Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH: Zaštita poretka nije samo naša zadaća
Prilikom zvanične posjete Predsjedništvu BiH prošle godine, delegacija Ustavnog suda BiH koju sam predvodio je, pored ostalog, i od Predsjedništva BiH tražila da u okviru svojih formalnih i neformalnih nadležnosti i mogućnosti doprinosi stvaranju i promociji “kulture poštovanja i provođenja” odluka Ustavnog suda, odnosno sudskih odluka općenito, ističe u intervjuu Oslobođenju predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.
Ako je proslava 9. januara otvoreni udar vlasti Republike Srpske na državu, slažete li se s ocjenama da Ustavni sud Bosne i Hercegovine mora istrajati na zaštiti ustavnog poretka naše zemlje?
– Ustavni sud BiH je na temelju i u skladu sa Ustavom BiH utvrđenim nadležnostima dužan štititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine. U Ustavu izričito stoji da će: “Ustavni sud (će) podržavati ovaj Ustav.” To znači da je Sud obavezan odlučiti i pratiti izvršenje svojih odluka kada mu se od ovlaštenog predlagača predoči neko ustavnopravno pitanje i na taj način štititi ustavni poredak i ljudska prava i slobode građana. Podrazumijeva se da Sud mora, kako kažete, i istrajavati na tome jer donošenje odluka nije svrha sama sebi nego i njihovo efektivno provođenje.
Analiza traje
Naravno, angažman samog Ustavnog suda u okviru instrumentarija koji mu stoji na raspolaganju (za sada, objektivno, ne baš brojan i efikasan) ne oslobađa druge organe i institucije da rade na tome – od promocije kulture poštovanja odluka Ustavnog suda, odnosno sudskih odluka općenito, do sankcioniranja kada za to ima osnova. Dakle, iako vašu konstataciju ili tvrdnju da se radi o “udaru na državu” niko još službeno nije utvrdio, Ustavni sud ima svoju ulogu utvrđenu Ustavom BiH i tako će se ponašati.
Šta poduzeti: je li rješenje u osporavanju i novog Zakona o praznicima Republike Srpske?
– Umjesto da izmijeni Zakon o praznicima (čija odredba je osporena), što je formalno gledajući bila jedna od opcija, Narodna skupština Republike Srpske je donijela novi zakon kojim je uredila samo pitanje Dana ovog entiteta. To, naravno, s nomotehničkog aspekta i zakonodavnog postupka spada u područje procjene zakonodavca i nije suštinske naravi. Sasvim je drugo pitanje što je i ovim novim zakonom određeno da je to 9. januar.
Zato, ostaje otvoreno pitanje da li je donošenjem novog zakona ispoštovana Odluka Ustavnog suda broj U 3/13, te da li je i taj novi zakon u skladu sa Ustavom BiH?! Naravno, i ovaj novi, poseban zakon – Zakon o danu RS-a, kao i bilo koji drugi zakon, može biti predmet ocjene ustavnosti u postupku pred Ustavnim sudom BiH. S obzirom na to da Ustavni sud ne može postupati po službenoj dužnosti, to će se desiti samo ukoliko ovlašteni predlagač podnese takav zahtjev.
Da li ima mjesta razmatranju ovog pitanja (novi zakon) i u kontekstu (ne)izvršenja ranije odluke kojom je utvrđena neustavnost odredbe Zakona o praznicima RS-a, Ustavni sud tek treba odlučiti. Analiziramo to pitanje.
Pred održavanje referenduma u RS-u istakli ste u Oslobođenju kako je Tužilaštvo BiH u ovom predmetu moglo postupati i po službenoj dužnosti a da ne čeka Vaš zahtjev. Očekujete li sada reakciju?
– To je i dalje na Tužilaštvu BiH. Prema procesnim zakonima iz krivičnopravne oblasti, osnovno pravo i dužnost tužioca je otkrivanje i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Dakle, Tužilaštvo može i mora postupati i ex officio i odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno neko krivično djelo. Što se tiče uloge Ustavnog suda BiH u situaciji kada neka njegova odluka nije izvršena, rješenje kojim se to utvrdi Ustavni sud dostavlja nadležnom tužilaštvu, ali to nije uvjet za njihovo postupanje. Dakle, Tužilaštvo ne mora čekati obavijest (rješenje) od Ustavnog suda.
Ako su se neprovođenjem presude Ustavnog suda BiH uspjele derogirati institucije poput samog Predsjedništva BiH, je li onda prisustvo predsjednika VSTV-a BiH proslavi neustavnog praznika slika stanja naše države i pravosuđa?
– U neku ruku – da. Iskreno, ako je to tačno, mislim da se predsjednik VSTV-a BiH trebao, pa i morao držati po strani u ovakvim slučajevima.
Koliko je, po Vama, opasan poziv člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića da se pitanje 9. januara “potpuno zanemari”, imajući u vidu da je sa svojim kolegom Bakirom Izetbegovićem do početka 2017. obećao riješiti i provođenje presude vezane za Grad Mostar, a što se, kako vidimo, nije desilo?
– Iako se (implicite) tiče provođenja odluka Ustavnog suda, izjava gospodina Čovića je, ako je vaš navod tačan, više političke naravi. Stoga je ne bih ni komentirao. Prilikom zvanične posjete Predsjedništvu BiH prošle godine, delegacija Ustavnog suda BiH koju sam predvodio je, pored ostalog, i od Predsjedništva BiH tražila da u okviru svojih formalnih i neformalnih nadležnosti i mogućnosti doprinosi stvaranju i promociji “kulture poštovanja i provođenja” odluka Ustavnog suda, odnosno sudskih odluka općenito.
Traganje za rješenjima
U svakom slučaju, dobro je da nadležni organi i drugi faktori koji u tome mogu principijelno pomoći tragaju za rješenjima kojima će se provesti do sada neprovedene odluke Ustavnog suda BiH, pa i ova vezana za Grad Mostar. Čini mi se, u ovom kontekstu, ponovo veoma važnim podsjetiti da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, te da ih je svako fizičko i pravno lice dužno poštovati.
Jelena Milanovć (Oslobođenje)
Komentari