Kliker.info

"Zapad prosi od Istoka" – naslov je članka u The Timesu, koji u srijedu piše da se Evropa u utorak okrenula Aziji i Bliskom istoku tražeći pomoć, dok finansijska kriza prijeti da potopi Mađarsku i druge oboljele zapadne privrede. Times navodi poziv britanskog premijera Gordona Browna Kini i naftom bogatim zemljama Zaliva da stotinama milijardi dolara svojih para priskoče u pomoć državama koje se bore da prežive. Međutim, dodaje list, više je nego sigurno da će se za eventualnu pomoć s Istoka morati platiti visoka cijena.Kina, Japan i zalivske države naime traže veći upliv na funkcioniranje Svjetske banke (WB) i Međunarodnoga monetarnog fonda (IMF) kojima dominiraju Amerika i Evropa, piše Times. Riječima „koalicija nevoljnih“ uvodničar The Guardiana opisuje zemlje pogođene finansijskm krizom, od Mađarske preko Islanda do Pakistana, koje su se za zajam obratile IMF-u. U bogatim zemljama pomoć je potrebna bankama, u siromašnim državama pa i u onima koje to nisu vlade su te koje bi mogle otići pod led. Ali čak i u ovim prilično očajnim okolnostima malo je zemalja koje su se rado obratile IMF-u za pomoć. Guardian podsjeća da su se Islanđani za pomoć prvo obratili Moskvi, a Pakistanci Pekingu jer je i za jedne i za druge kucanje na vrata IMF-a prosto bio tek "plan C". Oklijevanje potencijalnih dužnika da se obrate IMF-u, piše Guardian, samo pokazuje koliko su nisko pale akcije ove svjetske finansijske institucije i koliko su joj neophodne reforme. Dok svi snižavaju kamate, Island ih je povećao jer je to bio uvjet IMF-a koji brine o spašavanju tamošnje valute a ne tamošnjih radnih mjesta. I u Mađarskoj bi cijena podrške IMF-a mogla biti visoka jer se vlada sprema skresati izdvajanja za javnu potrošnju. Ali ono što vašingtonski IMF čini po svijetu ne usuđuje se ni pokušati kod kuće gdje se guverner američke centralne banke (Fed) založio za dodatno povećanje javne potrošnje, nastavlja Guardian. Politika IMF-a koja podrazumijeva visoke kamate, mala izdvajanja za javnu potrošnju i otvoreno tržište duboko je diskreditirana. Nekoliko proteklih sedmica pokazalo je da od pomoći IMF-a bježi svako ko može, pa i mali broj onih koji nisu u toj situaciji. IMF mora povratiti podršku zemalja kojima bi trebalo da pomaže. A to, smatra Guardian, može učiniti samo ako odbaci recepte vlastite zastarjele politike i reformira svoju strukturu kako bi veće pravo odlučivanja dobile i zemlje koje ne čine Zapad. To je krupan i dugotrajan ali i nužan zadatak. Jer, zaključuje londonski list, kakva je svrha postojanja fonda od koga niko neće da pozajmljuje pare. Financial Times prenosi upozorenje rumunskog premijera Calina Popescua Tariceanua političarima u zemlji da su svi oni koji misle da je Rumunija imuna na globalnu finansijsku krizu nalik putnicima na Titaniku nesvjesnima da brod tone. Rumunski premijer se oglasio nakon što je predsjednik Rumunije Traian Basescu potpisao ukaz o 50-procentnom povećanju plaća zaposlenih u prosvjeti i dok Evropska unija sve intenzivnije nastoji spriječiti širenje tržišnih previranja na ekonomski slabije države članice. List piše da je Evropska komisija izrazila spremnost da pruži finansijsku podršku Mađarskoj te da je Svjetska banka poručila Bugarskoj da pripremi hitan plan za savladavanje krize. Ekonomski problemi koji pogađaju države, svedeni na nivo običnog građanina, održavaju se i u dramatičnoj promjeni svakodnevnog života, piše Financial Times prenoseći rezultate jedne globalne ankete. Kako se potrošači na planeti spremaju za dugu globalnu recesiju, kupuju se sve jeftiniji proizvodi za koje se procjenjuje da će moći duže potrajati, dok se, kada je riječ o zabavi, ljudi sve više okreću vlastitom domu. Više od polovine od 26 hiljada ispitanika u 52 zemlje svijeta vjeruje da će njihove države za dvanaest mjeseci zapasti u recesiju. Japanci, Nijemci, Portugalci i Francuzi su u tom pogledu najveći pesimisti. Više od polovine ispitanih pokušava da štedi odustajanjem od izlazaka u restorane i kupovine nove garderobe, trećina se pak opredjeljuje za jeftinije životne namirnice. Promjena raspoloženja prosječnog kupca, prema pisanju Financial Timesa, najviše se osjeća u prodaju takozvanih manje neophodnih proizvoda kao što su mobilni telefoni, laptopi i odjeća. Promjene su uočljive čak i u zemljama koje tradicionalno naginju velikim porodičnim obrocima u dobroj lokalnoj kafanici; tri četvrtine Grka i više od polovine Talijana kaže da sada više vremena provode kod kuće. U Britaniji koja se klati na ivici recesije događa se čak nešto do sada nečuveno. U zemlji, tvrdi jedan od najvećih proizvođača, opada prodaja i toalet papira. Ali, primjećuje Financial Times, ima i onih koji s optimizmom vjeruju da će za godinu izaći iz recesije. To su Indijci, Vijetnamci, Kinezi i Rusi. (Kliker.info-Fena)