Kliker.info

VL: Bliži se kraj Vašeg mandata. Kako biste u nekoliko rečenica sumirali rezultate Vlade u protekle četiri godine?
TERZIĆ: Mislim da je ovo Vijeće ministara, zajedno s međunarodnom zajednicom, napravilo nekoliko krucijalnih projekata koji znače jačanje države BiH. Danas je teško govoriti o tome, jer su reformski procesi potpuno zaustavljeni, a retorika u ovoj predizbornoj kampanji ponovno je nacionalna, u nekim dijelovima i nacionalistička. Iz Republike Srpske čak i separatistička. Tako da je ova godina umnogome umanjila značaj svega onoga što smo uradili u protekle tri godine. A uradili smo puno, od mjera na izgradnji makroekonomske stabilnosti i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita do značajnog jačanja postojećih i uspostave novih državnih institucija. To je ogroman iskorak ka stabilizaciji zemlje. Proveli smo i proeuropske reforme, ali, na žalost, današnji predizborni politički ambijent je takav da je neumjesno uopće govoriti o svim tim uspjesima.

VL: Čini se da su reformski procesi zaustavljeni i prije početka predizborne kampanje?
TERZIĆ: Pa, predizborna kampanja je počela vrlo rano, a zastoj u reformama je zapravo počeo propašću projekta ustavnih promjena. Ja sam duboko uvjeren da je za razgovore o ustavnim promjenama izabran vrlo loš trenutak. Trebali smo sačekati potpisivanje ugovora o stabilizaciji i pridruživanja i tek onda, kroz prihvaćanje demokratskih načela EU, otvoriti razgovore o ustavnim promjenama. Međutim, kada se već krenulo u ustavne promjene, taj proces je trebalo dovesti do kraja i usvojiti ono što je dogovoreno. Nakon propasti ustavnih promjena potpuno se zatrovao politički ambijent u BiH, počele su optužbe i time je startala i predizborna kampanja. Više se nitko nije bavio reformskim procesima. Da stvar bude gora, za premijera RS-a je došao Milorad Dodik, formirajući vladu koja je zaustavila apsolutno sve pozitivne procese.

VL: Koliko su loši odnosi unutar samog Vijeća ministara krivi za zastoj u reformama?
TERZIĆ: Ja sam program Vijeća ministara isključivo usmjeravao prema Europi i prihvaćanju europskih standarda. Da bi to uradili morate imati puno bolji politički ambijent. Nema vlade koja može svoju zemlju dovesti u EU ako samo ona to želi. Mi smo došli u fazu kada smo sve iznenadili brzinom kojom smo zemlju približili EU. Međutim, tada su se skoro svi politički subjekti, iz onih ili ovih razloga, potrudili pokvariti taj europski ambijent. Moram priznati da mi već dvije godine nemamo jasnu parlamentarnu većinu. To je jedna amorfna masa koja se prelijeva od sjednice do sjednice i dobro smo u takvom ambijentu uspjeli išta uraditi.

VL: Kako komentirate činjenicu da niti unutar svoje stranke, SDA, niste imali dovoljno potpore i razumijevanja za reforme?
TERZIĆ: To je u principu bio jedan odnos ljudi koji su pustili da njima vlada sujeta, a ne politička racionalnost. Nevjerojatno je da SDA, koja je najveća stranka u BiH, nije bezrezervno podržala europski put BiH. Deklarativno da, ali se na razne načine pokušavalo za određene projekte dobiti više od onoga što je u tom momentu bilo realno. Onda su počele i optužbe da Terzić radi mimo stavova stranke i da promovira samo sebe. To apsolutno nije točno. Europski projekt je projekt koji promovira sve građane BiH i na kraju krajeva netko mora biti lider tog projekta. Ipak, niti jedan od lidera reformskih procesa u tranzicijskim zemljama u Europi nije imao neku dugoročnu svijetlu političku perspektivu i sigurno je da ne možete uvijek dobivati potporu građana za reforme koje su, po pravilu, bolne.

VL: Može li se time objasniti i činjenica da Vas nema na kandidacijskim listama SDA za predstojeće izbore?
TERZIĆ: Prvo, politički život niti počinje niti završava s jednim izborima. Osobno, kada sve sagledam teme koje se danas nude građanima, ja sam ponosan što nisam sastavni dio te predizborne kampanje. Pretpostavljam da će svi oni koji nakon izbora dobiju određene pozicije raditi za moju predizbornu kampanju za četiri godine. Tako da nisam previše frustriran pozicijom u stranci, osim što sam nevjerojatno zabrinut za politički ambijent koji možemo dobiti nakon izbora.

VL: Na što konkretno mislite?
TERZIĆ: Mislim da ambijent koji može biti sve samo ne proreformski i proeuropski. BiH ima sve moguće resurse, osim jednog, a to je vrijeme. Ne možemo čekati dvije godine da netko iživljava svoj nacionalizam, da netko propagira svoj separatizam, da netko zadovoljava svoju sujetu. Jednostavno, BiH trebaju reforme u svim segmentima društva i nemamo vremena za čekanje. Ja ne želim reći da ćemo nakon ovih izbora izgubiti državu, ali će biti sigurno situacija u kojoj nećemo dobiti državu, što je za mene jednako katastrofalno. Postoji, po meni, nekoliko poslijeizbornih izazova. Sigurno će se rješenje pitanja Kosova odraziti na političke prilike u BiH. Dodik i njegova vlada su obavezni da jednom snažnom nacionalističkom i separatističkom retorikom podrže Beograd u nastojanjima da zadrže Kosovo. Iako čisto sumnjam da se bilo tko u Beogradu istinski bori zadržati Kosovo, već to nastoje što skuplje naplatiti. Tu je više u pitanju trgovina, nego politika. No, u jednom takvom ambijentu nemoguće je provoditi reforme u BiH.

VL: Već ste odbili jednu ponudu Stranke za BiH. Znači li to da svoju političku budućnost vežete isključivo za SDA?
TERZIĆ: Ne spadam u kategoriju ljudi koji su se politikom počeli baviti da bi dobili neku funkciju ili poziciju na listama. Drugi su i širi razlozi zašto sam postao članom SDA, tako da, bez obzira kakva bila kadrovska politika SDA u odnosu na mene, ne mislim i ne pada mi napamet izlaziti iz nje i tražiti pozicije, posao ili bilo što drugo u nekim drugim političkim subjektima. I dalje mislim da je SDA, barem kada su Bošnjaci u pitanju, stranka s najstabilnijim, najjačim i najrealnijim programom. Sve dok je tako bit ću član te stranke. Naravno, za ljubav je potrebno dvoje, pa i SDA treba razmišljati o meni, ali ju ne mislim napuštati ukoliko se ona mene odrekne.

VL: Je li Vam sada žao što ste prihvatili funkciju predsjedatelja Vijeća ministara? I sami kažete da je to vrlo iscrpljujuće.
TERZIĆ: Pa, nije mi žao. Uvjeren sam da smo tijekom ove četiri godine za budućnost BiH napravili izuzetno puno. Nisam žalio energiju da se uspostavi sistem. Čovjek sam koji želi svom djetetu ostaviti sistem, jer u anarhiji ne znam objasniti kako da živi, pa čak i s puno novca. Tako sam odgojen i tako postavljam stvari u životu i svaki djelić sistema koji je uspostavljen za vrijeme moga predsjedanja čini me ponosnim. Svjesno sam žrtvovao neke stvari. Evo i u Stranci kažu da nisam dobio podršku baze, jer se nisam bavio svojim Travnikom. Normalno da se nisam bavio Travnikom, kao što se nisam bavio ni Mostarom, Stocem, Bijeljinom, nego sam radio univerzalne stvari s ciljem stvaranja jake i stabilne državne strukture.

VL: Kada biste imali priliku postavljati Vladu, da li bi neki od ljudi koji su u ovom Vijeću ministara bili u takvoj vladi?
TERZIĆ: Bilo bi nekorektno vrednovati koliko je tko doprinio u ovom Vijeću ministara. Sigurno da se ništa ne bi uradilo da svi članovi Vijeća ministara, iz različitih razloga, na kraju nisu bili za sve projekte. Od početka sam ambijent u Vijeću ministara koncipirao na način da je to ipak timski rad. Nisam želio promovirati pozitivno nikoga, pa ni sebe. Tako ne želim to činiti na kraju ni negativno. Sigurno da ima stvari za koje mi je žao da ih nismo uraditi u pojedinim segmentima. Ako žalim za nečim što nisam uradio, podrazumijeva se da taj ministar ne bi bio u nekoj mojoj idealnoj vladi.

VL: Neka od pitanja koja nisu riješena za Vašeg mandata tiču se međudržavnih odnosa s Hrvatskom. Mnogo toga se započelo, ali niti jedan problem nije riješen do kraja?
TERZIĆ: Gotovo sva ta pitanja mi smo bili doveli do realizacije. Nitko ne može kazati da nismo intenzivno radili na rješavanju spornih pitanja s Hrvatskom. Međutim, za svako to pitanje se pojavio problem koji je razlog da stvari nisu dovedene do kraja. Pitanje luke Ploče smo pregovarački apsolvirali s Račanovom vladom. No, Predsjedništvo BiH je bilo nezadovoljno garancijama koje smo dobili i zato i danas imamo situaciju u kojoj nemamo nikakav utjecaj na upravljanje lukom Ploče. Predsjedništvo BiH je smatralo da se može postići bolji dogovor, ali evo nakon toliko vremena takvog dogovora još uvijek nema.

VL: Ponovno je otvoreno i pitanje granične crte s Hrvatskom. Koga držite odgovornim što je to pitanje još uvijek otvoreno?
TERZIĆ: Granica je također bila dogovorena, u milimetar obilježena, ali onda je premijer Sanader napravio jedan gaf za koji nemam nikakvo opravdanje. Kazao je da su se pojavili novi momenti. Zaključak hrvatske Vlade ide čak tako daleko da sporazum o granici prikazuju kao dogovor Izetbegović-Tuđman, kao da su njih dvojica uz kavu sjeli i crtali granice. Pazite, dvije godine su eksperti, uz pomoć OHR-a, utvrđivali granicu. Geometri su obišli svaku čuku, svaki kamen, a sad će netko reći kako je to dogovor Izetbegović-Tuđman. Ne, to je ozbiljan međudržavni dogovor i ne mogu vjerovati da Hrvatska koja želi što prije ući u EU, ima takav odnos prema dogovorima.

VL: Imali ste priliku raditi i s Račanovom i sa Sanaderovom vladom. S kim je bilo lakše surađivati?
TERZIĆ: Uvlačite me u nešto što izlazi iz okvira diplomacije, ali ja sam otvoren čovjek i odgovorit ću na to pitanje. Usprkos činjenici da u ovom Vijeću ministara BiH nema socijaldemokratskih stranaka, moram priznati da smo neke stvari mnogo iskrenije dogovarali s Račanovom nego sa Sanaderovom vladom.

VL: Vjerujete li da će bh vlasti uspješno okončati proces revizije državljanstava i da će se BiH konačno riješiti tog balasta?
TERZIĆ: Ja sam primio pismo predsjednika SDP-a i zastupnika u državnom parlamentu, Zlatka Lagumdžije u kojem on traži neke odgovore i pojašnjenja, zabrinut za kršenje ljudskih prava naturaliziranih državljana. Vjerojatno je evoluirao i shvatio da je napravio grešku kada je izručio Amerikancima “Alžirsku grupu”. BiH definitivno mora riješiti pitanje davanja državljanstava i to je pitanje bez kojeg nema rasprave o liberalizaciji viznog režima. Ovdje je u pitanju sudbina četiri milijuna ljudi i status oko 740 osoba koje su pod sumnjivim okolnostima dobile državljanstvo BiH. Ja sam uvjeren da svi ljudi koji žive ovdje, imaju tu obitelji i poštuju naše zakone, nisu problem za ovu državu. Međutim, postoji jedan veći broj onih koji su dobili državljanstva, nalaže se negdje u svijetu i svako malo, nakon nekog terorističkog napada, pojavi se bh putovnica kao dokument iza kojeg se netko krije. Nemoguće je u takvim okolnostima da bh vlasti drže glavu u pijesku. Mi smo morali napraviti reviziju državljanstava. Formirali smo komisiju, dali smo im zakone i ja želim da ta komisija pošteno i bez ikakvog političkog utjecaja završi svoj posao. Nakon toga ćemo vidjeti što dalje. Ja ovih dana imam najavu odvjetnika i udruge koja vodi brigu u djeci tih ljudi i ja ću sjesti s njima da vidimo kako možemo pomoći obiteljima onih koji budu morali napustiti BiH. Cijeli proces trebamo voditi uz maksimalnu zaštitu ljudskih prava, ali ne možemo zbog eventualne sumnje da će se negdje narušiti ljudska prava zaustaviti proces. Proces mora ići. 

(Večernji list)