Kliker.info

Kad je Ethel Brooks bila dijete, govorili su joj: “Ciganko, idi u zadnje klupe”, ali uprkos rasizmu, koji je iskusila tokom odrastanja, ona je postala prva američka profesorica, koja je Romkinja.

Vijesti o uspjehu Ethel Brooks brzo su se proširile u romskoj zajednici u Evropi: “Jeste li čuli? Imamo romsku profesoricu u SAD-u!”. Na svijetu je jako malo Roma – profesora, a jedna od njih je Ethel Brooks, prva romska profesorica u SAD.

Svaka romska osoba koja se uspne na vrh je dobro poznata romskoj zajednici: Livia Járóka, prva Romkinja u Evropskom parlamentu, Nizaqete Bislimi-Hoso, uspješna advokatica u Njemačkoj ili Esma Redžepova, koja se često naziva kraljicom romske muzike.

Rasizam je prepreka

Ove Romkinje su poznate u svijetu, jer rasizam protiv Roma često onemogućava napredak. Ethel je sama, iz prve ruke, iskusila taj rasizam. “Mnogo puta su mi u školi govorili:

‘Ciganko, idi u zadnje klupe, kaže ona, dodajući da ju je to tada ljutilo i vrijeđalo, ali nikada nije pokazivala te osjećaje. Kada Ethel govori, nema ljutnje u njenom toplom glasu. Ali, uprkos toplini, tuga je očigledna.

Od prikolice do jednog od najboljih univerziteta u SAD-u

Jedan je od vrućih i oblačnih ljetnih dana na Univerzitetu Rutgers u New Jerseyju. Kiša je upravo prestala. Tiho je. Nema studenata. Ljetni raspust je tek počeo. Ethel Brooks je daleko dogurala: Žena, koja je odrasla u prikolici, sada stoji nasmijana ispred stare crno-crvene metalne kapije američkog univerziteta, na kojem radi. Ethelinoj majci, tetkama i ujacima nije bilo dopušteno ići u školu. Tada je opština rekla “da ta ciganska djeca više neće ići u školu.”

Dvije stotine godina u SAD-u

Ethelin kućni ured je pun svjetla sa velikim jastucima šarenih mustri na sjedalama uz prozore. Ethelina porodica je iz Massachusettsa. U SAD-u su već 200 godina i nekada su trgovali konjima na relaciji SAD-a – Evropa. Danas njena porodica živi u Massachusettsu i New Hampshireu, gdje je Ethel i odrasla.

Rasizam je još uvijek prisutan

Procjenjuje se da u SAD-u živi oko milion Roma. Mnogi Amerikanci ne znaju mnogo o Romima. Neki čak ni ne znaju da Romi uopšte postoje i da imaju svoju zajednicu. S druge strane mnoge američke sitcom serije i filmovi reproduciraju stereotipe o Romima, često u šalama, govoreći da Romi kradu, proriču sudbinu a da su njihove žene poput vještica. Ethel kaže da postoji rasizam, posebno tamo gdje postoje veće romske zajednice. “Kažu vam, recimo, ‘ne popravljajte svoj auto kod tih ljudi jer su Cigani, prevariće vas'”, dodaje ona.

Od Indije do Evrope

Rasizam protiv Roma postoji već stotinama godina. Stručnjaci kažu da su se Romi prvobitno doselili iz Indije – vjerovatno bježeći od nasilja ali i iz ekonomskih razloga – te stigli u Evropu negdje oko 1000. godine. Lingvisti podržavaju ovu teoriju, jer je stari indijski jezik sanskrit zapravo osnova romskog jezika “romanes”. Procjenjuje se da danas u Evropi živi oko 12 miliona Roma. Romska zajednica je raznolika. Njeni članovi se mogu pronaći širom svijeta, s različitim tradicijama i religijama i različitim dijalektima romskog jezika. Ali, uprkos tim razlikama, Ethel smatra da je globalna romska zajednica ujedinjena u jednom: “Načinu, na koje poštujemo i brinemo se za naše starije članove porodice i načinu, na koje obožavamo našu djecu,” kaže ona za DW. Ističe da se radi o brizi jednih za druge, pružanju međusobne podrške i, kako kaže, “osjećaju kao da smo svi mi ponekad protiv cijelog svijeta, jer kao Romi znamo šta znači doživjeti rasizam, diskriminaciju i marginalizaciju”.

Podrška porodice

Ethel je također dobila ovu vrstu bezuslovne podrške od svoje porodice. Prelistava hrpu starih dokumenata, koja uključuje papire, fotoalbume pune crno-bijelih fotografija i članke iz lokalnih novina iz srednjoškolskih dana. Njeni roditelji su sakupljali sve te stvari, jer su one svojevrstan zapis njenih uspjeha i postignuća: tu su rezultati i pohvale sa takmičenja u pravopisu i drugim natjecanjima, govori i nagrade. Njeni roditelji su je stalno vodili u lokalnu biblioteku i željeli su da bude uspješna u školi. Kada je bila studentica, Ethelin otac je čak ostao bez lijekova kako bi porodica imala novca da joj kupi knjige. To nije saznala sve dok nije umro.

Osiguravanje tačnih informacija o Romima

Zidovi Etheline kancelarije obloženi su policama za knjige. Tu i tamo se mogu vidjeti uokvirene stare porodične fotografije baka, tetaka i ujaka. Ethel Brooks je profesorica i predsjedavajuća, Studije za žene, rod i seksualnost na Univerzitetu Rutgers. Istražuje teme poput kritičke političke ekonomije, globalizacije, teorije feminizma, nacionalizma i postkolonijalizma. Za DW kaže da je doktorirala i postala profesorica kako bi stvorila bazu tačnih informacija o Romima, jer kao studentica, nije mogla pronaći takve informacije o romskoj zajednici.

Knjige pune rasizma

“Na prvom jesenjem raspustu, donijela sam kući gomilu knjiga o Romima”, kaže Ethel. Sjela je sa svojom tetkom i majkom i počele su ih čitati zajedno. “Rekla sam im: Nešto radimo pogrešno. Pogledajte, ove knjige kažu da trebamo raditi ovako”. Njena tetka ju je pogledala i rekla: “Ako ja ne znam kako je biti Romi, niko ne zna. Ove knjige su pogrešne.” Knjige su bile pune rasizma i stereotipa. Kao profesorica, Ethel radi na tome da to želi promijeni. “Želim kreirati kritičnu bazu informacija i znanja, kojim ćemo pomoći ne samo Romima, već i svim marginaliziranim ljudima svugdje na svijetu”, kaže ona.

Postavljena od strane predsjednika Obame

Rasizam protiv Roma dostigao je vrhunac tokom nacističkog genocida u Drugom svjetskom ratu. Njemačka je tek 1980-ih priznala genocid nad Sintima i Romima. Bivši američki predsjednik Barack Obama postavio je Ethel u Savjetodavno vijeće Sjedinjenih Američkih Država za holokaust. Ethel kaže da je to bilo važno ne samo za nju, već i za Rome u SAD-u i za Sintije i Rome širom svijeta. Kaže da je ovo imenovanje bilo način da se kaže: “Evo nas, i napokon smo u mogućnosti prepoznati gubitke, koje su naši ljudi pretrpjeli u vrijeme nacizmom, u holokaustu, od strane nacista”.

Ethel radi na univerzitetu, na kojem studira mnogo studenata iz marginaliziranih grupa. Zna kako je to i želi osnažiti te mlade ljude da pronađu svoje mjesto u svijetu. “Razumijevanje o tome, ko smo zapravo, može nas učiniti jakima,” kaže ona. “Opstanak za nas je nešto, što prkosi logici istorije sa svim vrludanjima i lutanjima. To je za nas otpor. Otpor je nešto što možemo prenijeti, što uzimamo od naših predaka i dajemo našoj djeci”.

(Kliker.info-DW)