Kliker.info

ČOVIĆ: Očekivao sam od Predsjedništva da ne prihvati Špirićevu ostavku. U svakoj situaciji gospodin Špirić je zaštitio svoju poziciju jer znamo da je on po našim zakonima u tehničkome mandatu premijer neovisno o tome prihvatio netko ili ne njegovu ostavku. Drugim riječima, novi mandatar se i ne može izabrati opet bez onih koji stoje iza gospodina Špirića. To je prije svih SNSD, odnosno srpske stranke u Parlamentu koje imaju dovoljno ruku da taj proces mogu nadzirati. U obje situacije gospodin Špirić je premijer dok se ne dogode novi izbori. Sve drugo je zavjesa koja štiti SNSD u pregovaračkoj poziciji.

VL: Vjerujete li onda u rješenje krize?
ČOVIĆ: Ja sam apsolutno uvjeren jer sam siguran da nikome na odgovara dalje produbljivanje krize. To zauzimanje pregovaračkih pozicija, što može biti odgovor za ovakvu situaciju je već odavno iscrpljeno. Smirivanje stanja sada odgovara svim političkim strankama u BiH.

VL: U Mostaru ste zajedno s visokim predstavnikom okupili domaće političare, ali ne i riješili krizu kako se u početku vjerovalo! 
ČOVIĆ: Osobno mislim da je u Mostaru stvorena dobra atmosfera. Kriza je i tada bila evidentna nakon odluka iz OHR-a i reagiranja iz Republike Srpske. S dobrim dijelom lidera se slažem s ocjenama kako je ovo sve dobro orkestrirano, ali i s onima koji ističu da se radi o složenoj situaciji. Sada je najvažnije primiriti napetosti jer svako dalje nacionalno pozicioniranje otvara novu krizu. Prisjetimo se dodatnih izjava gospodina Komšića o premijeru Koštunici ili pak poruka reisa Cerića. Zato mi je drago da je i o tome reagirao OHR. 

VL: Kakav je onda značaj mostarskog skupa?
ČOVIĆ: Značenje toga sastanka je veliko i njegovi pravi dometi vidjet će se za mjesec dana. Otvaranjem razgovora o ustavnoj reformi, odnosno donošenju novoga Ustava ćemo prejudicirati sva druga reformska rješenja. Tada ćemo izbjeći sve moguće sukobe oko nadležnosti države i nižih razina koje se otvaraju kod svakog pitanja policije, obrazovanja… Novi sastanak bi trebao biti na području Sarajeva, a tada bi trebali primarno razgovarati o koncepciji ustavne reforme. Ja vjerujem da se mogu dogovoriti načela kao što su šest hrvatskih stranaka u ime Hrvata dogovorila ta načela.

VL: Koliko je kriza u BiH rezultat kosovskoga odjeka?
ČOVIĆ: Nemoguće je danas promatrati pitanje BiH, a da se ne povezuje krizno područje Kosova. Naime, apsolutno sam siguran da će nas pogađati sljedeća dva mjeseca jer evidentno je to dio taktike službenog Beograda. U konačnici mislim da neće ostaviti ozbiljnih posljedica po BiH.

 VL: Je li međunarodna zajednica izgubila političku orijentaciju jer je očito da eksperiment BiH podvrgava novoj-staroj terapiji bonskih ovlasti?
ČOVIĆ: Najlošije što se može dogoditi BiH je da imamo trenutak kakav je danas da se ne zna tko stvarno odlučuje. Do sada smo imali situaciju da se čekalo da OHR donese odluke, a izabrani dužnosnici su vodili alibi politiku.

Sada smo u prijelaznome razdoblju jer se mandat OHR-a bliži kraju i bojim se da ima nesnalaženja. Kad se donose odluke, onda se mora imati na scenarij upravljanja krizom. Imam osjećaj da su se povukli određeni potezi i tek se sada preispituje kako dalje. Sada sve upućuje na to kako će kriza potrajati. Sada je velika odgovornost na domaćim političarima, a što sam i osobno poručio na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC), da sjednemo i dogovorimo se kako dalje.

VL: Imate li osjećaj da upravo zbog različitog nastupa međunarodne zajednice nitko ne vjeruje Lajčaku – da će bilo koga smijeniti? 
ČOVIĆ: Lajčak je iznimno sposoban mladi političar. Za razliku od svih ostalih visokih predstavnika on odlično poznaje situaciju, povijest, tradiciju, odlično je pripremljen. On naravno ne djeluje sam. Direktori PIC-a grade jedan okvir, a gospodin Lajčak to provodi u djelo. Iako se danas čini kako brojni ne vjeruju u njegove poteze, siguran sam da zna što čini i kamo sve vodi. U to me uvjeravaju česti razgovori s njim i smatram da ima jasnu viziju.

No, treba imati na umu i različita stajališta zemalja članica PIC-a, prije svega Rusije.  Međutim  svi veleposlanici koji stvarno odlučuju o BiH, SAD-a, Velike Britanije, Njemačke dali su potporu gospodinu Lajčaku.

VL: Vratimo se mjerama visokog predstavnika. Brojni su zamjerili vašoj stranci i drugim hrvatskim političarima što su poduprli mjere iako smanjuju utjecaj hrvatskih ministara u Vijeću ministara.
ČOVIĆ: HDZ je prošle godine podržao puno širi paket ustavnih mjera. Stoga ne razumijem one hrvatske političare koji danas tvrde da su bili u pravu što nisu podržali te mjere jer naprosto danas ne bi razgovarali o funkcionalnoj državi, predsjedništvu. Ne bi imali člana tog tijela koji sada odlučuje o kadrovima u vanjskoj politici, šalje poruke ili pak i u formalnom rješavanju krize u Vijeću ministara. Mi sada nemamo svog čovjeka u Predsjedništvu. Sve bismo to riješili kroz prvi ustavni paket. Jedino pravo pitanje koje je tada postavljano – ima li nove faze. Ja sada pitam hoće li je uopće biti. Tada su se svi složili oko odluka o Vijeću ministara. Ja se apsolutno ne slažem s time da visoki predstavnik nameće odluke. On je, međutim, morao reagirati zbog nametnute situacije.

VL: Razgovarali ste sa zamjenicom podtajnicom u State Departmentu Rosemary Di Carlo. Što ste poručili direktorima PIC-a?
ČOVIĆ: Mislim da je prigoda svima iskoristiti slijedećih osam, devet mjeseci i donijeti novi Ustav. Sve se svodi na to. Tvrdim da bi tada riješili 90 posto pitanja koja sada imamo kao hipoteke iz prošlosti. U tome su smislu i išle poruke prema PIC-u. Nama treba partnerstvo i povjerenje šest domaćih političara, a međunarodna zajednica nam treba osigurati pomoć.

VL: A susret Di Carlo?
ČOVIĆ: Vrlo otvoreno i prijateljski sam iznio gledanje o BiH. Istaknuo sam kako nama treba pobjeda, kao u partiji šaha, pobjeda za BiH na njezinu europskom putu.  Istaknuo sam kako radikalne mjere, a pri tome sam mislio pod smjenom ključnih lidera u BiH,  nisu rješenje. Treba jednostavno znati što će biti nakon toga kada povučemo takve poteze. Također sam iznio stajalište kako žurno, iako to sada politički ambijent ne dopušta, krenemo s ustavnim promjenama. Vjerujem da je to izlazna strategija. 

VL: Znači smjene, a nagađalo se o liderima iz srpskog i bošnjačkog naroda, nisu bile tek kuloarske priče.
ČOVIĆ: To je bila jedna od ideja da se vrate bonske ovlasti u punom kapacitetu. Moram priznati od prvog do posljednjeg člana PIC-a je naglašeno kako prekršitelji Daytonskog procesa moraju snositi konzekvence. I ja  sam smijenjen prije dvije i pol godine po jednome konceptu promišljanja budućnosti BiH. Mislim da danas na tome ne treba graditi našu budućnost.

VL: Nagovještavali ste razradu dokumenta kreševske Deklaracije. Ima li je?
ČOVIĆ: Eksperti HDZ-a rade na tome dokumentu i on će uskoro biti završen.

VL: Je li to prijedlog novoga Ustava?
ČOVIĆ: Pišemo prijedlog jednoga dokumenta. Posljednjih dana potaknuo sam razgovore s većinom hrvatskih lidera koji su potpisali Kreševsku deklaraciju kako bi organizirali seriju novih susreta na kojima bi razmatrali mogućnost nadgradnje toga dokumenta. U tome dokumentu ima puno toga što ne želimo. Osobno mislim da je došlo vrijeme da konačno kažemo što želimo.

Uvjeren sam kako ovoga puta u tome dokumentu moramo ugraditi puno elemenata koji bi bili temelj novoga Ustava BiH. Trebamo odgovoriti na pitanja treba li biti jedan član Predsjedništva, dvodomni Parlament, kako osigurati paritet, koncenzus i rotiranje. Što se tiče srednje razine vlasti, treba odgovoriti jesu li to četiri federalne jedinice ili neki drugi model, što su ovlasti.

VL: To su ključna pitanja, a vjerujete u kratak rok za dogovor.
ČOVIĆ: Kao nepopravljivi optimist, smatram da u sljedećih mjesec i pol možemo doći do zavidne razine usuglašenih stajališta među Hrvatima o toj fazi. Optimizam za to daju mi razgovori koje smo vodili u prvoj fazi, ali i bilateralni susreti sa svim dužnosnicima.

VL: Razmjerno je kratak rok za donošenje novoga Ustava u razdoblju do okončanja mandata visokog predstavnika. Je li to uopće realno ostvariti?
ČOVIĆ: Mi jednostavno moramo imati Ustav do toga roka. U suprotnom, stalno ćemo imati krize i nikoga izvana tko bi otkočio ovaj proces. U trenutku kada međunarodnu zajednicu sve manje zanima BiH, smatram kako je velik rizik propustiti takvu prigodu. Prokockali smo puno vremena.

VL: Predstoji vam i drugi kolosijek, izbori u RH.
ČOVIĆ: Moj je osobni cilj bio da HDZ BiH bude u aktivnoj poziciji prema međunarodnoj zajednici kada su u pitanju procesi u BiH, ali i prema našim prijateljima iz Hrvatske.  Mene raduje da smo na sastanku u Neumu dogovorili brojna pitanja. Postoji još puno toga što je pitanje međusobnog povjerenja. Precizirali smo zajedničku potporu listi HDZ-a RH i dogovorili uspostavu zajedničkog stožera. Vjerujem da ćemo, budemo li dobro radili, HDZ-u u Saboru osigurati pet ili šesta mandata. 

VL: Kampanja je tek počela. Kako će HDZ BiH sudjelovati u zajedničkoj kampanji?
ČOVIĆ: Drugi zaključak Neumskog skupa je zajednički stožer. Šef stožera je Dragan Schwartz iz HDZ RH. Ja sam predložio Miroslava Ćorića, a gospodin Božo Ljubić je kandidirao Josipa Merdžu. Mi smo potpuno ovlastili gospodina Ćorića, a osobno ćemo pomoći sve što bude trebalo za uspješnu realizaciju kampanje. 

VL: Kada usporedite druge liste, ima li HDZ uopće konkurencije u dijaspori?
ČOVIĆ: Mnogi su priželjkivali da HDZ BiH ima svoju listu i time imamo jedno rivalstvo u BiH. Dogovor u Neumu je to osujetio kao mogućnost. Danas HDZ nema konkurencije u XI. izbornoj jedinici. To može imati dobru i lošu stranu. Loša strana je kada nema napete atmosfere  kako motivirati sve da izađu na izbore.