Kliker.info

Ajla Delkić,  izvršni direktor Savjetodavnog Vijeća za BiH u Washington D.C. (ACBH) žena koja u tišini i bez velike medijske pompe radi vjerovatno najvažniji posao za BiH u ovom trenutku, lobira za interese BiH kod najmoćnije države na svijetu.Dok Milorad Dodik izdvaja milione maraka za lobiranje u SAD-u, za što dobije izjavu o kraju države od nerelevantnog bivšeg nižerazrednog dužnosnika, Ajla Delkić  bez pomoći državnih institucija i političkih elita u BiH, lobira za interese  BiH.Rezultati su impresivni, jedna je od najzaslužnijih za povijesnu osudu genocida u Srebrenici od strane američkog Kongresa. Za sve bolje odnose Sarajeva i Washingtona zaslužna je ova žena.U intervjuu za tacno.net  govori  o osudi genocida  od strane američkog Kongresa,  odnosu SAD prema BiH, bh dijaspori te budućnosti BiH.

Puno je uspjeha organizacije na čijem ste čelu. Jedan od najvećih je sigurno usvajanje rezolucije o Srebrenici u Američkom kongresu. Čini mi se da je možda najveća pobjeda BiH nakon rata. Kako ste to uspjeli?

Srebreničke rezolucije o genocidu su veliki uspjeh te koristim svaku pa tako i ovu priliku da se na prvom mjestu zahvalim dijaspori koja je doprinjela tome direktnim uticajem na kongresmene i senatore u svojim sredinama. Dijaspora u SAD-u je dokazala kako može da utiče na donošenje ovako važnih dokumentata. Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu je bilo tu da vodi i osigura svu logistiku kako bi se osigurao pozitivan ishod tog procesa. Samo da podsjetim vaše čitatelje koji se možda slabo sjećaju ovih događanja. Naime, 2005. godine je američki Senat sa svih svojih stotinu senatora jednoglasno usvojio rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a potom je i Predstavnički dom Američkog Kongresa donio gotovo indentičnu rezoluciju. Članovi Savjetodavnog vijeća su učestvovali u pisanju samog teksta rezolucije te potom u mobolizaciji dijaspore na njenom usvajanju. Ove rezolucije su značajane zato što su prvi dokumenti neke vlade ili međunarodnog tijela u kojima se jasno kaže da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid te da su vojska i policija Republike Srpske odgovorni za to. Nešto potom je uslijedila slična rezolucija Europskog parlamenta te u konačnici presuda Međunarodnog suda pravde o genocidu u BiH.

Nije teško dokazati da o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama ovisi budućnost BiH, možda i njena sama opstojnost. Radeći na jačanju odnosa BiH sa SAD-om, ustvari vodite sudbonosnu bitku za opstanak države. Jeste li svjesni veličine svoje misije?

Da svjesni smo toga, kao što smo svjesni i odgovornosti koja je na nama. Savjetodavno vijeće, u odnosu na mnogobrojne organizacije u dijaspori, je jedinstveno po svojoj lokaciji i svojoj misiji. Sa uredom u Vašingtonu, dva bloka zgrada od Bijele kuće, imamo jednostavan pristup američkom Kongresu i Vladi, mnogobrojnim vladinim i nevladinim institucijama i organizacijama kao i diplomatskim predstavništvima gotovo svih zemalja svijeta. Po svojoj misiji smo posebni zato što se zalažemo za jedinsvenu BiH, državu ravnopravnih građana i naroda, članicu EU i NATO-a, a u ostvarivanju ciljeva ove misije nastupamo kao američki državljani koji koriste ustavno pravo da putem svojih predstavnika (kongresmena i senatora) u američkom Kongresu utječu na zakonodavnu i izvršnu vlast u kontekstu kreiranja vanjske politike SAD-a prema BiH.

Kako bi ste danas opisali odnose između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država?

Iako je vanjska politika SAD-a danas većim dijelom usmjerena na druga svjetska žarišta, njen odnos prema BiH je nepromijenjen što ukratko znači da su suverenitet, teritorijalni integritet i državotvorni kontinuitet BiH neupitni. Moramo takođe imati na umu i to da je “bosanska priča” za SAD veliki vanjskopolitički uspjeh. Prvenstveno mislim na zaustavljanje rata i uspostavljanje uslova za obnovu i razvoj zemlje u miru.

Pomažete našim studentima, stipendiranjem i na svaki drugi način. Koliko je bitno da imamo studente na prestižnim američkim uneverzitetima? Nije li to ustvari, najbolja garancija da kada isti završe fakultete da će biti promotori BiH, tj. naši najbolji lobisti?

Poznavati kako funkcioniše američko društvo je vrijedna stvar. Studirajući u SAD-u, studenti imaju mogućnosti upoznati se sa efikasnim demokratskim sistemom i to svoje iskustvo eventualno primjeniti u BiH.

Kako se borite sa Dodikovim pokušajima razdvajanja BiH na dijelove, on otvara svoja predstavništva u Washingtonu te pojedini bh diplomate slave dan R.S.-a, koji je odgovor na ovaj otvoreni napad na državu?

Predstavništvo Republike Srpske u Vašingtonu nije diplomatsko predstavništvo jedne suverene zemlje. Iako sebe nazivaju vladinim predstavništvom, ono je u rangu npr. predstavništava nekih kompanija ili različitih interesnih grupa kojih ima na stotine u Vašingtonu. Dakle, nisu prihvaćeni od zvanične politike SAD-a kao legitimno diplomatsko tijelo. Za poslove državne diplomacije je isključivo zadužena Ambasada BiH u Vašingtonu. Aktivnosti spomenutog predstavništva su prvenstveno usmjerene na osporavanju suvereniteta i teritorijanog integriteta BiH, te negiranju genocida, a sve u cilju legalicaije rezultata genocida i etničkog čišćenja. Dakle, krajnji cilj se može naslutiti, a to je disolucija BiH. Naša je uloga ovdje u Vašingtonu da stalno informišemo i educiramo američki Kongres i Vladu o njihovim namjerama.

Koliko je jaka Dodikova mreža u Washingtonu?

Način kojim možete jednostavno izmjeriti efikasnost ove mreže je njen uticaj na promjenu dosadašnjeg kursa vanjske politike SAD-a prema BiH. Dakle, taj kurs je i dalje nepromijenjen pored svih onih milijardi dolara potrošenih proteklih godina na lobiranje u Vašingtonu. Građani BiH koji žive na prostoru Republike Srpske bi se trebali ozbiljno zapitati gdje je njihov teško zarađeni novac uzaludno potrošen. Radikalna, nacionalistička i diskriminatorska politika nema izgleda na dugoročni uspjeh. SAD neće odustati od svojih temeljnih principa demokracije i ravnopravnosti građana obzirom na njihovu nacionalnu, religijsku, rasnu ili bilo koju drugu opredjeljenost te vrste.

Kako nas vide obični građani SAD-a, koliko su upoznati sa prošlošću BiH, agresijom Srbije i Hrvatske na BiH, logorima, genocidom?

U vrijeme Klintonove administracije BiH je bila glavna tema kao što je to danas npr. Sirija. Ljudi se većinom sjećaju rata i genocida prije dvadeset godina, ali kako vrijeme prolazi detalji se naravno zaboravljaju. Posebno mlade generacije Amerikanaca, a koje su dio političke svakodnevnice SAD-a, gledaju na to već kao dio istorije. I tu je je upravo otvoren prostor djelovanju Savjetodavnog vijeća za BiH u cilju stalnog educiranja i podsjećanja na genocid i sve ono što se uz to dogodilo. Tako je na primjer, jedna od naših glavnih manifestacija upravo komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici koja se održava svake godine u zgradi američkog Kongresa.

Kako gledate na vrlo čudnu politiku Evropske unije prema BiH. Svjedoci smo da su neki evropski diplomate jasno stali na stranu razgraditelja BiH?

Evropa se kao i tokom rata pokazala neodlučnom tako da ovakve stvari nisu iznenađenje. S druge strane SAD su se dokazale vrlo odlučnim u zaustavljanju rata i osiguravanju mirnodobskih uslova za daljnje euro atlantske integracije zemlje. Razumijevajući unutrašnju složenost Europe u odlučivanju i dalje smo mišljenja da je prisustvo SAD-a u BiH neophodno.

Kontaktiraju li vas domaći političari tražeći savjet od vas, imate li podršku Ministarstva vanjskih poslova? Zna li BiH iskoristiti vaš ogromni potencijal?

BiH političari bi trebali svoje glavne aktivnosti usmjeriti kroz ambasadu BiH u Vašingtonu kao jedinom legitimnom diplomatskom tijelu države BiH. Samim tim će dati značaj i državi iz koje dolaze. Mi svakako stojimo na rasploaganju svima onima koji se zalažu za BiH kao državu ravnopravnih građana i naroda. Ali bih ponovo željela naglasiti to da mi ovdje djelujemo isključivo kao državljani SAD-a te da nemamo obavezu ni prema kojoj drugoj stranoj vladi.

Siguran sam da imate bolju procjenu stanja u BiH od mnogih domaćih analitičara. Koliko su realne šanse za opstanak BiH?

Bosna i Hercegovina kao država je neupitna. Uređenje unutrašnjih odnosa ovisi od mnogo faktora, a ponajviše od stepena uključenosti civilnog društva u reformske procese. Drugim riječima, građani su ti koji su odgovorni koga će izabrati da ih predstavlja i da vodi državu kroz euro-atlantske integracije. Sposobni i odgovorni moraju dobiti priliku na predstojećim izborima kako bi se društvo pokrenulo sa mrtve tačke.

Pitao sam vas šta rade političari da vam pomognu, pitat ću vas šta mediji, građani i cjelokupno društvo u BiH može i kako da vam pomogne u vašoj, bit ću pretenciozan i reći odlučujućoj borbi za BiH?

Sadašnji omjer političkih snaga ne može učiniti gotovo ništa nabolje. Bosni i Hercegovini je potrebna nova generacija političara, neopterećenih korupcijom i nesposobnošću. Kao što sam to već spomenula, jedino su građani ti koji mogu dovesti ovu novu generaciju političara u poziciju da čine promjene. S druge strane, građani mogu značajno utjecati na politička zbivanja kroz rad mnogobrojnih nevladinih organizacija. Mediji takođe sa svojim profesionalizmom i nepristrasnošću mogu igrati ključnu ulogu u ovom tranzicijskom procesu BiH društva.

Vaši rezultati i energiija koju ulažete za BiH izgledaju zadivljujući. Kako uspijevate sve i uz to ozbiljno se baviti naukom i praviti impresivnu karijeru?

Svi članovi Upravnog odbora Savjetodavnog vijeća su aktivno uključeni u rad organizacije, kao i mnogobrojni članovi dijaspore iz svih dijelova SAD-a. Tako da se velikim dijelom oslanjam na njihovu podršku. Rad sviju njih je volonterski tako da rezultate koje postižemo imaju svoju posebnu dimenziju. S druge strane imamo naše donatore koji svojom velikodušnom podrškom svih ovih godina osiguravaju postojanje i rad našeg ureda u Vašingtonu. Sve ovo što sam spomenula daje mi posebnu motivaciju za radom na pitanjima vezanim za BiH. S druge strane američki način života pruža nesagledive mogućnosti educiranja i profesionalnog usavršavanja tako da ja to racionalno koristim.

Razgovarali: Amer Bahtijar, Maša Galić (tačno.net)