Kliker.info

Moguća nalazišta litija kao sirovine koja je dobila strateški značaj do sada u Bosni i Hercegovini nisu cjelovito istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu države gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milion tona koncentrata.

Ovaj su podatak u petak potvrdili predstavnici Centra za politike i upravljanje, nezavisne savjetodavne organizacije iz Sarajeva, koja je zajedno sa Zelenim klubom u Parlamentarnoj skupštini BiH potakla otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju.

Procjene rudnog stanja

“Litij nije do kraja istražen. Oko Lopara (u istočnoj Bosni) pronađeno je milion i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u centralnom dijelu zemlje pa sve do Hercegovine”, kazao je novinarima Haris Abaspahić iz organizacije koja je prikupila i sistematizirala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u Bosni i Hercegovini u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama.

Trenutne rezerve uglja procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, a željezne rudače na 653 miliona tona. Rezerve boksita procijenjene su na 120, a cinka i olova na po 56 miliona tona. Postoje i manje rezerve magnezija, mangana i antimona. Koliko tačno ima litija, sirovine koja je od velikog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila, ne zna se.

Procjena o 1,5 miliona tona litij-karbonata zasnovana je na istraživanju koje je provedeno na području općina Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo, kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.

Prilika i izazov

Litij je na listi 30 kritičnih materijala, odnosno sirovina od strateškog značaja, koju je definirala Evropska unija, ali je i na popisu Sjedinjenih Američkih Država koje su definirale 34 takve sirovine.

Cijena litija bi do 2040. mogla porasti do 42 puta s obzirom na planove za dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2. Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina finansijski će postati značajnijim od naftnog sektora u naredna dva desetljeća.

Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjednik Zelenog kluba Saša Magazinović smatra da je o eksploataciji ovih sirovina nužno odmah otvoriti dijalog u cijeloj državi jer je riječ o strateškom pitanju.

“Ovo je ekonomska prilika, ali je i ekološki izazov”, kazao je Magazinović.

(Kliker.info-agencije)