Kliker.info

Bob Dylan je rođen kao Robert Allen Zimmerman u gradiću Dulluth u američkoj saveznoj državi Minnesoti 1941. godine, a njegova je muzička karijera započela kada se kao 20-godišnjak preselio u New York i počeo nastupati na folk sceni u Greenwich Villageu. Njegov je nesvakidašnji talent brzo prepoznat, te je u samo nekoliko godina postao zvijezda koja je posve nadrasla donekle zatvorene krugove izvođača američkog folka. Mladi Dylan je već u drugoj polovici šezdesetih godina bio jedan od najfascinantnijih američkih muzičara, koji je oduševljavao svojim kompleksnim stihovima i pamtljivim pjesmama kojima se bavio međuljudskim odnosima, politikom i društvenim odnosima, te naravno ljubavi.

Pjesme kao što su ‘Knockin On Heaven’s Door’, ‘Like a Rolling Stone’, ‘Blowing In The Wind’, ‘The Times They Are A Changing’ postale su soundtrack velikih društvenih promjena šezdesetih godina, između ostaloga i antiratnog pokreta protiv američke intervencije u Vijetnamu, te ih i danas znaju milijuni ljudi diljem svijeta. Njegove su pjesme inspirirali folk muzičari kao što su Woody Guthrie i legendarni blues majstor Robert Johnson, no Dylan je nadišao sve svoje uzore i postao nepatvoreni original, moderni trubadur koji je napisao najvažnije pjesme 20. stoljeća.

Teško je precjeniti Dylanov utjecaj i na muzičku scenu i na društvo, što se ogleda i kroz niz obrada njegovih pjesama, te još više izvođača koji su desetljećima navodili kako im je bio najveći uzor i inspiracija. Režiser Todd Haynes je snimio i kompleksnu, trosatnu dramu o svim licima i inkarnacijama Boba Dylana ‘I’m Not There’, u kojemu su slavnog kantautora glumili Heath Ledger, Kate Blanchett, Richard Gere i drugi.

Dylan se sam pojavio kao glumac u nekoliko igranih filmova, napisao je o genijalni soundtrack za revizionistički western Sama Peckinpaha ‘Pat Garret i Billy The Kid’, no u kontekstu sedme umjetnosti najvažniji je dokumentarni film ‘Don’t Look Back’ D.A. Pennebakera iz 1967., u kojemu je prikazana Dylanova turneja po Velikoj Britaniji dvije godine ranije. Riječ je o doxu koji je postavio neke od temelja svih kasnijih rock dokumentaraca, pa ne čudi što da je filmski časopis Sight & Sound 2014. uvrstio među deset najboljih dokumentaraca svih vremena.

Stihove Boba Dylana su javno citirali mnogi političari, aktivisti, intelektualci, umjetnici i obični ljudi, a njegovo muzičko-lirsko djelo ima vatrene obožavatelje u svim slojevima druđtva i na svim stranama svijeta. Među brojnim Dylanovim albumima neupitnim se remek-djelima smatraju već spomenuti ‘Blonde On Blonde’ iz 1966. i ‘Blood On The Tracks’ iz 1975., iako će njegovi obožavatelji sigurno navesti još nekoliko naslova kao obavezne za preslušavanje.

Od njegovih stotina pjesama svakako treba spomenuti protestnu ‘Hurricane’, u kojoj je u osam minuta furiozne političke poezije razotkrio rasističke motive koji su poznatog boksača Rubina Cartera nevinog doveli iza rešetaka, pod laćnom optužbom za ubojstvo. Oscara je dobio za pjesmu  ‘Times Are Changing’ 2001. godine, koju je napisao za film ‘Zlatni dečki’ Curtisa Hansona.

U svojoj višedesetljetnoj karijeri Dylan je nagrađen i Grammyjem i Zlatnim globusom, dobio je posebnu Pulitzerovu nagradu, Predsjedničkom medaljom slobode, član je Rock and Roll hall of Fame i dobio je niz drugih priznanja. O njemu su napisane brojne knjige i doktorske disertacije, niz biografija, a snimljeni su i razni dokumentarni filmovi.

Od kraja osamdesetih godina Dylan se nalazi na svojoj Never Ending Tour, te redovito nastupa na koncertima diljem svijeta. Poznat kao ne baš raspoložen za davanje intervjua, Dylan je zato u protekla dva desetljeća objavio šest knjiga crteža i zapisa. Algoritam je 2006. godine objavio prvi dio njegovih ‘Kronika’, autobiografskih zapisa koji su izazvali oduševljenje i fanova i književne kritike.

Umjetnički opus i raznoliki utjecaj Boba Dylana su toliko ogromni da ih se u jednom tekstu jednostavno ne može zadovoljavajuće sažeti, a to potvrđuje i činjenica da je od danas prvi kantautor koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Dylan je neizbrisivi dio povijesti čovječanstva, što je dodatno dokazala i iznenađujuća ali inspirativa odluka Švedske akademije.