Kliker.info

Nakon posljednje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u Arria-formatu, čini se da je uloga visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, austrijskog diplomate Valentina Inzka bitno ojačala.

Iako član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, notorni Milorad Dodik, i dalje provocira, pozivajući Inzka ga smijeni (ako smije!), mislim da je pametnima dovoljan išaret – podvijen rep lidera HDZBiH Dragana Čovića, koji je brže-bolje, hercegovački mudro, poslao pismo Inzku. Visoki predstavnik je ocijenio da ta poruka ima “pozitivne elemente”.

Inzko u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba govori o aktuelnim temama: bonskim ovlastima, Milanu Tegeltiji i VSTV-u, izbornim manipulacijama u Srebrenici, skidanju ploče s imenom Radovana Karadžića sa Studentskog centra na Palama, zakonu o sprječavanju negiranja genocida, Joeu Bidenu i novoj američkoj ulozi, lokalnim izborima, SDA, Drašku Stanivukoviću…

Radiosarajevo.ba: S posljednjeg zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) upućene su neke vrlo značajne poruke poput one o entitetima “koji nemaju pravo na otcjepljenje” i da je njihov pravni status vezan za državu i Ustav BiH, ali i preporuke za konačno usvajanje i provedbu 14 prioriteta. Zašto su ove odluke iznimno važne u ovom trenutku?

Inzko: Da, Upravni odbor je još jednom potvrdio svoje neupitno opredjeljenje za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta te ponovio da entiteti nemaju pravo na odcjepljenje od Bosne i Hercegovine i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH.

To je kristalno jasan odgovor na sve izjave i špekulacije nekih političkih lidera o tome kako oni zamišljaju Bosnu i Hercegovinu, i o čemu sve maštaju. Ovo je fakat. Sve ostalo, samo prazna priča koja prati dnevno političke ciljeve.

Usvojiti i provesti akcioni plan za 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije jedan je od prioriteta koji je naglašen u kominikeu, a razlog je savršeno jasan: ukoliko Bosna i Hercegovina želi da napreduje na putu ka EU, stvari se moraju pokrenuti. Kandidatski status se ne može dobiti tek tako, samo deklarativnom podrškom evropskom putu već konkretnim koracima.

OHR je potreban ovoj zemlji

Radiosarajevo.ba: Posljednje zasjedanje Vijeća sigurnosti u Arria-formatu je ocijenjeno kao politički događaj godine. Da li ste poslije svega što tamo vidjeli dobili “zeleno svjetlo” za upotrebu bonskih ovlasti? Da li to, na koncu, očekujete?

Inzko: Za sada još nije donesena neka konkretna odluka za ponovno korištenje bonskih ovlasti. No, moj je osjećaj da raspoloženje u svjetskim prijestolnicama za korištenje bonskih ovlasti itekako raste, te da su dešavanja na zasjedanju koje spominjete tome znatno doprinijela.

Članice Savjeta bezbjedosti imale su priliku da se iz prve ruke uvjere koliko su veliki izazovi sa kojima se nosimo na terenu. Ako je neko u stanju da na takvom forumu iznosi apsolutno neutemeljene optužbe i čak se ne ustručava od vrijeđanja osobe koja je preminula, onda je i laiku sasvim jasno da je situacija itekako zabrinjavajuća.

Plan u pozadini ovog sastanka doživio je fijasko. Ambasadori nisu uvjereni da je OHR nepotreban i da ga treba zatvoriti, nisu uvjereni da evropske sudije treba da napuste Ustavni sud BiH. Desilo se upravo suprotno. Njemačka, Amerika, Belgija, Francuska, Engleska, Austrija i ostali, dali su više nego jasnu podršku i meni i mom uredu.
Iz cijele ove priče razvidno je sljedeće: OHR, kao i evropske sudije još su jako potrebni ovoj zemlji.

Radiosarajevo.ba: Posljednjih dana pravosuđe u Bosni i Hercegovini je ponovo “vruća tema”. Nakon afere sa kontroverznim snimkom pozvali ste predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju da podnese ostavku, da li ćete ga smijeniti ukoliko to ne učini?

Inzko: Jučerašnja sjednica VSTV-a samo je potvrdila moj stav od 27. novembra da predsjednik Vijeća mora da podnese ostavku na ovu funkciju.

To bi bio važan korak ka obnavljanju integriteta i digniteta ove izuzetno važne, čak ključne institucije za Bosnu i Hercegovinu, što je podvučeno i u posljednjem komunikeu Vijeća za provedbu mira.

Neka CIK odluči o Srebrenici

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na posljednja dešavanja u Srebrenici i nepravilnosti koje je utvrdili policijsko-pravosudni organi? Majke Srebrenice traže ponavljanje izbora. Je li to, po Vama, opcija u ovom trenutku?

Inzko: Mislim da prije svega, treba prikupiti sve činjenice i utvrditi istinu o tome šta se desilo i onda prepustiti Centralnoj izbornoj komisiji da odluči šta je potrebno uraditi, u skladu sa propisima.

Radiosarajevo.ba: Kazali ste da imate pripremljenu odluku o zabrani negiranja genocida, na čemu su, kako vidimo, insistirali i predstavnici jedne Njemačke, da li ćete tu odluku konačno nametnuti? Koji je Vaš krajnji rok za toleriranje jedne tako necivilizacijske prakse?

Inzko: Na izvjestan način, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je uveo još jedan kriterij za pristupanje Evropskoj uniji kada je rekao da u EU nema mjesta za države koje veličaju ratne zločince.

To nije ljudski, nije civilizacijski

I ja se s tim potpuno slažem. To nije ljudski, nije civilizacijski. Nema načina da takvo ponašanje učinite prihvatljivim. Kao građanin Austrije, koja je imala veliki broj nacista, imam posebnu osjetljivost prema veličanju ratnih zločinaca.

Slavljenje ratnih zločinaca izaziva ozbiljne podjele u društvu, ostavlja trajne posljedice na pojedince, truje mlade naraštaje, nameće kolektivnu odgovornost, onemogućava nužan proces katarze i pomirenja.

Kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida, ja bih volio da ga donese Parlament Bosne i Hercegovine i spreman sam im pružiti još jednu priliku. Bio bi to jasan signal zrelosti BiH da se suoči sa svojom prošlošću i spremnosti da budućnost gradi na temeljima istine.

Jeftina predstava

Radiosarajevo.ba: Iako ste najprije, s razlogom, odbili, ipak, ste kazali da ćete razmisliti o ponudi Milorada Dodika da zajedno skinete ploču sa imenom Radovana Karadžića, koja se nalazi na Studentskom domu u Palama. Jeste li u međuvremenu razgovarali sa Dodikom?

Inzko: Ne, nismo razgovarali, a mislim da niti nema potrebe. Ja sam vrlo jasno kazao šta očekujem od gospodina Dodika i u kojem vremenskom roku. Ja mu nisam potreban da bi to uradio niti želim od ovoga praviti jeftinu pozorišnu predstavu.

Suština problema o kojem ovdje govorimo nije ta tabla već ono što ona predstavlja, ono što je iza nje a to je glorifikacija ratnih zločinaca, i to ne smijemo smetnuti s uma. To je opasan virus koji hara ovom zemljom.

Prije samo nekoliko dana imali smo u Mostaru bdijenje i paljenje svijeća za Slobodana Praljka, u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice Troplet. To je nedopustivo.

Radiosarajevo.ba: Ipak, kazali ste kako ste Čovićevo pismo shvatili prijateljski, te da “tamo ima pozitivnih elemenata”, odnosno da je pružio ruku? Šta ste pozitivno vidjeli u pismu i kako bi mogao da ide taj proces?

Inzko: Mislim da je potrebno razgovarati jer samo to je način da se dođe do rješenja. U tom kontekstu, upravo radim na pripremi sastanka sa gospodinom Čovićem.

Poruka Stanivukoviću i ostalima

Radiosarajevo.ba: Da li treba biti konačno formirana vlast i kako komentirate da smo ušli u treću godinu neformiranja?

Inzko: Apsolutno! Ako nećemo sprovesti rezultate izbora i volju građana, zašto onda uopšte da održavamo izbore? Potrebno je imenovati novu Vladu Federacije, kao i vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10, koje još uvijek nisu imenovane, dok umjesto njih i dalje rade vlade iz prethodnih mandata, više od dvije godine nakon općih izbora održanih u oktobru 2018. Takođe, potrebno je popuniti upražnjene pozicije na svim nivoima, uključujući i članove Ustavnog suda Federacije te ključnih institucija na državnom nivou.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na rezultate posljednjih izbora i opadanje utjecaja SDA, pa i SNSD, te kako gledate na kontroverzne poruke novih mladih lidera poput Draška Stanivukovića koji negira genocid, haške presude, koketira sa četničkom ideologijom?

Inzko: Situacija sa izbornim rezultatima nije toliko jednostavna kako se na prvi pogled čini. Stranke koje spominjete i dalje imaju najveći broj glasova. Sa druge strane, građani su, pogotovo u tri velika grada, Sarajevu, Banja Luci i Bijeljini, pokazali da žele promjene.

Ja to vidim kao signal da su promjene moguće i na širem planu. Vidjećemo da li će se ovaj trend nastaviti i na opštim izborima 2022. Moja poruka svim mladim političarima, kao uostalom i njihovim starijim kolegama, je ista: ne stavljajte sami sebe izvan civilizacijskih normi. Civilizovani svijet ima nultu toleranciju prema veličanju ratnih zločinaca, tu nema kompromisa. Ne smijemo također zaboraviti još jednu činjenicu: osnivač Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Očekujem novi vjetar iz Amerike