Muhamed Filipović: Neka mi neko dokaže da su ikakvi Hrvati u Bosni postojali prije 19. stoljeća
Jučer je u Sarajevu, u sali Akademije nauka i umjetnosti BiH, promovirana knjiga akademika Muhameda Filipovića "Bosanski duh lebdi nad Bosnom". O Filipovićevom djelu govorili su dr. Nijaz Duraković, dr. Senadin Lavić, te akademik Vladimir Premec. Kako su promotori istaknuli, Filipovićeva knjiga postavlja pitanja BiH kao historijske tvorevine te njenog opstanka. – Ovo je tužna intimna ispovijest, puna jeda, čuđenja, plemićkog samoljublja, inata i svekolikog prkosa. Koliko je samo puta i od koliko ljudi akademik Filipović bio u posljednjih 50-ak godina napadan, opanjkavan i proganjan, ali, jednako tako, nije im ostajao dužan u ružnim kvalifikativima – ustvrdio je dr. Duraković, naglasivši da su sve to akademiku Filipoviću radili ljudi iz njegovog miljea.
Po njemu, činili su to, vjerovatno, zbog toga što je akademik Filipović, maltene, bosanska paradigma, te su napadajaći njega "napadali istinu, biće i duh Bosne".
– Filipović može biti svjetionik bosanskog duha i njene slavne tradicije – zaključio je dr. Duraković.
Ovo je knjiga koja sažima povijest bh. društva i kulturnog života u posljednjih skoro pola stoljeća, kazao je dr. Lavić. Ustvrdio je kako se akademik Filipović cijeli život bori protiv primitivnog rječnika etnomanijaka i psovačkog glasa u našoj zbilji.
– A postdejtonska zbilja je zbilja ostvarenog zla i nepravde. Ali, naš bosanski duh od nas traži i odgovornost za državu – istaknuo je dr. Lavić.
Na kraju se prisutnima – a sala Akademije bila je puna – posebno nadahnuto obratio akademik Filipović. – Šta bih mogao kazati o motivima za pisanje knjige. Kazat ću: nismo mi u Bosni primitivci, budale i religiozni fanatici. Ne, mi to nismo. Tako je nešto u Bosnu unošeno. Pogledajte danas Dodika: prikazuje se kao nosilac ideje supremacije srpstva na pola Bosne, a predstavlja se kao socijaldemokrata. Dubravko Lovrenović piše kako smo mi ginuli za tuđe interese, te da nemamo ništa i da smo rubna država. I, kako sad ostati miran na takve infekte zla. Nemoguće je ostati miran. Ako smo mi ginuli za tuđe interese, šta su oni radili za interese ugarskih i austrijskih monarhija. Bosni se tako spremaju nove nevolje. Mi vidimo šta pričaju Tadić i Koštunica, a ne vidimo one koji su u našem krilu, a sve vrijeme pričaju o tri naroda, o tri grupacije – pomalo i uzrujano ustvrdio je akademik Filipović.
Međutim, zaključio je on, nisu nama drugi krivi za sve što nam se događa.
– Sami smo mi sebi krivi. Jer, od ove uboge i ćiftinske sredine popljuvani su svi oni koji su nam omogućili da opstanemo: Meša Selimović, Džemaludin Čaušević, Skender Kulenović,… istaknuo je akademik Filipović.
Akademik Filipović se osvrnuo i na «hrvatsko pitanje u BiH.
– Zamislite, urađena je Antologija hrvatske književnosti od 15. stoljeća naovamo. Ma, otkud? Kako? Neka mi neko dokaže da su ikakvi Hrvati u Bosni postojali prije 19. stoljeća – naglasio je Filipović.
(Dnevni avaz)
O Đuri Pucaru i komunizmu
Doba vladavine komunista na prostoru ex-Jugoslavije, odnosno BiH, akademik Filipović kvalificira kao vrijeme u kojem su muslimani postali priznati, 50-ak godina su se u miru školovali, te mu je posve neprihvatljivo to što se dogodilo da neko ovdje ruši bistu Đuri Pucaru Starom.
– Da nije bilo Đure Pucara, Bosanska krajina bi bila četnička – kazao je Filipović.
Komentari