Kliker.info

Zemlje jugoistočne Evrope imaju mnogobrojnu dijasporu koja svake godine značajnim novčanim iznosima doprinese jačanju njihovih budžeta.Ovo je bio povod da agencija Anadolija (AA) istraži koliko, zaista, građani zemalja regiona koji žive u inostranstvu doprinose ekonomskoj stabilnosti država svog porijekla.Prema posljednjim podacima Svjetske banke (WB), najviši prilivi novca iz dijaspore zabilježeni su u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Državljani ove dvije zemlje bivše Jugoslavije, koji su razasuti širom svijeta, učestvuju sa po 13 posto u BDP-u matičnih država.Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH) Zaim Pašić kazao je za agenciju Anadolija (AA) da se svake godine u BiH sliva veliki novac iz dijaspore. To, kako kaže, ima ogroman značaj za bh. ekonomiju.
 
“Značaj priliva novca iz dijaspore je ogroman, ali bi rezultat mogao biti i veći da je više interesa određenih institucija države BiH”, kazao je Pašić za AA.Također, albanska dijaspora matičnu državu godišnje pomaže sa golemim iznosima novca, te učestvuje u 11 posto BDP-a, dok Makedoniji dijaspora osigura pet posto BDP-a.Samo u 2010. godini državljani Srbije koji žive u inostranstvu su u matičnu državu uputili 5,6 milijardi američkih dolara (USD). Slijedi bh. dijaspora koja je u tu balkansku državu plasirala 2,2 milijarde dolara. Dijaspora je u Hrvatsku uložila 1,6 milijardi, u Albaniju 1,3 milijarde, u Makedoniju 0,5 milijardi, a Sloveniju 0,3 milijarde dolara.Od 2000. godine do kraja 2011. godine po osnovu deviznih doznaka u Srbiju je ušlo više oko 40 milijardi dolara. To je važna finansijska injekcija koja je Srbiji omogućila da lakše prebrodi tranzicioni period. Također, srbijanska dijaspora je tokom 2011. godine, uprkos posljedicama ekonomske krize, u matičnu državu poslala skoro 5,5 milijardi dolara.
 
Priliv novca ostvaren u BiH od 2003. do 2010. godine iznosi ukupno oko 18 milijardi dolara, godišnji iznosi su se kretali od 1,7 do čak 2,7 milijardi dolara.Prema podacima Centralne banke BiH, samo u protekloj godini u BiH se posredstvom bankarskih računa, ali i neformalnim kanalima, iz dijaspore slilo oko 3,4 milijarde KM, što je za 180 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu.Prema istom izvoru, u prvih šest mjeseci ove godine iz dijaspore je u BiH stiglo 1,66 milijardi KM, što je za tri miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine, kada je stiglo 1,63 milijarde KM.Sa takvim prilivom, doznake radnika iz inozemstva predstavljaju između 13 i 14 posto BDP-a zemlje, što je duplo više od prosjeka zemalja jugoistočne Evrope. Dijaspora je, očito, ključni pokretač potrošnje i značajan mehanizama ekonomske stabilnosti zemlje.
Imajući u vidu činjenicu da se nominalni BDP zemlje kreće oko 25 milijardi KM evidentno je u kolikoj mjeri priliv novca iz inozemstva doprinosi finansijskoj stabilizaciji balkanskih država.

Ekonomski stručnjaci potvrđuju da ovakvi podaci pokazuju da platežna moć stanovnika u BiH i dalje u velikoj mjeri zavisi od novca iz dijaspore, te da je platni bilans BiH u značajnoj mjeri uvjetovan prilivom gastarbajterskog novca.Štaviše, ovo su samo djelomični pokazatelji ako se ima u vidu činjenica da Centralna banka BiH bilježi samo priliv novca koji pristiže preko bankarskih računa, dok značajan dio sredstava porodice ili rodbina u zemlju unose u kešu.Naime, Pašić podsjeća da bh. dijaspora na više načina unosi ogroman novac ekonomiju svoje zemlje.“Također, važno je istači da se sredstva unose i putem humanitarnih aktivnosti kao i ulaganjem dijaspore u obnovu stambenih objekata i infrastrukture u lokalnoj zajednici”, izjavio je predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH. Prema istraživanju Svjetske banke, najveći priliv novca iz dijaspore zabilježen je u Tadžikistanu. Državljani te zemlje su sa 35 posto doprinijeli matičnom BDP-u.Slijedi Tongo sa 28 posto, Lesoto sa 25, Moldavija i Nepal sa 23 i Liban 22 posto učešća u BDP-u.S druge strane, zemlja iz koje se vrši najviši odliv novca u druge zemlje svijeta jesu Sjedinjene Američke Države (SAD) sa 48,3 milijarde američkih dolara godišnje. Slijede Saudijska Arabija sa 26, Švicarska 19, Rusija 18, Njemačka 16 i Italija 13 milijardi dolara. (Kliker.info-AA)