Kliker.info

Piše: Dragan Bursać

“Pa onda imamo svršenog srednjoškolca, vječitog studenta Stanivukovića na čelu Banjaluke, drugog po veličini grada u Bosni i Hercegovini, koji mašta i izmišlja kako je RS nekakva država, jednako kao što izmišlja da je Tvrtko ekskluzivni srpski kralj. Jedno je istina, ako bi se bosanski pravoslavci odrekli Tvrtka, zaista bi se odrekli i dijela sebe i svog naslijeđa, jer Tvrtko kao i oni jeste Bosanac i jeste povijesno i njihov kralj!”

Stanivukovićeva predizborna doza srpske mitomanije

“Neki tendenciozno pokušavaju da kažu da se spomenikom Tvrtku I. Kotromaniću vraćaju neki bosanski korijeni, a upravo suprotno tome, na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpskom vladaru koji je krunisan u Mileševi po obredu Nemanjića i koji nosi titularno ime Stefan. Odreći se Tvrtka, značilo bi da se odričemo sebe, što mi kao narod svakako nismo spremni. Postaviti spomenik Tvrtku I. Kotromaniću znači postaviti temelj srpske historije, kulture i tradicije u epicentar Banjaluke”, poručio je (još uvijek) gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković na jučerašnjem otvaranju spomenika bosanskom kralju Tvrtku Prvom Kotromaniću.

Kad bi bili do kraja precizni, kazali bi, lupio je sve ovo Draško Stanivuković.
Za one koji ne znaju, neće ili ne žele da znaju, Kralj Tvrtko I. Kotromanić je posljednji bosanski ban koji je s tom titulom vladao od 1353. do 1377, a zatim prvi bosanski kralj koji je okrunjen 1377. i vladao do 1391. godine.

Ali ima tu još manipulisanja istinom, da ne kažem Stanivukovićevog laganja. Naime, on je više puta u posljednje vrijeme ponovio sljedeću rečenicu:

“Tvrtko I. Kotromanić je bio hrišćanski vladar, službenom titulom kralj Srba Bosne, Primorja i Zapadnih strana, krunisan po obredu Nemanjića u manastiru Mileševa.“

Ko je naš kralj Tvrtko?

Zanimljivo je kako Stanivuković kao i mnogi srpski parapovjesničari UVIJEK zaboravi veznik “i” između “Srba” i “Bosne”.

U izvornim/originalnim dokumentima, kao što je “Tvrtkova povelja Dubrovniku“ iz 1378. godine, veznik “i” se ne izostavlja: „(…)kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama (…)”.

Dakle, NIJE Tvrtko kralj “Srba Bosne“, nego zemalja kao što su Bosna, Primorje, Zapadne strane, strane sa Srbljem…

Ima tu još jedna stvar, a to je insistiranje na Tvrtkovoj vezi sa porodicom Nemanjić. Sasvim sigurno je da je Tvrtko I. Kotromanić bio bosanski vladar koji je imao porodične veze sa srpskom dinastijom Nemanjića i to niko ne spori.

Ali…

Tvrtko nije ni Nemanjić ni Šubić, nego Kotromanić
Ali je jednako tako imao veze i sa hrvatskom plemićkom obitelji Šubić. O tome Draško Stanivuković ne kaže niti jednu riječ. Valjda mu se ne uklapa u agendu o “srpskom Tvrtku kao temelju srpske istorije, kulture i tradicije”.

Ne tvrdi to moja malenkost. Naime, o tome u knjizi „Historija srednjovjekovne bosanske države“ piše jedan od najznačajnijih srpskih povjesničara Sima Ćirković. On navodi da je Tvrtko I. Kotromanić bio bosanski ban „posredno vezan za dinastiju Nemanjića”, ali i za hrvatsku obitelj Šubić, po majci Jeleni. „Tvrtko je pripadao bosanskoj banskoj obitelji Kotromanića, za koju je već tada važilo da vlada Bosnom od njenog postojanja”, piše Ćirković.

Stanivuković ni mukajet!

Nego, šta kaže struka na sve ovo? Kad kažem struka, mislim na povjesničare, a ne na političare bez ili sa sumnjivo završenim fakultetom?

Ugledni bosanskohercegovački povjesničar Husnija Kamberović podsjeća u razgovoru za Deutsche Welle da je Tvrtkova Bosna bila veća i stabilnija država od BiH danas, da je Tvrtko bio bosanski kralj, a Bosna feudalna država.

Na koncu (ako ima konca), Stanivuković kaže da je kralj Tvrtko I. krunisan u manastiru Mileševa na današnjem Sandžaku.

Međutim, moderna i opsežna arheološka i povijesna istraživanja govore u prilog tezi da je Tvrtko zapravo krunisan u Milima kod Visokog. Jedan od najzaslužnijih istraživača za razvoj ove teze bio je bosanskohercegovački arheolog Pavao Anđelić.

Kad se podvuče crta, ona naučna, a ne političko-populistička, stvar je jasna: Stjepan (Stefan) Tvrtko I. Kotromanić već je s 15 godina postao bosanski ban, a onda i kralj. Bio je veoma pragmatičan pa je osim Bosne, Primorja, Zapadnih strana anektirao i tada obezglavljenu Srbiju.

Povijest će ga pamtiti i po tome što je mudro smirio pobunu domaćeg plemstva, ali i uredio odnose s ugarskim vladarima. Kao bosanski kralj, uveliko je proširio teritorij srednjovjekovne Bosne koja je na vrhuncu svoje moći obuhvaćala mnoge krajeve koji danas pripadaju Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Povjesničari dalje kažu da je za njegove vladavine ostvarena „politička stabilnost“ i „značajan kulturni i duhovni napredak“, što ga čini jednim od najznačajnijih vladara Bosne i jednom od najvažnijih ličnosti u povijesti Bosne i Hercegovine.

I to bi, možda, sve znao Draško Stanivuković da je održao svoje predizborno obećanje od prije četiri godine, a to je da će završiti fakultet. A nije!

Umjesto zaključka
Pa onda imamo svršenog srednjoškolca i vječitog studenta Stanivukovića na čelu Banjaluke, drugog po veličini grada u Bosni i Hercegovini, koji mašta i izmišlja kako je RS nekakva država, jednako kao što izmišlja da je Tvrtko ekskluzivni srpski kralj. Jedno je istina, ako bi se bosanski pravoslavci odrekli Tvrtka, zaista bi se odrekli i dijela sebe i svog nasljeđa, jer Tvrtko kao i oni jeste Bosanac i povijesno i njihov kralj!