Aida Hadžialić, ministrica obrazovanja u vladi Švedske: Glavno je da promjene pođu iz BiH
Važno je da je BiH provela demokratske izbore. Ljudi su rekli svoje i sada je važno pronaći te stabilne tačke kako bi se išlo naprijed što se tiče razvijanja države, izjavila je u intervjuu za Oslobođenje Aida Hadžialić, ministrica obrazovanja u vladi Švedske.
• Skoro mjesec je prošao od Vašeg imenovanja na poziciju ministrice obrazovanja u vladi Švedske koju predvodi premijer Stefan Lofven. Kako ste se snašli na ovoj funkciji?
– Mogu vam reći da je ovo za mene zaista velika stvar. Nastojat ću sada da reprezentujem ovu vladu na što bolji način. Vjerujem da ću moći uraditi dobar posao.
• Ranije ste bili na poziciji zamjenice gradonačelnika Halmstada. Koliko Vam to iskustvo pomaže u obavljanju nove funkcije?
– Pomaže mi tako što znam kako funkcioniše politička kultura, imam iskustva što se tiče procesa, modela. Što se tiče Švedske, uređena je tako da je sve veoma organizovano. Ima mnogo struktura. Te strukture sa kojima sam ja radila kao dogradonačelnica, te strukture postoje i na državnom nivou iako je to sad, naravno, drugi nivo, ali sistem je sličan što je veoma važna platforma za mene kako bih mogla obaviti dobar posao sada.
Jak tim
• Kakve su reakcije Šveđana bile, s obzirom na to da ste postali najmlađa ministrica u historiji te skandinavske zemlje?
– Uglavnom su sve reakcije bile pozitivne. Mnogi ljudi hvale premijera kako je izabrao mlade ljude i doveo ih na funkciju. Imao je povjerenje u naše nastojanje, znanje i iskustvo kako bismo mi mogli uraditi dobar posao. Mi ćemo to, naravno, i uraditi. Nisam jedina koja je mlada u ovoj vladi. Ima nas više koji su mlađi, a koji već imaju iskustva i premijer je nama dao povjerenje da ćemo i mi nešto dobro moći uraditi. Ali naravno, za mene je važno da sam došla u Švedsku kao dijete, odrasla sam u ovoj državi, znam kako ova država funkcioniše. Za mene je sve to vjerovatno lakše išlo nego za neke starije ljude koji su došli u Švedsku. Naravno da svi nastoje da se adaptiraju, ali druga je stvar kada ti kao dijete naučiš jezik, pa se školuješ u ovom sistemu, postaneš dio društva na jedan skroz drugi način, što je, naravno, meni pomoglo.
• Kazali ste da u novoj vladi osim Vas ima još kolega koji pripadaju mlađoj generaciji. Da li je ključ uspjeha jednog društva imenovanje mladih na odgovorne pozicije?
– Mislim da jeste. Sva iskustva su važna. Što znači da je Stefan Lofven, kao premijer, htio da izgradi jak tim. Dao je povjerenje mladim ljudima, ali i starijim i zrelijim, kako bi različita iskustva skupio u taj tim, kako bi ojačao našu politiku kako izgraditi što jaču Švedsku za budućnost. Na primjer, ja kao mlađa osoba koja još ima sjećanja na školovanje, za mene je važno iskustvo znati kakvo je školovanje, zato što sam to nedavno iskusila i znam šta se treba uraditi da bi se ojačao taj dio švedskog društva.
• U dobro organiziranim državama poput Švedske mladi ljudi uz trud i zalaganje imaju šansu uspjeti i ostvariti svoje snove. Vi ste primjer toga. Kako gledate i koliko ste upućeni o stanju i položaju mladih ljudi u BiH?
– Dolazim u Bosnu. Imam prijatelje u Bosni i znam kakva je situacija. Znam da je status quo što se tiče situacije. Ja se nadam da će BiH napraviti korake naprijed, da će postati ujedinjena, jaka država kako bi se svim ljudima u toj državi pružila bolja budućnost. Žao mi je da mnogi ljudi, mladi ljudi, možda ne osjećaju da je budućnost svijetla za njih, ali stvarno se nadam da će se to promijeniti.
• Činjenica je i da u BiH žive mladi i talentirani ljudi, međutim činjenica je i da vrlo teško dolaze do cilja. Šta je potrebno promijeniti? Konkretno, šta biste Vi uradili da ste u prilici biti u vlasti BiH?
– Meni je teško govoriti o tome – kao o dijelu Vlade BiH, jer to povjerenje nisam dobila. Ali mislim, generalno govoreći, da je Švedska dobar primjer, kao država koja investira mnogo resursa u školovanje, u mlade ljude, u budućnost. Smatram da svaka država treba jednu veliku proporciju svojih resursa baš posvetiti školovanju zato što znamo da su školovanje i znanje ključni za jaku ekonomiju, kako bi se zaposlenost stimulirala, stvarala nova preduzeća. Švedska je jedna uspješna država, zato što je kroz svoju istoriju toliko jako investirala u obrazovanje. Švedska, gledajući po stanovništvu, nije jedna velika država, ali je jedna jaka država ekonomski i po standardu zato što je radila po tom principu.
• Mislite li da bi u sadašnjoj BiH uspjeli tako mlada biti ministrica?
– To je jedna hipoteza. Teško je reći. Nadam se da bi se takva mogućnost pružila, ali teško je to reći.
Stabilne tačke
• Mogu li promjene doći iznutra ili je ipak BiH, općenito, potrebna pomoć izvana?
– Mislim da je važno i da je glavno da promjene pođu iz BiH i da se nađu ti neki možda i mali primjeri koji će napraviti korak naprijed. Ali isto tako međunarodna zajednica na različite načine treba pomoći kako bi se država razvijala. Glavno je da inicijativa i promjena pođe iz BiH, ali isto tako paralelno sa tim znam da će, i nadam se da će, međunarodna zajednica pogurati Bosnu na tom putu.
• Kako biste ocijenili nedavno održane izbore u BiH? Ima li sa pobjedničkim strankama BiH šansu za bolje sutra?
– Važno je da je BiH provela demokratske izbore. Ljudi su rekli svoje i sada je važno pronaći te stabilne tačke kako bi se išlo naprijed što se tiče razvijanja države. To bi bio generalni komentar. Dobro je da su provedeni izbori, sada treba razmišljati kako dalje, kako biti konstruktivan u tom poslu.
• Imali ste pet godina kada ste zbog rata napustili Bosnu i Hercegovinu, tačnije Foču. Sjećate li se tog perioda? Koliko često dolazite u BiH?
– Bila sam dijete i ne mogu reći da se sjećam baš puno toga, ali dolazim u BiH. Šetam ulicama, znam kakva je situacija, nadam se da će ići nabolje. Pratim šta se dešava i kako se stvari dešavaju. U Foči nisam bila.
• Koliko danas govorite Šveđanima o svom gradu, o državi iz koje silom prilika dolazite?
– Ljudi su upoznati sa tim da sam rođena u Bosni i Hercegovini, da imam korijene u toj državi, govorim jezik, poznajem kulturu, putujem u Bosnu. Građanin sam Švedske koji želi sve najbolje ovoj državi, osjećam se kao važan dio Švedske, ali isto tako znam za svoje korijene u BiH i znam da je i to dio mog porijekla.
• Kako izgleda jedan sasvim običan dan Aide Hadžialić? Ostaje li uprkos svim obavezama dovoljno vremena za odmor, hobi…?
– Nastojim kao i svi obični ljudi da se odmaram i da imam vremena za familiju, prijatelje, društvo čim se prilika pruži. Svaki dan je drugačiji, unikatan, intenzivan, ali isto tako zanimljiv.
Edin Barimac (Oslobođenje)
Komentari