Kliker.info

Odluka o sankcijama predsjedniku RS Miloradu Dodiku nije tek tako donesena i proces odlučivanja je bio ozbiljan. Odluka da budu uvedene sankcije protiv nekoga i odluka da te sankcije budu uklonjene zahtijeva duge zakonske i tehničke procese, kaže u intervjuu za Glas Srpske ambasadorica SAD u BiH  Maureen Cormack.

Kako ocjenjujete političku situaciju u BiH i koliko se ona brzo kreće ka EU, s obzirom na to da je taj proces označen kao glavni spoljnopolitički cilj?

Isuviše je negativne retorike sa svih strana i mislim da je to glavna prepreka napretku u BiH. Svi politički lideri su se saglasili da BiH ide ka EU i sadašnja retorika bi zbog toga trebalo da ostane po strani, a vlasti da se fokusiraju na sopstvene ciljeve kretanja ka EU. Ako bi se to dogodilo, vidjeli bismo mnogo konkretniji napredak. Vlasti su se fokusirale na odgovaranje na pitanja iz upitnika Evropske komisije. EU je jasno rekla da u isto vrijeme treba nastaviti sa realizacijom reformske agende. Nadam se da će svi pažnju usmjeriti na ove praktične korake i ostaviti po strani negativnu retoriku koju slušamo.

Da li će BiH biti u fokusu nove američke administracije?

SAD 21 godinu imaju konzistentnu posvećenost BiH i njenom napretku. U tome učestvuju i Republikanska i Demokratska partija i ne mislim da će se to promijeniti.

Uoči inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trampa donesena je odluka da predsjedniku RS Miloradu Dodiku bude zabranjen ulazak u SAD i zamrznuta imovina u toj zemlji. Da li je tim potezom izazvana kriza u BiH?

Ne mislim da je to dovelo do krize. Sankcije su veoma jasno definisane i one su samo protiv Milorada Dodika. SAD ostaju posvećene pomaganju građanima RS da napreduju u ekonomskom i socijalnom sektoru i ta posvećenost se ne mijenja. Kroz USAID imamo veoma značajan poljoprivredni projekat “Farma” i fokus je na poljoprivrednom sektoru RS. Imamo i program fiskalne reforme i radimo sa entitetskim vlastima. Aktivni smo i u mnogim drugim područjima i radimo sve da pomognemo razvoju i sve će biti nastavljeno.

U BiH je od njegovog potpisivanja do danas bilo mnogo intervencija na Dejtonski sporazum. Dodik je u svakoj svojoj izjavi tražio dosljednu primjenu tog međunarodnog dokumenta. Da li na kraju ispada da je zbog kršenja Dejtonskog sporazuma kažnjen onaj ko se zalaže za njegovu dosljednu primjenu?

Problem je što Dodik konzistentno pogrešno tumači Dejtonski sporazum. SAD su posvećene Dejtonskom sporazumu kao osnovi mira u BiH, ali prečesto ono što Dodik kaže ustvari ne odražava tačno suštinu sporazuma. Ono što je potrebno jeste da vidimo stvarno poštovanje Dejtonskog sporazuma i to i na vladavini prava i primjeru drugih institucija koje treba da imaju podršku.

Rekli ste da je Dodik sankcionisan zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o Danu RS. Narodna skupština RS je nakon te odluke donijela novi zakon kojim je ispravljeno ono što je bilo sporno. Kako komentarišete činjenicu da nisu ispoštovane mnoge druge odluke Ustavnog suda, a da zbog toga niko nikada nije odgovarao?

Tu odluku Narodne skupštine RS mora procijeniti Ustavni sud i ja ne mogu davati nikakva zakonska objašnjenja. Mi zaista vjerujemo da sve odluke Ustavnog suda treba da budu sprovedene. Nije sprovedeno između 20 i 30 odluka, ali razlika u vezi sa ovom o Danu RS je da se prvi put direktno suprotstavilo odluci Ustavnog suda. Ustavni sud je odlučio da referendum ne treba održati, a sedmicu poslije on je održan. To je crvena linija koja je pređena. To ne znači da mislimo da ostale odluke ne treba sprovesti.

Kako komentarišete činjenicu da prema Ustavu FBiH u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda federalnog Parlamenta treba biti po 17 delegata i da Klub Srba nikada nije popunjen, a da za Ustavni sud to nije problem? Ukazuje li to na duple aršine?

Moj posao nije da tumačim odluke Ustavnog suda, koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom i kojim je vrlo jasno definisano da su odluke konačne i obavezujuće. Vladavina prava mora biti osnova za funkcionisanje zemlje i svi u BiH se trebaju fokusirati na to. BiH treba i politički dijalog i da stranke pronađu način da dođu do rješenja. BiH ima komplikovan Ustav. Dejtonski sporazum je napisan da se okonča rat i uspostavi mir, a političari i građani kroz dijalog treba da se suoče sa izazovima sa kojima se suočava ova zemlja.

Da li su SAD i dalje privržene Dejtonskom sporazumu?

Kada postoji jaka politička volja, Dejton može biti osnova za politički, ekonomski i socijalni napredak zemlje. Istorijska je činjenica da su SAD pokušavale da rade sa građanima u BiH da bude unaprijeđen Dejtonski sporazum, ali to mora doći od građana i političkih lidera u BiH da bi se u tome uspjelo. U svakoj zemlji svijeta dolazi do unapređenja ustava. Kada za to dođe vrijeme, mora postojati politički konsenzus i građani to moraju željeti. Ustavi nisu zamrznuti dokumenti koji se nikada ne mijenjaju. Oni moraju odražavati potrebe zemlje. Ljudi u BiH treba da se fokusiraju na izgradnju povjerenja među građanima i različitim političkim strankama i da zajedno rade i odluče šta je najbolje za BiH. Iz našeg djelovanja je jasno da se posvećenost SAD Dejtonu nije promijenila. Dejtonski sporazum je osnova za napredak u BiH. To je vrlo pozitivan dokument i na građanima je da odluče kako da nastave dalje dok se krećete ka EU. Ono što je vrlo jasno u Dejtonu, ne samo što se tiče SAD nego i svih potpisnika i svih koji podržavaju Dejton, jeste da BiH zadržava svoj teritorijalni integritet, da je to jedna država koja se sastoji od dva entiteta i ima tri ustavotvorna naroda.

Da li će sankcije prema Dodiku trajati dugo?

Odluka o sankcijama nije tek tako donesena i proces odlučivanja je bio ozbiljan. Odluka da budu uvedene sankcije protiv nekoga i odluka da te sankcije budu uklonjene zahtijeva duge zakonske i tehničke procese.

Proslava Dana RS odnosi se na njeno formiranje 9. januara 1992. godine, mnogo prije Dejtonskog sporazuma?

Da budemo jasni, RS je kodifikovana kao zakonski entitet u Dejtonu. RS je nastala u Dejtonu.

Na koji bi način situacija u vezi sa Danom RS trebalo da bude razriješena?

Treba da sve strane učestvuju u dijalogu. Građani i politički lideri treba da razgovaraju opsežno o praznicima. Već dugo to pitanje nije riješeno.

U BiH su mnogi otvoreno pozivali na rat, ali je izostala reakcija međunarodne zajednice, pa i Ambasade SAD. Da li se radi o politici dvostrukih aršina?

Glasovi koji su pozivali na rat nisu bili glasovi lidera. Mi ne komentarišemo izjave svakog građanina. SAD podržavaju mir u BiH i bavili smo se izazovima protiv mira. Građani u svim dijelovima BiH kažu da ne žele nasilje, nego posao, ekonomski razvoj, bezbjednost, kvalitetno obrazovanje za svoju djecu pa se nadam da će se svi koji u BiH i regionu govore o nasilju i podjelama to ostaviti po strani i fokusirati se na to da životi svih budu bolji. Ako se BiH posveti reformskoj agendi i ako bude radila na ekonomskim reformama, za pet do deset godina će biti uspješna, bezbjedna i prosperitetna. To želim vidjeti da se dogodi građanima u ovoj zemlji.

Zvaničnici srpskog i hrvatskog naroda se zalažu za donošenje zakona o Ustavnom sudu kojim bi strane sudije bile zamijenjene domaćim i onemogućeno preglasavanje sudija iz jednog naroda. Da li je i ranije bilo vrijeme da stranci odu iz ove institucije?

Da bi bila donesena bilo kakva promjena, ključan je politički konsenzus. Nije lako donositi ovakve odluke i potrebni su ozbiljni i teški razgovori. To nije pitanje u kome se radi o mišljenju jedne osobe nego politički lideri treba da odluče kako da se ide naprijed. Potrebno je graditi povjerenje i lideri treba da rade na jačanju i poboljšanju pravosudnog sistema i da to omogući da BiH ide naprijed na putu koji je odabrala, na putu ka evropskoj budućnosti.

Niste odgovorili na pitanje da li je vrijeme da strane sudije u Ustavnom sudu budu zamijenjene domaćim?

Nisam tu da dajem svoje mišljenje. Ovo je značajna odluka koju treba da donesu lideri u BiH. Mogu reći da su u velikoj većini slučajeva koji su prošli kroz Ustavni sud BiH odluke donesene konsenzusom, jednoglasno. Treba razmišljati o onome što ljude ujedinjuje. Odluke moraju biti donošene vrlo ozbiljno.

Ogromna većina zvaničnika RS pozivana je u Tužilaštvo BiH u sklopu raznih istraga. U javnosti se stiče utisak da se putem pravosudnih institucija disciplinuje samo jedna strana u RS?

Nisam pravni stručnjak, ali ne radi se samo o zvaničnicima RS, nego se pravosudni sistem bavio svim stranama podjednako. Pravosudni sektor treba da radi na slučajevima koji se tiču svih strana, jer smo vidjeli da je puno slučajeva otvoreno, a nisu završeni. Tužilaštvo treba da gradi jake slučajeve i da ih dovede do kraja bez obzira na to da li će se presuditi da je neko nevin ili kriv.

Da li je BiH ostvarila napredak u borbi protiv terorizma kao jednom od najvećih izazova?

Borimo se protiv Islamske države i drugih grupa koje su prijetnja. Sve zemlje treba naporno da rade da bi obezbijedile sopstvenu bezbjednost. U BiH je vidljiv značajan napredak, ali treba da se gradi još bolja saradnja između bezbjednosnih agencija i ministarstava i da svi nivoi rade zajedno. BiH je u ljeto 2014. godine usvojila zakon protiv boraca koji odlaze na strana ratišta i on je korišten za hapšenja. Treba vidjeti i da li presude odražavaju ono što su uhapšeni uradili. Nadam se da ćemo vidjeti više napora u borbi protiv nasilnog ekstremizma među mladim ljudima u ranim fazama da bi ponovo bili integrisani u društvo uključujući i one koji su se vratili sa stranog ratišta.

(Kliker.info-Glas Srpske)