Kliker.info

Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić kaže kako je rekonstrukcija federalne Vlade neizbježna, ali kako odgovor kada će se to dogoditi i kako može biti samo u domeni špekulacija. Navodi da Vlada funkcionira na “toplom režimu” i da život u Federaciji ne trpi, ali se osjetljive točke i ne stavljaju na dnevni red. Premijer još uvijek očekuje kako će predsjednik Federacije Živko Budimir ispoštovati volju parlamentarne većine i podnijeti ostavku. Isto tako, nema dvojbe o tome da bi ostavku podnio on sam ako se procjeni da bi to bilo rješenje za izlazak iz aktualne krize.

Mnogi tvrde da je rad federalne Vlade u blokadi zbog pokrenute rekonstrukcije koja se ne može provesti, nema ni naprijed ni natrag. Je li to tako?

– U ovom trenutku imamo Vladu Federacije takvu kakva jest. Ona funkcionira bez jednog ministra, odnosno dopremijera Vlade zbog spora koji je na Ustavnom sudu i koji očekujemo da uskoro bude riješen. Ova Vlada nije odraz volje trenutačne parlamentarne većine u federalnom Parlamentu i sasvim je izvjesno da na određeni način to prouzrokuje blokade u radu kako Parlamenta, tako i Vlade. Ja ne mogu reći da je atmosfera u Vladi onakva kakva je bila prije dok je bila drukčija parlamentarna većina. Svi smo mi svjesni te političke realnosti i ja zato često točke oko kojih bi moglo doći do sporenja ne stavljam na dnevni red i s te strane bismo mogli reći da imamo blokadu. međutim, opet gledajući na ono što su životna pitanja u Federaciji, moram reći da ništa zbog propusta Vlade nije zaustavljeno, ni mirovine, ni invalidnine, ni plaće ni servisiranje obveza. Tekuće obveze idu i sjednice se održavaju na “toplom režimu” i ide se po točkama oko kojih nema političkog razmimoilaženja. Da se razumijemo, to nije normalna situacija i logično bi bilo da u što skorije vrijeme sastav u federalnoj Vladi odgovara većini u Parlamentu Federacije. Nažalost, svi smo svjesni da zbog ustavno-pravnog uređenja i ovlasti koje ima predsjednik Federacije ne može doći do rekonstrukcije Vlade i on se ne želi povući s te pozicije iako je svjestan da je potpuno druga parlamentarna većina koja više ne postoji i ne funkcionira. Sad ako me pitate kad će, što će i hoće li, sve je u domeni špekulacija.

Ipak Vas pitam hoće li, kada i kako doći do rekonstrukcije Vlade?
– Ja se iskreno nadam da ćemo vrlo brzo otkloniti blokadu u tom segmentu. To je moguće na način da predsjednik Federacije podnese ostavku i da se povuče svjestan činjenice da nema potporu ni u Zastupničkom domu ni u Domu naroda ili da mi skupimo konačno dvotrećinsku većinu i pokrenemo pitanje smjene, ali opet trebamo čekati odluku Ustavnog suda. Znači, imamo prilično kompliciranu situaciju iz razloga što je bilo dovoljno 50 glasova da se izabere, a da bi se na Ustavnom sudu pokrenulo pitanje smjene, treba 66 glasova i mislim da je to prilično nespretno riješeno. Kada se povlači paralela s europskim državama, vidimo koliko je to tamo situacija drukčija, tamo treba puno više da se netko izabere, a manje da se smijeni.

Ako Ustavni sud vrati u Vladu ministar Desnicu Radivojevića, SDP bi imao većinu i mogao bi samostalno donositi odluke. Što ako se ne vrati? Onda imate status ‘quo’, kako dalje?
– Vlada i dalje radi vrlo kompaktno. Na prste jedne ruke bismo mogli nabrojati stvari oko kojih nismo bili jednoglasni, ali to je razlog koji sam već naveo jer nisam na dnevni red stavljao točke oko kojih postoji politička podjela. S povratkom gospodina Radivojevića u Vladu i te stvari bi se mogle deblokirati i imali bismo većinu u Vladi koja je odraz volje parlamentarne većine. Što ako se ne vrati? To je opet hipotetičko pitanje. Sve u ovoj zemlji je moguće, ali mislim nakon prethodne odluke Ustavnog suda FBiH u kojoj je odlučno rečeno da bjanko ostavka ne proizvodi pravni učinak teško možemo očekivati da Ustavni sud donese drukčiju odluku tako da se nadam da bi uskoro Vlada mogla biti u sastavu s gospodinom Radivojevićem.

Opet se vraćam na pitanje imate li način da se riješite partnera s kojima više ne želite biti u Vladi i izlaze li svi ili netko od njih možda ostaje?
– Zna se tko čini parlamentarnu većinu. Rekli smo vrlo precizno da oni koji su na državnoj razini idu konzistentno do županijske razine. Kad je Federacija u pitanju, to su SDP, dva HDZ-a i SBB BiH. Postoje još neke kombinacije da se uz SBB BiH u sastav Vlade može inkorporirati neka od manjih stranaka i postojali su dogovori, ali to još uvijek nije definitivno. Još uvijek ne postoje imena ni rješenja za ministarske pozicije tako da je tu sve otvoreno.

Predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda je u prošlom tjednu izjavio kako bi, da je na Vašem mjestu, podnio ostavku. Ima li govora o Vašoj ostavci?
– A što onda uraditi? Što se mene tiče, meni nije nikakav problem, meni nije zanimanje da budem premijer Vlade, privremeno radim kao premijer. Ako bi to bio izlaz iz ove političke situacije i ako bi to bio politički dogovor, ja nisam problem. Nažalost, procjene koje smo radili unutar naše političke stranke ukazuju da bi to samo dodatno zakompliciralo situaciju. Međutim, ako procijenimo da je to rješenje, ja ne bih bio taj koji će zaustavljati da dođemo do sastava Vlade koji će odgovarati novoj parlamentarnoj većini.

Stalno se govori o tome kako bi ostavka predsjednika Federacije Živka Budimira riješila probleme, a što je s potpredsjednikom Federacije iz SDA Mirsadom Kebom koji je također prepreka da SDA bude izbačena iz vlasti?
– Oko toga pojedinačno nismo razgovarali, ali podsjetit ću vas da je potpredsjednik Federacije dao jednu pisanu izjavu u kojoj je jasno rekao da je on legalist i da je spreman poštivati novu realnost i novu parlamentarnu većinu. Čovjek je to izjavio isto kao što je i Budimir izjavio da se ne želi povući. Tako dok ne riješimo pitanje predsjednika Federacije, ne tretiramo da je bilo koji potpredsjednik problem.

Previše smo okupirani političkim problemima, a situacija u Federaciji je jako teška, nema pomaka u investicijama, zapošljavanju, rastu plaća. Može li se išta bolje očekivati na tom planu bar u idućoj godini?
– Ono što je činjenica jest da u ovom trenutku u Federaciji imamo više gradilišta na autocesti nego što imamo ukupno izgrađene autoceste za sve prethodne godine. U planu je da u idućoj godini bude angažirano 5000 radnika na izgradnji autoceste, da bude angažirano 12 do 15.000 tisuća pratećih radnika. U sljedećoj godini očekujemo i da krene najveća poslijeratna investicija u Federaciji vrijedna milijardu i pol maraka, a to je izgradnja Termobloka 8 u Tuzli. Sve su to stvari koje bi morale dati svoj doprinos u stabilizaciji ekonomske situacije, dodatnom zapošljavanju, otvaranju dodatnih perspektiva. Ovo sve što činimo na stvaranju ambijenta za privlačenje stranih investitora sasvim izvjesno može dati određeni doprinos. Postoje neke komunikacije i kontakti da zbog činjenice da je enormno velik PDV u susjednoj Hrvatskoj koja postaje članica EU-a neka poduzeća iz te zemlje otvore pogone na području Federacije, tako da i to otvara nove mogućnosti. Otvorili smo priču koja prolazi prilično nezapaženo, a to je činjenica da smo u 2011. uspjeli povećati izvoz namjenske industrije za 52 posto, a u ovoj godini očekujemo povećanje 50 posto u odnosu na 2011. Imamo naznake nekih novih ugovora za sljedeću godinu. Ima i problema, a najveći su što imamo one koji su naslonjeni na proračun i koje moramo servisirati, plaćati značajne obveze čime limitiramo federalni proračun na njegove socijalne komponente, a ne na razvojne. To je nešto što smo zatekli i s čim se moramo boriti. Međutim, ima tu značajnih pomaka, nije sve tako crno.  Sanja Bjelica – Šagovnović (Dnevni list)