Kliker.info

"Gornji horizonti" su projekat visokog rizika, koji će, prema mišljenju profesora Mostarskog sveučilišta Pere Marjanovića, zasigurno izazvati štetne posljedice. Riječ je o velikoj investiciji u projekat preusmjeravanja voda iz Fatničkog i Dabarskog polja u Bilećko jezero, a zatim u sliv rijeke Trebišnjice radi izgradnje hidroelektrana. Svoju tvrdnju Marjanović temelji na zaključcima međunarodnog simpozija u Neumu, koji je prije tri godine potpisalo više od 200 stručnjaka iz cijelog svijeta:  „Situacija je potpuno jasna. Riječ je, dakle, o namjernom, o planiranom, o projektiranom skretanju voda sa njihova prirodnog vodotoka u neki drugi. Vi ako bilo što dirate u tom sustavu, mijenjate, naravno da će se to odraziti i na cijeli sustav. Dakle, izvori će naši biti ili u potpuno sušnom stanju ili će biti to zapravo prevelike vode. Normalnog toka više neće biti.“ Gradnjom brana neretvanska dolina bi postala potpuno slana. Čapljina bi se pretvorila u slanu pustinju, a o plodnoj neretvanskoj dolini moći ćemo samo sanjati. Posebno, Park prirode Hutovo Blato, koje je stanište velikog broja biljnog i životinjskog svijeta, mogao bi u potpunosti nestati, mišljenja je direktor Parka Nikola Zovko, koji dodaje: „Posljedice bi mogle biti ogromne. Hutovo Blato je upisano u popis kao međunarodno važno stanište ptica močvarica. I sad možete zamisliti da Hutovo Blato ostane bez voda. Tu je registrirano negdje oko 240 vrsta ptica, 22 vrste riba, 640 biljnih vrsta itd. To je jedna biloška raznolikost, odnosno jedna prirodna ljepota i jedna prirodna snaga koje nema na Mediteranu.“ Priča oko projekta "Gornji horizonti" traje još od 60-tih godina. Ne postoji znanstvenik ili ekološko udruženje koje nije progovorilo o ovom slučaju i sugeriralo što se može sve dogoditi na prostoru Hercegovine ako se ovaj projekat nastavi. Iako su u Ministarstvu privrede RS-a pozivalo i na prijeratni projekat "Gornji horizonti" preduzeća Eneregonivest, profesor Sarajevskog univreziteta i član tima koji je radio na projektu Ibrahim Bušatlija ove navode odbacuje, te podsjeća: „Ranije kuća Energoinvesta, odnosno preduzeće Energoinvest i njegov šef tadašnji Blum su napravili pravilnu, po meni, raspodjelu i voda u istočnoj Hercegovini. Po tom Blumovom programu i Dubrave imale bi vodu iz Nevesinja i voda na Buni ne bi bila redukovana, značu Blagaju, i Stocu Bregava. To je bilo napravljeno tako. Ali je to narušeno sada. Politikom RS-a to je narušeno. Oni sad prebacuju te vode tamo gdje Blum nije ni sanjao.“ Dok Bušatlija dodaje kako bi se u projekat trebale aktivno uključiti i državne vlasti BiH jer je, smatra, da o politici disperzije vode odlučuju entiteti, izgradnja sedam hidroelektrana, te promjena toka Neretve i njezino usmjeravanje na Trebišnjicu čini se da resornog ministra privrede i eneregetike u Vladi RS-a Rajka Ubiparipa previše i ne zabrinjava, ili kako za naš program kaže – sve se može dogovoriti:  „Mislim da energija koja bi se mogla dobiti iz takvog jednog potencijala na području Hercegovine može biti u interesu ne samo RS-u nego i BiH i Hrvatskoj i ne vidim razloga da će se situacija komplikovati do tog nivoa da će se obustaviti svi projekti koje se vode na tom području.“ Oporbena Socijaldemokratska partija Hrvatske prozvala je hrvatsku Vladu i osobno premijera Ivu Sanadera zbog nezainteresiranosti oko projekta „Gornji horizonti“ u istočnoj Hercegovini, koji bi mogao imati katastrofalne posljedice po ekologiju i gospodarstvo donjeg toka Neretve. Projekt „Gornji horizonti“, kojim se pritoke Neretve u gornjem toku planira preusmjeriti u rijeku Trebišnjicu i izgradnja niza hidroelektrana na prostoru Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, mogao bi imati fatalne posljedice po gospodarstvo i zaštićenu prirodu donjeg toka Neretve. Hrvatska Vlada ponaša se netransparentno i nezainteresirano, a informacije o ovom projektu, koje se pojavljuju u tisku susjedne države, nemušto demantira, upozorila je zamjenica predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske, Željka Antunović: „Zato s pravom javno izričemo svoju sumnju i kritiku da vlada Republike Hrvatske doista, i u ovom konkretnom slučaju, preferira interese različitih, jakih i moćnih političkih financijskih lobija izvan Hrvatske, a zanemaruje objektivne interese Republike Hrvatske, kako energetske, tako i one ekološke.“ Podsjetimo, projekt „Gornji horizonti“ procjenjuje se na oko 700 milijuna američkih dolara, a kapital je britanski i srbijanskog tajkuna Vuka Hamovića. Dolina Neretve, do pred petnaestak godina zlatni rudnik povrtlarstva i voćarstva, zahvaljujući melioraciji, posljednjih godina ima sve slabije prinose zbog slabog održavanja sustava za navodnjavanje i odvodnjavanje. Smanjenim dotokom vode iz gornjeg toka Neretve stanje bi se dramatično pogoršalo. Izlazimo s ovim upozorenjem jer se bojimo da će se zbog ignorantskog ponašanja hrvatske Vlade ove crne prognoze i ostvariti, upozorava gospođa Antunović: „Područje Neretve, jedan dio Dubrovačko-neretvanske županije, orijentiran je na poljoprivrednu proizvodnju koja je pak usko vezana sa slivom rijeke Neretve. S jedne strane našom krivicom, sve više more osvaja to plodno zemljište, a s druge strane, zbog interesa stranog kapitala i nezainteresiranosti vlade Republike Hrvatske, ugroza za to područje dolazi i sa gornjeg toka Neretve.“ Saborski zastupnik SDP-a, Ivica Pančić, kazao je kako su mogući razlozi šutnje hrvatske Vlade – neki dogovor koji je pao tijekom nedavne Sanaderove posjete Londonu, možda neki nepoznati aranžman hrvatske Vlade sa stranim krupnim kapitalom, ili pak izbjegavanje da se započne ta tema, koja bi ponovno otvorila i nedovršene razgovore između dviju država oko vlasništva nad hidroelektranom Dubrovnik 1 i termoelektranom Gacko. Mi samo tražimo da se poštuje zakon, kaže Pančić: „Ono što bi vlada, koja štiti nacionalne interese, a na to je i Ustav poziva, bila dužna učiniti, to je zatražiti izradu zajedničke studije o utjecaju na okoliš, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, gdje će se onda utvrditi da li postoji opasnost po sliv Neretve, što tvrde stručnjaci, ili će se ustanoviti da je to prihvatljiv rizik.“ U SDP-u upozoravaju da se posljednjih mjeseci održavaju redoviti kontakti hrvatskih vlasti i vlasti u Banja Luci, ali da se u hrvatsku javnost iznose informacije kako se razgovaralo isključivo o izgradnji hidroelektrane Dubrovnik 2, dok se o hrvatskoj poziciji oko „Gornjih horizonata” šuti.  U resornom Ministarstvu kulture obijaju prozivanja Socijaldemokrata i kažu kako se hrvatski ministar kulture, Božo Biškupić, oko projekta „Gornji horizonti“ obratio i bosansko-hercegovačkim vlastima i Svjetskoj banci. Pomoćnik ministra kulture za zaštitu prirode, Zoran Šikić: „Hrvatska vlast je upozorila Bosnu i Hercegovinu na štetne posljedice projekta Gornji horizont. Hrvatski ministar je još u srpnju, preko Ministarstva vanjskih poslova, poslao pismo u Bosnu i Hercegovinu gdje dijeli zabrinutost ukoliko dođe do realizacije tog projekta. Dobili smo odgovor, negdje u rujnu, u kojem Bosna i Hercegovina navodi da će nas informirati o svemu što se bude dešavalo i tamo poduzimalo.“ Kako je kazao, ministar Biškupić je i u razgovoru s direktorom Svjetske banke upozorio na probleme koje bi Hrvatskoj mogla prouzročiti izgradnja sedam hidroelektrana u projektu „Gornji horizonti“. Po Šikićevim riječima, o brizi Hrvatske za očuvanje neretvanskog područja, svjedoče i poduzete radnje da se do konca godine dolina Neretve proglasi Parkom prirode. U slučaju spora oko projekta „Gornji horizonti“, pomoćnik ministra kulture ne isključuje ni mogućnost angažiranja međunarodne zajednice u rješavanju problema.

(RSE)