Kliker.info

Stekao sam utisak da je državno Tužilaštvo mnoge stvari pokrenulo sa mrtve tačke i nadam se da se u toj procjeni ne varam, kaže predsjednik SDS-a Vukota Govedarica.

Nakon jednog od sastanaka, Milorad Dodik i Dragan Čović istakli su kako imaju zajednički prijedlog za strance u Ustavnom sudu BiH. Kako je HDZBiH partner u koaliciji na državnom nivou, je li blokada Doma naroda dogovorena?

– Koliko se mogu sjetiti, Dodik i Čović su još u novembru prošle godine najavili da će pokrenuti inicijativu za donošenje zakona o Ustavnom sudu. Naravno, zakon nikada nisu podnijeli u Parlamentu BiH, a zašto nisu, nije poznato javnosti. Za ovo pitanje je bitnije nešto drugo, a to je da li sve parlamentarne političke partije u BiH imaju tu vrstu političke svijesti da zaključe da nam poslije više od dvije decenije od potpisivanja Daytona strane sudije nisu potrebne. Takođe, države potpisnice Dejtonskog sporazuma moraju shvatiti da je prevaziđeno vrijeme stranih sudija.

Mirođija iz HDZ-a

Poznato je da SNSD i HDZ imaju dobru saradnju, ali HDZ nema veze sa blokadom Doma naroda BiH. Potpuno je drugo pitanje kako će HDZ dosipati političku mirođiju u ovu čorbu. Nažalost, na blokadu su se odlučili SNSD i DNS, što nije dobro ni za Republiku Srpsku ni za BiH. Evidentno je da pojedinim političkim partijama ne odgovara politička stabilnost ove zemlje.

Mladen Bosić je upozorio da bi Čovićevo insistiranje na izmjenama Izbornog zakona moglo izazvati novu krizu u radu institucija. Živimo li je već?

– Apsolutno tačno. To je tema i prostor za otvaranje nove krize ukoliko ne dođe do dogovora između SDA i HDZ-a. Međutim, uvjeren sam da je moguće postići dogovor i napokon razriješiti sve strahove hrvatskog naroda, da im neko drugi bira člana Predsjedništva BiH. S druge strane, više puta smo ponovili da ćemo pozdraviti svaku vrstu dogovora političkih partija u Federaciji po ovom pitanju.

Ako je predsjednik RS-a i SNSD-a odustao od referenduma o otcjepljenju, mislite li da će pokrenuti onaj o pravosuđu na nivou BiH? Koju igru, zapravo, igra entitetski predsjednik?

– Pa, da li zaista mislite da je Dodik ikada o tome ozbiljno razmišljao? To je jedna u nizu njegovih prevara i SNSD-ove neodgovorne politike. Riječ je o manipulacijama koje su bile u službi prevare srpskog naroda. Na taj način Dodik je proizvodio politiku konflikta koja je trebala da raspiruje nacionalne tenzije. Dakle, godinama je proizvodio ambijent kako je on jedini i veliki zaštitnik Srba i Republike Srpske. Za to vrijeme narod u Republici Srpskoj je sve više siromašniji, a pojedinci su postali multimilioneri. Sve u svemu, Dodikovu izjavu vidim kao snažan argument odgovorne nacionalne politike koju vodi Srpska demokratska stranka.

Što se tiče referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, o kojem je odluku donijela Narodna skupština RS-a, valjda je poslije skoro dvije godine od donošenja i neprovođenja te odluke jasno da je i to jedna u nizu obmana srpskog naroda.

Dok članovi SNSD-a ponavljaju kako Savez za promjene pravi ustupke Bakiru Izetbegoviću, banke u RS-u propadaju, tranša MMF-a čeka se kao “ozeblo sunce”, radnici javnih preduzeća štrajkuju glađu. Je li izvjesna nova Barka, jer je očigledan hronični nedostatak novca u entitetskim kasama?

– Dodik i njegovi poslušnici imaju jedno pravilo koje glasi: Kada treba ostvariti ličnu i partijsku korist, onda ne treba voditi računa koliku štetu treba napraviti Republici Srpskoj i srpskom narodu. Tragom tog načela, takva politička strategija ima dva zadatka. Prvi je proizvodnja unutrašnjih neprijatelja i buđenje strahova među građanima kako je RS ugrožen na svaki način, što je veoma opasno jer se na taj način stvara podijeljeno društvo. Drugi zadatak Dodikove strategije je finansijski ugroziti i prezadužiti RS, kako bi se po svaku cijenu kupovao socijalni mir. I pored toga, evidentna je socijalna nepravda koja već pokazuje znakove nezadovoljstva.

Vlada Republike Srpske nema politiku, njena politika se svela na princip od danas do sutra. To je vlada koja u kontinuitetu proizvodi budžetski deficit, rast spoljnjeg i unutrašnjeg duga, stvara preglomaznu administraciju u kojoj je privredi uskraćen povoljan poslovni ambijent, što za posljedicu ima veliki stepen sive ekonomije. Javna preduzeća su postala hronični gubitaši, fondovi su prazni… Pošto nema odgovor na nagomilane društvene probleme koje je sam stvorio, Dodik je zauzeo strategiju: Proizvodnja strahova kod naroda da postoje ljudi u RS-u koji rade za račun Izetbegovića i drugih. Gadi mi se ta priča.

Očekujete li da će državno pravosuđe predmete u koje je umiješan vrh SNSD-a, poput onih Bobar i Pavlović banka, Banka Srpske, Lične karte, dovesti do kraja?

– Očekujem da pravosuđe počne da radi posao za koji je plaćeno. Činjenica je da su propale tri banke u Republici Srpskoj i da je izvučen veliki novac, a da niko nije još odgovarao. Iz Bobar banke je iz trezora izneseno 10 miliona maraka, što možete vidjeti samo u filmovima. Kupovina čuvene vile na Dedinju je vidljiva golim okom. Mnoge afere su do sada zataškavane na razne načine, prije svega kao posljedica spoljnjeg uticaja na pravosuđe. Stiče se utisak da je u posljednje vrijeme državno Tužilaštvo mnoge stvari pokrenulo sa mrtve tačke. Nadam se da se ne varam.

Zar se višemilionski dugovi zdravstvenih ustanova RS-a mogu prebaciti na teret opštinama i to kroz pilot-projekat entitetske Vlade, dok se s druge strane planira zaduženje za kupovinu helikoptera?

– Zdravstvo u Republici Srpskoj je u katastrofalnoj situaciji. Zaključno sa 2015. godinom, zdravstvo je po raznim osnovama imalo dugova blizu milijardu i sto miliona maraka. Bojim se da se stanje u 2016. pogoršalo. Prelazak primarne zdravstvene zaštite na trezore lokalnih zajednica je najgore moguće rješenje. Mogao bih taj model shvatiti ukoliko bi sve obaveze domova zdravlja bile izmirene pa se krenulo sa nule.

Pripreme za 2018.

Ovako, ukoliko do toga dođe, lokalne zajednice će biti u potpunom kolapsu. Odustajanje od koncepta i prelazak na pilot-projekat govori da i Vlada ne smije da krene u tom pravcu. Na kraju mislim da ni pilot-projekat neće zaživjeti, jer je to u praktičnom smislu nemoguće.

Nedavno su se pojavile informacije o mogućem spajanju stranaka unutar Saveza za promjene. Kako je SDS najveća članica Saveza, kakve su kombinacije u opticaju i hoće li se one desiti u 2017?

– Srpska demokratska stranka je trenutno posvećena predstojećim unutarstranačkim izborima i u procesu je unutarstranačke konsolidacije kako bi spremno dočekala opšte izbore 2018. godine. Smatramo da sve stranke Saveza za promjene trebaju jačati sopstvene stranačke kapacitete, ali podržavamo i procese ukrupnjavanja manjih opozicionih političkih partija. Drago nam je što imamo dobre odnose sa svim političkim partijama članicama Saveza za promjene i nadam se da će ta saradnja u budućnosti biti sve bolja i bolja.

Jelena Milanović (Oslobođenje)