Kliker.info

U gotovo svim gradovima u Bosni i Hercegovini još se u vodoopskrbnoj mreži nalaze otrovne azbestne cijevi, čiju je primjenu Europska unija zabranila. Nekoliko većih gradova pokrenulo je posljednjih godina projekte zamjene tih cijevi novim, specijalnim čeličnim cijevima, koja se smatraju ekološki prihvatljivima, ali većina stanovništva i dalje koristi vodu koja prolazi kroz azbestne cijevi. 
Procjene su da samo u Sarajevu treba zamijeniti oko 80 kilometara azbestnih cijevi u gradskoj vodoopskrbnoj mreži. Napravljen je projekt i mjerodavno komunalno poduzeće čeka sredstva kantonalne vlade da bi počeo zamjenu cijevi. Većina azbestnih cijevi postavljena je još prije pola stoljeća i smatraju se dotrajalima.
U kakvom je stanju mreža vodovodnih cijevi u glavnom gradu BiH najbolje svjedoči podatak da su gubici vode u mreži oko 65 posto. Za projekt zamjene azbestnih cijevi potrebna su milijunska sredstva, pa kantonalno komunalno poduzeće Vodovod i kanalizacija planira rad u nekoliko faza. Do sada je zamijenjeno tek nekoliko kilometara cijevi u zapadnom dijelu grada.
Nešto bolje stanje je u Mostaru, gdje je upravo u tijeku provedba projekta zamjene dotrajalih azbestnih cijevi u dužini od 4,5 kilometra, od Radobolje do glavnog vodospremnika.
Unutar same gradske vodoopskrbne mreže ima vrlo malo azbestnih cijevi i koristimo svaku priliku kako bi te cijevi bile zamijenjene novima  kaže Zoran Petrić iz mostarskog Vodovoda.  
Po njegovim riječima, trebalo bi zamijeniti još osam kilometara vodovodnih cijevi na glavnom transportnom vodu od Studenca do grada. No, za taj projekt potrebno je osigurati između dva i tri milijuna maraka, kojih zasad nema. Stoga je teško očekivati da će u skorije vrijeme otrovne azbestne cijevi biti potpuno uklonjene iz gradske vodoopskrbne mreže.
Nedostatak novca glavni je razlog što se još ne pristupa zamjeni štetnih azbestnih cijevi i u drugim bh gradovima. Uglavnom se čekaju donatorska sredstva, kojih je iz dana u dan sve manje.

(Večernji list)