Kliker.info

Kumrovec, rodno mjesto Josipa Broza Tita u Hrvatskom zagorju i kultno okupljalište obožavatelja njegova lika i djela, sprema se za još jednu proslavu Dana mladosti 25. maja, čija će se manifestacija održati u subotu, tri dana kasnije.

Tog je datuma Titu, nakon putovanja po cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji, svake godine dodjeljivana Štafeta mladosti te je taj dan proglašen njegovim rođendanom.

Prošle i pretprošle godine, zbog iznimno lošeg vremena, u Kumrovec se slilo blizu 7.000 ljudi, no prijašnjih godina znalo ih je biti i preko 10.000.

Organizatori se nadaju rekordnom posjetu

Ove se godine u Savezu društava Josip Broz Tito, koji sa suorganizatorima – Savezom antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i općinom Kumrovec – organizira proslavu Dana mladosti, nadaju da će biti oboren rekord od 11.000 ljudi te ih očekuju čak blizu 15.000.

Među njima će sigurno biti Zoran Tomić iz Zagreba i Franc Golobič, koji dolazi s druge strane obližnje granice – iz Slovenije.

Iako iz Zagreba, Zoran je poslovno vezan za Sloveniju – radi u poduzeću u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu, koje u mjestu Slovenska Vas ima proizvodno-skladišni prostor. Odmah preko puta granice nalazi se hrvatsko mjesto Bregana.

“Kako moja osobna filozofija radne etike podrazumijeva i odgovornost firme i prema užem i širem okruženju te prema lokalnoj zajednici, uspostavio sam kontakte s ljudima iz okolice, među ostalim i s ljudima iz Slovenske Vasi, koji povremeno organiziraju izlete na razna mjesta, pa i u Kumrovec, ali i ostala mjesta koja su povijesno važna u Sloveniji i šire… Organiziraju i prvomajske proslave i razna ostala druženja”, kaže Tomić.

Upravo je Golobič, navodi Tomić, glavna pokretačka snaga proslava u Kumrovcu, ali i drugih sličnih izleta. Tomić kaže da ovakvo organiziranje ne bi nazvao suradnjom slovenske i hrvatske strane, jer za nacionalnost nitko ne pita.

‘Bratstvo i jedinstvo univerzalna kategorija’

“A bratstvo i jedinstvo je univerzalna kategorija, dio svjetske baštine, pa u tom kontekstu može se reći da je u tom duhu.”

Broj ljudi koji odlaze u Kumrovec 25. maja, ističe, iz godine u godinu raste, a sve je veći i odaziv među mladima, pa i onima koji nisu ni rođeni u bivšoj SFRJ. Ideje koje zastupaju, naglašava, nisu rigidne – staljinističke ili komunističke, a na proslavu idu ljudi različitih uvjerenja i svjetonazora.

“Ideje koje zastupamo su više socijalne i socijalističke, u punom smislu te riječi. Jedini nacionalizam koji priznajemo je internacionalizam, pa će i jedna od poruka ove godine biti ‘proleteri svih zemalja probudite se’. Kontekst SFRJ je tu bitan kao socijalne i pravedne države, barem u dobu mog djetinjstva i mladosti 80-ih godina. Druga poruka je, također, univerzalna – smrt fašizmu. Tu se nema što objašnjavati”, kaže Tomić.

Borba protiv fašizma je, smatra, dio povijesne svjetske baštine i u tom kontekstu Tito je velika povijesna osoba, kojoj kao takvoj treba odati počast.

Saradnja s ‘republikama’ i ‘pokrajinama’

“Paradoksalno je kako naša desnica priznaje antifašističku borbu kao i svoju tekovinu, a osobu koja je bila na čelu tog istog antifašističkog pokreta smatra ratnim zločincem”, navodi Tomić.

Što se tiče jugonostalgije koja im se često zamjera, većina ljudi je, kaže, nostalgična prema bivšim vremenima – neki iz egoističnih interesa, jer su bili mlađi, imali bolje poslove i veću sigurnost, a jedan manji dio njih je uz to vezan ideološki.

“SFRJ više ne postoji i nema nikakve šanse da se obnovi, što paranoično lamentira ultradesnica – ali ideja južnoslavenske zajednice je postojala 200 godina prije nego što se formalizirala u Kraljevinu SHS [Srba, Hrvata i Slovenaca] i vjerojatno će postojati i dalje”, zaključuje Tomić.

Tomićevo gledište u dobrom dijelu poklapa se s onim Jovana Vejnovića – predsjednika Saveza društava “Josip Broz Tito”, bivšeg diplomata i visokog dužnosnika u nekadašnjoj državi – koje broji 25 lokalnih društava s, kaže Vejnović, 5.000 do 6.000 članova.

Surađuju sa sličnim društvima iz svih republika i pokrajina bivše države, pogotovo s onima iz Bosne i Hercegovine, otkuda ove godine očekuju najmanje 20 autobusa. Stižu i delegacije iz drugih država regije.

Vrijednosti, ne ličnosti

“Naše osobne aktivnosti su vezane za promociju vrijednosti i stavova koje je formulirana Narodnooslobodilačka borba, na čelu s Titom. To su vrijednosti, čini mi se, još uvijek suvremene, moderne i vrijednosti koje se uklapaju u vrijednosti evropskih demokratskih društava. Dakle, to je poštovanje prava nacionalnih, vjerskih, poštovanje demokratskih standarda, izgradnja jednog društva zasnovanog na demokraciji, lišenog svakog straha zbog svoje bilo kakve ideološke, nacionalne ili bilo kakve druge različitosti i specifičnosti”, rekao je Vejnović.

Na činjenicu da mnogi Tita smatraju ličnošću za koju se ideja demokratskih uzusa baš i ne može vezati, jer ga, štoviše, dobar dio ljudi smatra diktatorom, kaže da članovi njihovih društava nisu zaljubljenici u prošlost i njezini zatočenici. Zagovaraju ideju modernog antifašizma, koji promišljaju kroz suvremenu situaciju u Hrvatskoj, državama koje su nastale raspadom bivše SFRJ i svijetu općenito.

“Mi nemamo nikakvih ambicija da se bavimo bilo kakvom divinizacijom. Naprotiv, ono što nas interesira su vrijednosti, a ne ličnosti. Mi nemamo nikakvog žala za prošlošću, jer prošlost je bila i prošla, mi hoćemo da u suvremenim uvjetima današnjim i svemu onome što nas društveno i politički okružuje, a to što danas proživljavamo i kroz što prolazimo mislimo da nije dobro, u smislu da se vraćamo na nekakva vremena koja su bila opasna i koja su se pokazala kao najopasnija na ovim prostorima.”

‘Povijesni revizionizam uzeo maha’

Problem je, kaže, povijesni revizionizam, koji je uzeo maha na ovim prostorima – pokušava se, tvrdi, prošlost konstituirati kao model za uspostavljanje nove, zabrinjavajuće društvene paradigme, u kojoj vidi elemente kleronacionalizma, u Hrvatskoj i kleroustaštva.

“Nije to naša specifičnost. Ti procesi stvaranja nove društvene paradigme zasnovane na prošlosti, na krvavoj prošlosti, to je ono što brine. Ne borba za bolju prošlost, nego da se ta prošlost transcendira i prenese kao model na kojem će se konstituirati naša budućnost. A to je veoma široko prisutno i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Bosni, pa, rekao bih, i u Sloveniji.”

Iz prošlosti, zaključuje Vejnović, treba izvući ideju, ne vezati je za jednu osobu i učiniti je modernom.

No, u Danu mladosti, barem za Kumrovec, postoji i drugi element – prvenstveno turistička promocija kraja. Očekuju 10.000 ljudi, najviše iz Hrvatske, a iz inozemstva, kao i uvijek, iz Slovenije, iz koje dolazi 50 posto posjetitelja Kumrovca iz inozemstva.

Zajednička budućnost u EU

U planu je, kaže načelnik Općine Kumrovec Dragutin Ulama, standardan obilazak Etno sela Kumrovec, najvećeg u Europi, kako kaže, Vile Kumrovec, u kojoj se nalazi darovi Josipu Brozu Titu koji su izmješteni s Pantovčaka, Zdenca Mladosti…

Tu je i bogata gastronomska ponuda domaćih ugostitelja i popratni sadržaji. No, kaže Ulama, tu ne staju ambicije Kumrovca – to je mjesto na kojem su izrečene i kritike na račun nekih događanja i pojava u bivšoj državi, ali i isprike koje su iskorak i kojih, navodi, i nema previše s pozornica na kojima govore oni koji Kumrovec ne vole.

Žele poslati poruka da zajednička prošlost ne mora biti promatrana uvijek u negativnom kontekstu, već može biti zalog za budućnost svih zemalja iz regije u EU.

“Mi u Kumrovcu taj datum smatramo dosta značajnim, jer se Kumrovec u perspektivi želi pozicionirati kao mjesto susreta, prijateljstva i suradnje zemalja u regiji”, zaključuje Ulama.

NE SMETAJU NAM GRANICE

Ljudi uz s obje strane granice Slovenije i Hrvatske nedaleko od Zagreba, kaže Tomić, već 30 godina, izuzevši dvije ratne, odlaze na proslave Dana mladosti u Kumrovec.
U zajedničkim odlascima nije ih omelo ni uvođenje granica nakon raspada SFRJ, niti napetosti koje su se događale na državnim razinama.
‘Nismo organizirani kao nikakva udruga, samo kao grupa građana koja se poznaje međusobno i usmenom predajom dogovara društvene događaje i zbivanja kao što je ovo. Geografski, to je područje od Brežica u Sloveniji do Bregane i Samobora u Hrvatskoj… Osobno sam na poziv lokalnih ljudi prvi put otišao u Kumrovec s njima prošle godine.’

ŽAL ZA BOLJOM PROŠLOŠĆU

Njihov žal, kaže Vejnović, nije žal za prošlošću, nego što se u prošlosti bolje živjelo nego danas, kada se gleda usporedba dohotka s kraja 70-ih s onim danas.
U Kumrovcu će upozoriti na to, ali i aktualna događanja u državama na ovim prostorima, za koje smatra da Titovo ime može biti ‘vezivno tkivo’ u suradnji na svim područjima, koja bi pomogla u otklanjanju negativnih pojava u i među državama.
‘Uputiti ćemo poruke vezane za aktualnu društvenu i političku situaciju i u Hrvatskoj i šire, jer mi ne možemo sebe izdvojiti iz tog prostora, mi smo dio tog prostora, te poruke naše će biti poruke kroz koje želimo uputiti apel da se demokratske snage i u Hrvatskoj i u ostalim državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije ujedine i daju svoj doprinos prevazilaženju sadašnjeg stanja, koje nije dobro, i formuliraju ciljeve i prakse uspješne demokratske države.’

PARA NEMA, ALI IMA VOLJE

Vejnović kaže da u organizaciji proslave Dana mladosti imaju velikih financijskih i logističkih problema, jer sluha u široj javnosti, pa tako i među potencijalnim sponzorima, nema mnogo.
‘Kad bi mi polazili od toga šta imamo logistički na raspolaganju, počev od financija preko organizacija i prijevoza, to bi samo lud čovjek se uputio u to. Ali mi, ipak, pored svih tih teškoća, nedostatka financijskih sredstava, nedostatka logistike da to organiziramo, na kraju uspijemo to nekako skrpiti i organizirati, samo zahvaljujući dobroj, volji, upornosti i organiziranosti ljudi koji su za to zainteresirani.’

Tomislav Šoštarić (Aljazeera)