Kliker.info

Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta izglasao je Prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine u kojem se traži da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

Evropski parlament “poziva da se zadrži reformski zamah kako bi se BiH pretvorila u učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava, garancijama za jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana te žali zbog toga što su zajednički reformski napori i dalje često ometani etničkim i političkim podjelama, koje za uzrok imaju duboko ukorijenjene dezintegrativne tendencije koje otežavaju normalni demokratski razvoj”.

Prijedlog rezolucije se šalje na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta, koji će o tome raspravljati i glasati u februaru ili martu.

Za Prijedlog rezolucije glasalo je 45 članova Odbora, 11 ih je bilo protiv, a tri suzdržana.

Na izvorni nacrt izvještaja, koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za BiH, Cristian Dan Preda, zastupnici su podnijeli 288 amandmana.

Preda je uspio s predstavnicima najvažnijih političkih grupa dogovoriti 24 kompromisna amandmana, koji pokrivaju 153 od ukupnih 288 amandmana.

Kritike RS-u

Dio zastupnika iz pojedinih političkih klubova, poput dijela zelenih i socijalista, protivio se uvrštavanju principa federalizma i spominjanju konstitutivnih naroda, ističući da više treba naglašavati građanske elemente, a manje etničke jer to vodi u daljnje podjele.

“BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU-u  dok se ne uspostave odgovarajući institucionalni uvjeti”, kaže se u prihvaćenom tekstu i poziva “sve političke čelnike da rade na uvođenju potrebnih promjena, uključujući reformu izbornog zakona i uzimajući u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, uključujući načelo federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti”, kaže se u tekstu.

U tekstu se kao neprihvatljivi osuđuju pokušaji bh. entiteta Republika Srpska da uspostavi paralelne kanale komunikacije, usvajanjem odredbe o direktnom izvještavanju Komisije, i referendum o proglašenju Dana Republike Srpske, što predstavlja “ozbiljno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava”.

Snažno se osuđuje odluka parlamenta RS-a iz listopada prošle godine o dodjeli zahvalnica bivšim vođama toga entiteta osuđenim za ratne zločine.

Priznanja su dodijeljena Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić i posthumno Nikoli Koljeviću.

Provesti izbore u Mostaru

Zastupnici traže hitnu provedbu odluke Ustavnog suda, kojom se zahtijevaju promjene izbornih pravila kako bi se napokon omogućili izbori u Mostaru, gdje građani nisu izašli na birališta već šest godina.

Osuđuju se incidenti i nasilje zabilježeno na lokalnim izborima u oktobru prošle godine u Stocu i traži procesuiranje krivaca te poziva da se izbori u tom gradu ponove.

U tekstu se izražava zabrinutost “zbog postojanja radikaliziranih zajednica u zemlji i naglašava važna uloga vjerskih vođa, učitelja i cijelog obrazovnog sistema u tom pogledu”.

Od nadležnih vlasti traži se borba protiv ekstremizma i uvođenje programa deradikalizacije i sprečavanja radikalizacije među mladima.

U Prijedlogu rezolucije se izražava zabrinutost zbog izostanka napretka u rješavanju problema pretjeranog, prekograničnog ekološkog onečišćenja uzrokovanog radom rafinerije u Bosanskom brodu.

(Kliker.info-agencije)