Kliker.info

NASA-in rover Perservance, najnapredniji astrobiološki laboratorij ikada poslat na drugu planetu, probio se kroz armosferu Marsa i prizemljio na njegovu površinu.

Time će, navodi Reuters, početi potraga za drevnim tragovima života na Crvenoj planeti.

Voditelji misije u laboratoriji NASA-e pored Los Angelesa slijetanje su propratili aplauzom i slavljem, dok su radijski signali potvrdili da je vozilo na šest točkova preživjelo slijetanje u krater Jezero, koji je dobio ime po općini u Bosni i Hercegovini.

Inženjeri u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa, nadali su se da će dobiti potvrdu slijetanja i možda prvu fotografiju Marsa, što se i dogodilo.

Fotografije su crno-bijele i na njima se vidi površina planete.

Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se do sad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.

Općina Jezero organizirala je večeras putem videoprenosa javno praćenje slijetanja NASA-inog rovera na Mars, i to u krater nazvan upravo po toj maloj općini u BiH, prenosi Tanjug.

Krater je nazvan po općini Jezero, a naziv je odabran zato što na brojnim slovenskim jezicima on opisuje prirodno udubljenje ili depresiju ispunjenu vodom.

Praćenje slijetanja

U općini Jezero je putem videoprenosa na otvorenom organiziran i prenos uživo početka lansiranja rovera na Mars.

Što teren kratera Jezero čini toliko privlačnim za naučnike, a opet toliko nepoželjnim za slijetanje?

“Prepun je stvari koje bi naučnici voljeli vidjeti, ali stvari na koje ne želim sletjeti”, rekao je Al Chen, šef JPL-ova tima za spuštanje i slijetanje novinarima u srijedu.

Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 miliona milja, bilo je daleko od sigurnog.

Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest točkova.

Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.

‘Sedam minuta terora’

Čitav proces trebao se odvijati u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.

Naučnici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.

Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.

Znaci života

Naučnici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.

Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.

Perseverance će imati društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u novembru 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.

Sjedinjene Američke Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošle sedmice u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina.

NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Evropske svemirske agencije.

(AJB)