Kliker.info

Prema najnovijim, ali još uvijek privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva HDZ ima 61 mandat, a SDP 56 mandata. Slijedi HNS sa 7 mandata i koalicija HSS-HSLS s regionalnim partnerima PGS-om i ZDS-om sa šest mandata. HDSSB i IDS imaju po tri mandata. Po jednog zastupnika imaju i HSP i HSU.Na izbore za šesti saziv Hrvatskog sabora izašlo je 63,53 posto birača što je nešto manje nego na prošlim izborima kada je glasovalo 68,67 posto birača. Zbog neznatnih nepravilnosti glasovanje æe se ponoviti na samo tri manja izborna mjesta, navode u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Prema podacima u 13 sati obrađeno je 99,93 posto glasova iz Hrvatske te 95,85 glasova iz inozemstva.U inozemstvu je na izbore izašlo ukupno 90.200 birača, od čega čak 82.229 u Bosni i Hercegovini, gdje su do 13 sati obrađeni podatci sa svih 124 biraèkih mjesta, kazao je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.Nakon BiH najveći odziv zabilježen je u Njemačkoj, gdje je na 21 od ukupno 23 biračka mjesta izašlo 2.142 biraèa.Od svih biračkih mjesta u dijaspori obrađuju se još samo podatci za neka birališta u SAD-u i Čileu.DIP još očekuje podatke za posebna izborna mjesta, odnosno zatvore, brodove i mjesta na kojima su glasovali vojnici.Zbog manjih nepravilnosti, odnosno veæeg broja listića u kutijama od "zaokruženog" broja glasaèa na listama izbori će se ponoviti na dva biračka mjesta u Zadru te jednom biračkom mjestu u Negoslavcima.“Ipak zakon je jasan i iako se ne radi o velikim zlouporabama izbori će se morati ponoviti 9. decembra, rekao je Hrvatin.Prema današnjim procjenama za jedan saborski mandat potrebno je oko 17 thiljada glasova, no u DIP-u ni danas željeli iznositi procjene o broju mandata dok ne obrade podatke sa svih biraèkih mjesta."Još uvijek pazimo da sve bude korektno uneseno, a ‘d'hondtat’ ćemo kada za to doðe vrijeme", dodao je Hrvatin.I HDZ i SDP spremni su za sastavljanje Vlade. To je najkraæi rezime jučerašnjih izbora. U trenutku kada još nije potpuno jasno tko je dobio koliko glasova, čini se da će o novom mandataru Vlade odluèiti mandati koalicije HSS/HSLS/PGS. HDZ će nedvojbeno biti relativni pobjednik izbora, no ta pobjeda neæe ništa znaèiti ako ne pronađe koalicijske partnere. Ukoliko Sanader uspije pridobiti Friščića i Ðurđu Adlešić nove 4 godine mandata za HDZ æe biti poprilièno izvjesne. Naime tada bi uz HSU-ov jedan mandat i vjerojatnih pet iz dijaspore mogao raèunati na 73 mandata. Nedostajala bi i još èetiri koja bi morali tražiti meðu manjinama ili možda kod ljutih neprijatelja iz HSP-a, koji su umalo izbrisani iz parlamenta. Je li nakon svega izreèenog u predizbornoj kampanji Anto Ðapiæ spreman prihvatiti eventualnu Sanaderovu ponudu pokazat æe naredni dani. Aktualni premijer nije dugo èekao da proglasi pobjedu. Ipak, ta pobjeda nije onakva kakvom su je sinoæ predstavljali u HDZ-ovom stožeru u zagrebaèkom muzeju Mimara. Sanader je u svom govoru spominjao nadmoænu pobjedu u 7 izbornih jedinica. Kako sada stvari stoje, upravo je SDP pobijedio u 7 izbornih jedinica, a HDZ je izgubio neka od svojih tradicionalnih uporišta, kao što je Osijek, gdje bi po prvi put u povijesti mogao pobijediti SDP, uz dobar rezultat Glavaševog HDSSB-a.Veæ nakon objavljivanja prvih neslužbenih rezultata visoki su HDZ-ovi dužnosnici odbili bilo kakvu moguænost koalicije s HDSSB-om. Oni smatraju kako bi ta stranka imala samo jedan uvjet za koaliciju, a to je onaj koji HDZ ne može ispuniti. Jasno, radi se o oslobaðanju Branimira Glavaša. U koaliciju ih ne planira uzeti ni SDP, pa je to jedina stranka za koju se veæ sada može tvrditi da æe  završiti u oporbi. SDP generalno gledajuæi može biti zadovoljan svojim izbornim rezultatom, no ako i slijedeæe èetiri godine provedu u oporbi, to æe moæi zahvaliti katastrofalnom rezultatu u Dalmaciji. HDZ je u samo u 9. i 10. izbornoj jedinici osovjio deset mandata više od SDP-a, a to se na kraju pokazalo kao nedostižna prednost. SDP-ove liste su u tim jedinicama predvodili Željka Antunoviæ i Ranko Ostojiæ. Iako nitko nije mogao oèekivati da pobijede, ovakav rezultat je ozbiljan debakl spomenutog dvojca.S druge strane SDP uz prirodne partnere HNS i IDS na kontu ima 67 mandata. Uz potporu koalicije HSS/HSLS/PGS imali bi 72 mandata. Trebalo bi im još najmanje 5 mandata, najvjerojatnije manjinskih. Meðu manjinama SDSS ima dominatnu ulogu s 3 od ukupno 8 mandata. Tko god æe dobiti njihovu potporu morat æe ju skupo platiti. Poznato je da je već 2003. Milorad Pupovac od Sanadera tražio jedno ministarsko mjesto za SDSS. Na kraju je njihov kadar Slobodan Uzelac postao državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa. Nakon ovih izbora SDSS ima još jaèu poziciju, tako da ne treba sumnjati da æe se Pupovac sjetiti svojih starih zahtjeva.Takoðer, treba uzeti u obzir činjenicu da su barem dva zastupnika manjina, Furio Radin i Šemso Tankoviæ, bliži SDP-u. Ðurða Adlešiæ i Josip Friščić danas se nalaze u situaciji koju su i priželjkivali prije izbora. Žele ih i SDP i HDZ, bez njih je gotovo nemoguće formirati Vladu. Naravno, pod uvjetom da se ne dogodi velika koalicija, što ipak nije vjerojatno, Friščić i Ðurđa Adlešić će moći tražiti puno toga. Najavljenih 8 milijardi kuna za selo sigurno će biti samo početak njihovih zahtjeva. S obzirom na kompliciranu situaciju izvjesno je jedino da novi mandatar Vlade neće biti poznat barem narednih tjedan dana. Puno će svakako ovisiti i o predsjedniku Mesić i njegovom tumačenju Izbornog zakona, odnosno o tome kome će on odlučti povjeriti mandat. Iako se uč izbora puno pričlo o mogućosti da izbore presude glasovi iz dijaspore, to se ipak nije dogodilo. U toj je situaciji HDZ izvojevao pobjedu jer je ostvario pobjedu i ako se raèunaju samo  glasovi iz Hrvatske. Još jedna važan trend koji se može proèitati iz rezultata ovih parlamentarnih izbora je svakako želja biraèa za okrupnjavanjem i polarizacijom na politièkoj sceni. Tako su potpuni podbačj doživjele sve nezavisne liste, pa čak i one koje su na čelu imale renomirana imena poput Nezavisne liste Tončja Tadić. Takođr, čni se kako u slijedećm mandatu Sabora neæemo gledati Demokratski centar. Kada se tome pribroje loši rezultati HSU-a i HSP-a, lako je zakljuèiti da se hrvatska političa scena danas svodi na dvije velike stranke HDZ i SDP, te nekoliko manjih i regionalnih stranaka. Poseban prièa ovih izbora su bile predizborne ankete, izlazne ankete i slièna istraživanja koja su se pokazala potpuno nepreciznima. Šefu HSU-a vjerojatno još ništa nije jasno. Tjednima se njegovoj stranci predviđo golemi uspjeh na izborima, neka istraživanja su HSU promovirala u treć političu stranku u zemlji, da bi na kraju osvojili jedan mandat. U budućim kampanjama ta bi se djelatnost ipak trebala obavljati kvalitetnije, uostalom to je u svojem obraæanju naciji nakon objave prvih neslužbenih rezultata tražio i sam premijer Sanader.Iako je situacija komplicirana, zakljuèak je  jednostavan. HDZ je pobjednik izbora, SDP ima više mogućosti za koaliciju, a ključve Banskih dvora drže Josip Friščći Ðurđa Adlešić (Kliker.info-Nacional)