Kliker.info

Njemački kancelar Olaf Scholz je u govoru tokom debate u Bundestagu branio pravo na azil u Njemačkoj, odbijajući pozive za radikalnu reformu koju predlaže alijansa CDU/CSU, pod vodstvom favorita za budućeg kancelara Friedricha Merza.

Izravno se osvrćući na napad u Aschaffenburgu prošle sedmice, nazvao ga je “odvratnim, monstruoznim zločinom” i rekao da mnogi građani osjećaju “duboku uznemirenost” zbog ponovljenih slučajeva “u kojima je počinitelj zloupotrijebio (njemačku) zaštitu”.

“Bio je to neko ko više nije trebao biti ovdje ili barem ne na slobodi,” dodao je.

Međutim, kaže da postoji “deficit izvršenja” na državnoj razini, te je naveo da su napadi “mogli biti spriječeni postojećim zakonima.”

Scholz tvrdi da je njegova vlada povećala broj deportacija iz Njemačke i da rade na većem broju letova za Afganistan, kao i Siriju “kako god situacija na terenu to dozvoljavala.”

“Deportiraćemo kriminalce tamo, prema zakonu i poretku, kako dolikuje ustavnom državi“, kaže on.

Nadalje, naglasio je mjere koje je njegova vlada poduzela kako bi zaštitila granice i pooštrila imigracijsku politiku.

“Nekim od naših mjera pomakli smo granice onoga što naša ustava i evropski ugovori dozvoljavaju. To se posebno odnosi na privremene kontrolu granica, koje moraju biti ponovo uspostavljene i produžene svakih šest mjeseci“, naveo je, te dodao.

“Ali jasno je da ne možemo i ne smijemo ići izvan trenutnog zakona“.

Izravno napadajući prijedloge oporbe, nazvao ih je “pseudo-rješenjima” koja bi naštetila reputaciji Njemačke u Europi i oslabila EU.

“Opozicioni prijedlozi, ako budu usvojeni, kršili bi zakon EU-a, nešto što nijedan njemački kancelar nikada ne bi učinio“, naveo je.

Podrška krajnje desnice

Konzervativna alijansa CDU/CSU, pod vodstvom Friedricha Merza, koji je prema anketama favorit za kancelara Njemačke nakon izbora 23. februara, podnijela je dvije inicijative koje bi, ako budu usvojene, mogle dovesti do potpune promjene njemačke migracijske politike i imale bi lančani efekat širom Evrope.

Osjećaj hitnosti u vezi s tim pitanjima, koja već neko vrijeme dominiraju političkom scenom i odražavaju širu debatu širom Evrope, rezultat je događaja prošle sedmice u Aschaffenburgu, gdje su ubijene dvoipogodišnja djevojčica i 41-godišnji muškarac kada je afganistanski migrant nasrnuo na njih nožem u parku. Ovaj 28-godišnjak koji je u policijskoj pritvoru trebao je biti deportiran. Također je primao pomoć zbog psihološkog stanja.

Okolnosti napada – i činjenica da je ovo najnoviji u nizu napada u kojima su migranti koji su bili poznati vlastima bili uključeni – izazvale su optužbe za državnu neuspjeh na mnogim nivoima, s mnogim ljudima na pozicijama vlasti koji insistiraju da je napad mogao biti spriječen.

Inicijative koje je Merz predložio zahtijevaju odbacivanje svih ilegalnih migranata i azilanata, bez obzira na to odakle dolaze, na svim devet granica Njemačke sa susjedima. Inicijative bi također tražile proširenje ovlasti sigurnosnih vlasti kako bi se olakšao proces odbacivanja i deportacije.

Manjinska vlada SPD-a/Zelenih na čelu sa Scholzom odbila je podržati prijedloge, rekavši da i oni imaju niz prijedloga za reformu s kojima CDU/CSU nije želio surađivati, uprkos Scholzovom pozivu na suradnju kako bi se ti prijedlozi mogli provesti prije izbora.

Važno je napomenuti da Merzovi prijedlozi ne bi obavezali vladu Olaf Scholza (SPD i Zeleni) na njihovu primjenu. No, ako prijedlozi konzervativaca dobiju većinsku podršku u Bundestagu, to bi značajno eskaliralo napetosti između CDU-a i Scholzove vlade i dalo Merzu prednost u pokušaju da prijedlog postane zakon, čiji proces mogao početi već u petak.

Prava drama u današnjoj debati, međutim, odnosi se na to od koga će Merz dobiti podršku. Ako, kao što je signalizirano, ekstremno desničarska AfD pruži svoju podršku, protivnici lidera CDU/CSU kažu da će on efikasno prekršiti tzv. “Vatreni zid” – obećanje, zajedno s drugim strankama glavne struje, da nikada neće surađivati s AfD-om.

Anketa pokazuje da 66% Nijemaca podržava Merzov plan.

Šta ako prijedlog bude uspješan?

CDU/CSU bi mogla dobiti tijesnu većinu uz pomoć pro-biznis FDP-a i AfD-a, koji je jučer rekao da planira glasati za prijedloge. Također bi bila potrebna podrška lijevo-konservativnog BSW-a, koji još nije javno odlučio hoće li podržati Merza.

Ako izgubi, ovo će biti ponižavajući poraz za Merza.

Za odobrenje zakona bit će potrebna podrška Bundesrata ili Gornjeg doma. Najraniji datum za sljedeće zasjedanje tog doma bio bi 14. februar, devet dana prije općih izbora. Međutim, nije vjerojatno da će ga odobriti jer CDU/CSU nema većinu u tom domu.

No, nakon izbora 23. februara, politička scena bi mogla izgledati znatno drugačije.

CDU/CSU bi zapravo postavila temelje za zakon i mogla bi biti u poziciji da usvoji zakon s novim koalicijskim partnerom. Nije isključeno da to bude SPD, kao manji partner u velikoj koaliciji.

U tom slučaju se očekuje da bi, kako bi zakon bio prihvatljiviji za SPD, on mogao biti ublažen u određenim dijelovima. S obzirom da veliki broj SPD-ovih birača generalno podržava pooštravanje zakona, SPD bi mogao biti prisiljen podržati moratorijum na azil.

Lančani efekat?

Scholz je istakao da je ističe da je, naročito s Trumpom u SAD-u, evropsko jedinstvo važnije nego ikad, jer optužuje oporbu da njihovi prijedlozi razbijaju solidarnost među državama članicama.

“Novi zajednički azilni sistem EU-a pomoći će bolje zaštititi vanjske granice“, naveo je.

Međutim, upozorio je da ako prijedlozi oporbe prođu, “sve bi to bilo ugroženo,” te dodao: “Ako se povučemo od europskih pravila, drugi će također“.

Zatim se izravno osvrnuo na pitanje “vatrenog zida” koji znači izoliranje ekstremne desnice, rekavši da je “uvijek postojao jasan konsenzus među svim demokratama” u vezi s tim pitanjem.

“Otvorenost opozicije da usvoje prijedloge uz glasove AfD-a bila bi neoprostiva greška“, upozorio je.

Također je povukao paralele između Njemačke i Austrije, upozoravajući da, kada “vatreni zid” padne, otvara put ekstremno desničarskim strankama da uđu u vladu.

(N1)