Kliker.info

U Švedskoj će u septembru biti održani parlamentarni izbori, a jedna od stranaka kojima ankete daju velike šanse za dobar izborni rezultat je Centerpartiet. Kandidat Centerpartieta za švedski parlament je i mladi Bosanac rođen u Banja Luci Alen Musaefendić.

Švedski mediji Musaefendića opisuju kao političara budućnosti i intelektualca bez dlake na jeziku koji se bez straha u javnosti suprostavlja ksenofobnoj desnici koja posljednjih godina jača u Evropi.

Alen Musaefendić u intervjuu za novinsku agenciju Patria govori o predstojećim izborima u Švedskoj, stanju u ovoj državi i evropskoj politici, migrantskoj krizi, odnosu Švedske prema BiH…

NAP: Glavna tema u EU ovih dana, a čini se i posljednjih nekoliko godina, je migrantska kriza. Mnogi smatraju da je Evropa pokazala svoju tamniju stranu po pitanju prijema izbjeglica. Kako gledate na to?

Musaefendić: Od Evropske unije su mnogi očekivali jedan drugačiji pristup ovoj situaciji. Mnoge ”istine”, kao one o garantovanom pravu na azil, su ozbiljno poljuljane, a ugled Evrope kao bastiona slobode je narušen. Naime, neke relativno siromašne zemlje Bliskog istoka, a i Turska, su pokazale više saosjećanja prema napaćenim ljudima Sirije, Libije i Avganistana, od nas, koji uživamo nezapamćeno visok standard života. No, ima i svijetlih primjera u ovom humanitarnom sumraku. Tu prvenstveno mislim na Njemačku i Švedsku, koje su zajedno primile i opskrbile preko milion izbjeglica od 2015. godine.

Integracija tako velikog broja ljudi u nove i drugačije sredine predstavlja određen izazov, ali činimo sve što možemo da to uspije, unatoč naporima ekstremne desnice i njihovih saveznika da nam osujete planove. Inače, evropskim liberalima ova novonastala situacija pada možda i teže nego sljedbenicima nekih drugih političkih filozofija, jer slobodno kretanje ljudi, robe i usluga preko granica čini sam temelj našeg slobodarskog svjetonazora.

NAP: Švedska se u posljednje vrijeme suočava s porastom desnice. Koliko se to može odraziti na rezultate predstojećih izbora u ovoj skandinavskoj zemlji, koja se smatra za jednu od najliberalnijih u Evropi po pitanju primanja izbjeglica?

Musaefendić: Po najnovijim istraživanjima javnog mnijenja partija ekstremne desnice, Sverigedemokraterna, je druga ili treća najveća partija u zemlji. Moguće je da na septembarskim opštim izborima osvoje i preko 20 posto glasova. No, ta brojka možda i nije najveći problem na našoj političkoj sceni. Po mom mišljenju, veći problem predstavljaju partije, od ljevice do desnice, koje nespretnim, populističkim formulisanjem politike bazirane na trenutnom javnom mnijenju, očajnički pokušavaju vratiti birače koji su ih napustili. Takvim traljavim, neozbiljnim pristupom važnim pitanjima ne samo da su sebi narušili ugled već su, paradoksalno, doprinijeli jačanju ekstremne desnice. Mnogo ljudi ih jednostavno više ne smatra vjerodostojnim. Centerpartiet, liberalna stranka kojoj ja pripadam, uspješno se odupire pritiscima tog javnog mnijenja i stabilno korača ka svojoj liberalnoj viziji društva i države.

NAP: Kakav rezultat se očekuje u vašoj stranci i šta vi lično očekujete?

Musaefendić: U takmičenje, bilo kakve vrste, se ne ulazi da bi se izgubilo. Isto važi i za politiku. Po nekim procjenama bi trebali osvojiti znatno veći broj glasova nego na proteklim izborima, otprilike 10 procenata. Što veći mandat dobijemo od građana to naravno znači da imamo bolju pregovaračku poziciju pri sastavljanju postizborne vladajuće koalicije. Centerpartiet je članica ”Alijanse” (Alliansen), koalicije desnog centra, kojoj će, nadamo se, građani povjeriti većinu mjesta u Parlamentu, Riksdag-u, a i zadatak da sastavi vladu.

Lično se svakako nadam povjerenju dovoljnog broja građana Švedske da uđem u Parlament, gdje bih se u potpunosti posvetio radu za veću slobodu pojedinca i tržišta. Ipak, rezultati predstojećih izbora su najneizvjesniji u proteklih nekoliko decenija. Zato je na stranci i meni da nastavimo principijelno zastupati naše stavove, a vrijeme će pokazati da li je naša poruka dospjela do birača.

Alen Musaefendić u društvu bivše švedske ministrice Aide Hadžialić

NAP: Nekoliko političara porijeklom iz BiH poput Jasenka Selimovića, Aide Hadžialić, zatim vas, ostvarilo je ozbiljne političke karijere u Švedskoj. Koliko vaš utjecaj u Švedskoj može pokrenuti švedsku vladu da se više angažuje u pomoći BiH na njenom evropskom putu?

Musaefendić: Aidu poznajem. Ona je ostvarila nezabilježen uspjeh u švedskoj politici, postavši najmlađom ministricom u historiji države. Iako se Aida trenutno bavi privatnim poslom, ona je ostavila tako dubok utisak na naše sugrađane, a pogotovo one socijaldemokratske provinijencije, da upravo nju smatraju budućnošću švedske socijaldemokratije. Jasenko, kojeg također poznajem već više godina, je jedna obrazovana, strastvena i gotovo nadljudski energična osoba, koja se u Evropskom parlamentu svesrdno bori za članstvo BiH, ali i zemalja regiona, u Evropskoj uniji.

Jasenko je također ostvaren i u području umjetnosti i pozorišta, kao i televizije i radija, tako da je njegov ulazak u politiku proizašao iz iskrene želje da promijeni neke stvari, u skladu sa svojim uvjerenjima. Iako sam ja podrobno pratio i bio vezan za švedsku politiku sve ove godine, ovo je prvi put da u njoj učestvujem direktno, vlastitom kandidaturom. Moram priznati da sam dosta toga naučio od Aide i Jasenka, a njihova podrška i savjeti mi mnogo znače.

Otkako je primila prve izbjeglice iz BiH 1992. godine, Švedska pokazuje i dokazuje da je jedan od najiskrenijih prijatelja BiH u svijetu. Također, znam da je Švedska itekako angažovana za prijem BiH u EU, a i ja ću, ako mi se šansa pruži, dodatno utjecati na taj proces. Budućnost Zapadnog Balkana je u EU, o tome nema dileme.

NAP: Možete li nam nešto reći o političkom profilu vaše stranke. Koja su to pitanja kojima se stranka najviše bavi?

Musaefendić: Centerpartiet je stranka koja se historijski zalagala za prava seljaka i poljoprivrednika. Danas je naša politička platforma sveobuhvatna, što ukazuje na ozbiljnost i visoke aspiracije stranke. Naš ideološki profil je liberalan, socijalno i ekonomski. Želimo smanjiti porez na platu kao i doprinose, olakšavajući time nezaposlenima da lakše dođu do posla i neophodnog radnog iskustva. Ta mjera bi također ubrzala integraciju izbjeglica i migranata u naše društvo. Želimo podrobno reformisati tržište rada. Isto tako smatramo da se priroda i okoliš mogu zaštititi uporedo sa ekonomskim napretkom, pa su nam zato važna ulaganja u takozvanu ”zelenu industriju”, to jeste u inovacije i tehnologiju koje čine ideje ekonomskog prosperiteta i zdrave planete kompatibilnim.

NAP: Vaš slogan za izbore glasi „Želim otrijezniti Švedsku“. Kod nas u BiH se na Švedsku gleda kao na savršenu državu. Šta je to onda u čemu se Švedska treba otrijezniti? Kako gledate na porast desničarskih stranaka u Evropi. Šta je glavni razlog?

Musaefendić: Procjena bh. građana o Švedskoj je ispravna, što se da vidjeti iz gotovo svih internacionalnih istraživanja i anketa, koje se bave pitanjima standarda života, ekonomskog razvoja, sigurnosti, ličnih sloboda, ljudskih prava itd. Unatoč takvim potvrdama, ukoliko su uopšte i potrebne, u Švedskoj raste broj ljudi koji ozbiljno misle da se država i društvo nalaze pred ”slomom”, a za to krive takozvane ”političke elite” i muslimane. Ovdje se, dakle, radi o klasičnoj ekstremnodesničarskoj ideologiji, retorici i propagandi.

Nekontrolisano širenje laži i teorija zavjere o svemu i svačemu, a pogotovo o muslimanima, koji u Švedskoj sačinjavaju nekih 5 posto stanovništva i koji gotovo uopšte nisu zastupljeni u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, dovelo je do ovog stanja lažne realnosti. Ljudi sve manje vjeruju jedni drugima, a i vlastitim očima. Taj trend je zarazio čitavu Evropu, pa i SAD, nije to samo švedski problem.

NAP: U švedskim medijima ste često govorili o tamnoj strani nacionalizma koji je proizveo strašni rat u bivšoj Jugoslaviji. Kako objasniti današnji porast nacionalizma u Evropi nakon svih ratnih iskustava od Drugog svjetskog rata, pa rata u zemljama bivše Jugoslavije. Zar se ništa nije naučilo?

Musaefendić: Stanje je zabrinjavajuće i ja želim da otrgnem moje kolege iz politike, kao i naše sugrađane, iz te noćne more, tako što ću im ukazati na opasnosti koje govor mržnje, etnička netrpeljivost i teorije zavjere zaista predstavljaju. Ponižavanje i demonizacija cijelih segmenata društva, kao što se to danas dešava muslimanima u Švedskoj, EU i SAD-u, nemalo podsjeća na pripreme terena za genocid i etničko čišćenje sprovedeno nad bošnjačkim stanovništvom, devedesetih godina prošloga vijeka.

Retorika kojom se antimuslimanske grupacije i pojedinci ovdje koriste je često identična onoj kojom je velikosrpsko političko rukovodstvo uspjelo obmanuti vlastiti narod, kako bi u dojučerašnjim komšijama odjednom vidio neprijatelje. Želim da ”otrijeznim”, ili tačnije osvijestim, ljude, ne bi li se ovi uzavreli osjećaji malo smirili. Ako je historija učiteljica života, onda moramo požuriti nazad u đačke klupe.

Haris Ljevo (NAP)