Kliker.info

Oko 40.000 ljudi u BiH na posao čeka i više od devet godina, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje RS i kantonalnih službi za zapošljavanje u FBiH.Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS od 135.524 nezaposlene osobe koliko ih je bilo na evidenciji u šestom mjesecu prošle godine, njih 17.118 je na listi duže od devet godina. "Od pomenutog broja najviše, ili 3.327 osoba, ima između 35 i 40 godina starosti, a najmanje onih koji su evidentirani duže od devet godina su lica mlađa od 27 i starija od 65 godina", kazali su u Zavodu.Oni su dodali da je od ukupnog broja nezaposlenih najveći broj lica koja imaju između 45 i 50 godina, te da oni na evidencijama ostaju najčešće između tri i po i sedam godina.Desetine hiljada ljudi u Federaciji BiH, prema podacima kantonalnih službi za zapošljavanje, na posao čekaju duže od devet godina.Nisu rijetki ni oni koji na posao čekaju dvije ili tri decenije. U Službi za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona (SBK) kažu da je rekorder u čekanju na posao nekvalifikovani radnik iz Travnika, koji je na evidenciji nezaposlenih već 28 godina."Poražavajući je podatak da u Kiseljaku 114 osoba više od 20 godina čeka na posao. Svi su nekvalifikovani radnici. U Gornjem Vakufu/Uskoplju 63 osobe su na evidenciji nezaposelnih duže od 20 godina. U Kiseljaku duže od 20 godina posao čeka 30 ljudi, u Kreševu je šest takvih osoba, a u Bugojnu 17", kazali su u ovoj službi.Ističu da u SBK od ukupno 36.490 nezaposlenih više od 3.000 osoba duže od devet godina čeka posao. Tvrde da je među nezaposlenim najviše stolara, komercijalista i trgovaca, a potom nekvalifikovanih radnika.Nafija Hodo, direktor Službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona, kaže da gotovo trećina od ukupnog broja nezaposlenih u ovom kantonu na posao čeka od 15 do 20 godina, pa i duže."U Bosansko-podrinjskom kantonu nezaposleno je 4.100 osoba, a oko 1.300 osoba na evidenciji je 15 godina i više. Uglavnom su to nekvalifikovani radnici. Rekorder je čovjek koji je na birou evidentiran 27 godina i po zanimanju je konobar", navodi Hodo.Napominje da su ove osobe i prije rata bile na birou, a "rat ih je dodatno pregazio, jer poslodavci traže isključivo mlađe radnike".Iz službi za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona ističu da na posao duže od devet godina čeka više od 2.000 ljudi, dok ih je ukupno nezaposleno 39.403. Nezaposleni su osobe čija zanimanja više nisu potrebna na tržištu rada, pa je u službi HNK najviše nezaposlenih bravara, trgovaca i konfekcionara. U Kantonu Sarajevo na posao duže od devet godina čeka 13.060 osoba. Među njima najviše je nekvalifikovanih radnika, ukupno 7.552.Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS sa evidencije nezaposlenih u prošloj godini penzionisano je 4.056 lica od kojih 1.446 žena."Najviše lica koja su sa evidencije brisana radi odlaska u penziju su bili nekvalifikovani radnici, odnosno lica bez zanimanja i to njih 1.630", kazali su u Zavodu.Oni su dodali da je od ovog broja nekvalifikovanih radnika najviše njih tražilo posao građevinara."Najmanje lica koja su penzionisana sa evidencije ima visoku stručnu spremu, njih 64, od kojih je bilo 15 pedagoga, te 12 finansijskih radnika i posrednika", kazali su u Zavodu.

Bez prava nakon 65. godine              Osoba koja navrši 65 godina ne može više biti registrovana na birou kao nezaposlena niti može otići u starosnu penziju, upozoravaju u kantonalnim službama za zapošljavanje."Po Zakonu o radu dozvoljeno nam je samo da dokupimo staž do tri godine za nezaposlene, koji su ranije bili u radnom odnosu, kako bi ostavrili pravo na penziju. Nakon što nezaposlena osoba napuni 65 godina gubi sva prava i brišemo je sa evidencije nezaposlenih. Nakon toga o njoj bi trebalo da se brinu Centri za socijalni rad ili pak neke druge ustanove", objasnili su u Službi za zapošljavanje HNK.

Naknade samo za osobe sa radnim stažom           Osobe koje nemaju ni dana radnog staža, a koje su evidentirane na birou, imaju pravo samo na zdravstvenu zaštitu ako se redovno javljaju na biro, istakao je Vahid Muharemović, direktor Službe za zapošljavanje KS."Novčanu naknadu primaju osobe koje su neprekidno radile najmanje osam mjeseci ili imaju isto toliko staža, ali s prekidima u 18 mjeseci, a otkaz su dobile ne svojom krivicom. Ovakve osobe, koje su evidentirane na birou, naknadu primaju od tri do 24 mjeseca, zavisno od dužine staža kojeg su ostvarile u prethodnom periodu. I ta naknada iznosi 40 odsto od prosječne plate u FBiH za prošlu godinu ili 300 KM", objasnio je Muharemović.   (Kliker.info-NN)