektoru, zdravstvenom i penzijskom sistemu. Ta pitanja ne mogu ostati neriješena. Čak i ako globalna recesija bude savladana, to će ostati naš lokalni problem. Siguran sam da imamo mnogo više toga da uradimo od odupiranja efektima globalne recesije. Prije svega, kako podići konkurentnost, kako iskoristiti mogućnosti razvoja u poljoprivredi, turizmu, malom i srednjem poduzetništvu, kako razviti prilike u elektroenergetskom sektoru, kako proizvodnju za izvoz podići na viši nivo, kako mala i srednja preduzeća podstaknuti da rastu i postanu efikasnija, kako privući strane investitore, kako razviti javno-privatno partnerstvo, kako nastaviti privatizaciju. Toliko problema unutrašnje prirode nema odgovora. Zato mislim da vlade nemaju alibi kad kažu kako je ova situacija izazvana samo globalnim faktorima. Ona se jako temelji na zastojima u reformama, a to je čisto domaći proizvod.

NN: Mogu li odluke u borbi protiv krize samostalno donositi entiteti ili je nužan koordinirani pristup?

DOMAZET: Mislim da je najracionalnije postići koordinaciju koja neće značiti ni unitarizaciju ni ekstremnu autonomiju. Dakle, radi se o tome da sve aktivnosti koje su vezane za promociju reformi, za odlučivanje u parlamentu moraju biti koordinirane. Mora postojati plan i Vijeće ministara i entitetske vlade moraju pokazati predanost da takve odluke pripremaju, što prije prosljeđuju u parlament i provode.

NN: Ima mišljenja da u ovoj krizi treba podsticati kupovinu domaćih proizvoda, pa čak i uvoditi zaštitne mjere po cijenu protekcionizma.

DOMAZET: Mislim da zaštitne mjere koje su vezane za protekcionizam, dakle, klasične mjere zabrane uvoza, nemaju uporište. To vodi zemlju ka izolacionizmu i jako je opasno. Ali mjere promocije domaće proizvodnje su poželjne, uz učešće vlada, odnosno javnih sredstava sa dobro osmišljenjim programima i mjerenjem efekata. Tu mogu postići velike rezultate.

NN: Vjerujete li da bi bio od koristi kreditni aranžman sa MMF-om, o kojem se sve više govori?

DOMAZET: Aranžman sa MMF-om je važan i potreban ne zato što ćemo dobiti finansijsku injekciju. Znam da je to skup novac. Dok sam bio ministar u Vladi plaćali smo kredit po stend baj aranžmanu sa više od devet posto kamate dok su koncesioni krediti koje smo dobijali od Evropske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke bili sa kamatom od 0,7 posto. Prema tome, taj kredit nije razvojni. Ali, ključno je što kad zaključite kreditni aranžman, imate veći kredibilitet i obavezu da provodite reforme. Zbog toga mislim da stend baj  treba zaključiti što prije.    Borivoje Simić (Nezavisne novine)