Kliker.info

Filmski scenariji

 Kovač je svoj ugled izgradio za vrijeme procvata najtalentovanije generacije jugoslovenske književnosti (Kiš, Pekić, Bulatović, David), a za života je objavio više romana, zbirki pripovijetki, eseja, TV-drama ali i filmskih scenarija – on je autor predloška i za jedan od najbitnijih filmova bh. kinemtografije, "Mali vojnici" Bate Čengića, kao i za jedan od najkontroverznijih filmova hrvatske kinematografije, "Okupacija u 26 slika" Lordana Zafranovića (publika na SFF-u, koji trenutno traje, upravo je imala priliku pogledati dokumentarac o nastajanju ovog filma). Ipak, književni opus je najveći dar Kovača narodima ovih prostora. Njegov najutjecajniji i najbolji roman, "Vrata od utrobe" (1978), dobio je Ninovu nagradu kritike (1978), nagradu Željezare Sisak (1979), i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu (1980). Pored ovog, nagrađen je i za rad na zbirci pripovijedaka "Nebeski zaručnici" (1987), te za knjigu eseja "Evropska trulež" (1986).

 Nagrađen je Kovač bio i za zbirku novela "Rane Luke Mešterevića" (1971), sa priznanjem Milovan Glišić, ali mu je ta nagrada oduzeta 1973, a knjiga povučena iz knjižara i biblioteka. Nije Kovač nikada imao mira dok je živio u Srbiji, upravo zbog svog kozmopolitskog i svebalkanskog duha. To je kulminiralo krajem osamdesetih, kada se Kovač našao na udaru pansrpskog pokreta, nakon čega je emigrirao u Hrvatsku. Tamo je nastavio pisati, ali su mu knjige, pod vlastitim uredništvom, izlazile na hrvatskom jeziku. U Sarajevu je Svjetlost početkom devedesetih objavila njegove Izabrane knjige, u šest tomova.

Udari pansrpskog pokreta

 Kovačeve knjige su prevedene na više desetina jezika, a od sticanja nezavisnosti, bio je saradnik Crnogorskog književnog lista i član Savjeta za standardiziranje crnogorskog jezika. Dobio je i prvu Njegoševu nagradu u nezavisnoj Crnoj Gori, za knjigu priča "Ruže za Nives Koen". Sahrana uglednog pisca biće, najvjerovatnije, upriličena u gradu u kojem je do smrti živio, u Rovinju. (Kliker.info-Oslobođenje)