Kliker.info

Pred vijećima Suda Bosne i Hercegovine u narednoj sedmici će biti održano 11 suđenja u predmetima ratnih zločina. U ponedjeljak 9. aprila bit će nastavljeno suđenje Željku Leleku, kojeg optužnica tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen nad Bošnjacima u Višegradu od aprila do juna 1992. godine. Lelek, bivši policajac, tereti se za ubistva, mučenja i silovanja na području višegradske općine. U optužnici stoji, među ostalim, da je početkom maja 1992. godine, s Milanom Lukićem i Oliverom Krsmanovićem, doveo petoricu Bošnjaka na obalu Drine gdje su dvojici odsjekli glave, a trojicu usmrtili pucajući iz oružja. Tereti se i da je, s još dvjema osobama, početkom juna 1992. dovezao na most Mehmeda paše Sokolovića u Višegradu dvije Bošnjakinje među kojima je jedna nosila bebu od oko šest mjeseci. Vlatko Pecikoza je navodno bebu bacio uvis, da bi je prilikom pada optuženi dočekao na oštricu noža te naredio majci da pije krv svog djeteta. Nakon toga je optuženi navodno zaklao obje žene.Sud BiH je optužnicu protiv Željka Leleka potvrdio 20. novembra 2006. godine. Optuženi se 5. decembra te godine izjasnio da nije kriv po tačkama optužnice. Glavni pretres je otvoren 2. marta 2007. godine. Za utorak 10. aprila najavljena su suđenja u predmetima «Radić i drugi» te «Ljubičić». Marko Radić, Dragan Šunjić, Damir Brekalo i Mirko Vračević četvorica su bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koji su optuženi za zločine protiv čovječnosti počinjene u Mostaru.  Prema navodima optužnice, Marko Radić je u svojstvu komandanta diverzantske jedinice „Ivan Stanić Ćićo“, a kasnije kao zapovjednik Druge brigade HVO-a, odgovoran za ubistva zatvorenika koja su počinile osobe nad kojima je imao efektivnu kontrolu.  Optužnica navodi da su: Dragan Šunjić, u svojstvu zamjenika upravnika zatvora „Vojno“, i Damir Brekalo, u svojstvu pripadnika Bjelopoljske bojne Druge brigade HVO-a i Diverzantske jedinice „Ivan Stanić Ćićo“, od augusta 1993. do marta 1994. učestvovali u formiranju zatvora, hapšenju i nezakonitom zarobljavanju bošnjačkih civila. Prema navodima optužnice, Mirko Vračević (zvani Srbin) je od jula 1993. do marta 1994. kao pripadnik Bjelopoljske bojne Druge brigade HVO-a  i u svojstvu stražara u logoru „Vojno“ među ostalim počinio i pomagao fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje pritvorenih osoba u tom logoru. Tužiteljstvo je najavilo da će u predmetu „Marko Radić i drugi“ svjedočiti 53 svjedoka optužbe. Među svjedocima su 24 koja će biti pod zaštitnim mjerama. Za zločine protiv  čovječnosti počinjene na području srednje Bosne pred Sudom BiH odgovarat će Paško Ljubičić, bivši komandir IV bataljona Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO).   Prema navodima optužnice, Ljubičić je od januara do kraja jula 1993. godine učestvovao u sklopu širokog i sistematskog napada HVO-a na bošnjačko civilno stanovništvo u općinama Vitez i Busovača.  Navodno je naredio pripadnicima Četvrte bojne vojne policije da izvrše napad na civilno bošnjačko stanovništvo u Busovači, pri čemu je 27 Bošnjaka lišeno života. Prema optužnici, optuženi je i sam učestvovao u tom napadu. Tereti se i da je 16. aprila 1993. učestvovao u planiranju te naredio pripadnicima Četvrte bojne vojne policije da napadnu sela Ahmiće, Nadioke, Piriće i Šantiće.Ljubičića je 22. septembra 2006. godine Haški tribunal ustupio vlastima BiH na daljnje procesuiranje. Sud je izmijenjenu optužnicu prihvatio 21. decembra 2006.  Na ročištu za izjašnjenje o krivnji 9. januara 2007. optuženi Paško Ljubičić nije se izjasnio o pitanju krivnje, pa je Sud, u skladu sa zakonom, konstatirao da optuženi poriče krivnju. U srijedu 11. aprila nastavlja se suđenje braći Goranu i Zoranu Damjanoviću, optuženima za zločine protiv civilnog stanovništva, počinjene na području Sarajeva 1992. godine. Goran Damjanović (1966.) i Zoran Damjanović (1967.) terete se da su kao pripadnici vojske tzv. srpske republike 2. juna 1992. godine naoružani puškama i u vojnim uniformama aktivno učestvovali u premlaćivanju grupe oko 30 zarobljenih Bošnjaka u mjestu Bojnik u sarajevskoj općini Novi Grad. Braća Damjanović su lišeni slobode 26. aprila 2006. godine od pripadnika SIPA-e, a optužnica protiv obojice je potvrđena 9. juna te iste godine. Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 23. septembra. Drugooptuženi Zoran Damjanović, koji se brani sa slobode, pušten je iz pritvora 23. juna 2006. Za srijedu je najavljen nastavak suđenja Nisetu Ramiću, optuženome za krivično djelo zločin protiv stanovništva, počinjen na području općine Visoko. U optužnici protiv Niseta Ramića spominje se da je on kao pripadnik Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko 20. juna 1992. učestvovao u odvođenju Srba mještana sela Hlapčevići i da je, nakon što je pucao u njih, smrtno stradalo četvero civila, a dvojica su ranjeni. Tužiteljstvo je 4. aprila ove godine završilo izvođenje najavljenih svjedoka, a za 11. aprila je najavilo da će predočiti materijalne dokaze. Nakon toga, Ramićeva odbrana počinje sa svojim dokaznim postupkom. U srijedu slijedi statusna konferencija u predmetu protiv Zdravka Božića, Mladena Blagojevića, Željka Zarića i Zorana Živanovića, bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), koji su optuženi za krivično djelo zločin protiv čovječnosti, počinjen u Srebrenici jula 1995. godine. Optužnica tereti Božića, Blagojevića, Zarića i Živanovića da su u svojstvu pripadnika vojne policije Bratunačke lake pješadijske brigade VRS-a među ostalim planirali, naređivali, poticali i počinili krivična djela u sklopu širokog i sistematskog napada na bošnjačko stanovništvo u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda, Srebrenica, u julu 1995. godine. U optužnici se navodi da su sva četvorica u noći s 13. na 14. jula 1995. u Osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Bratuncu stražarili, kontrolirali i osiguravali pritvor 2.000 do 3.000 nenaoružanih civila, Bošnjaka, a Zdravko Božić i Mladen Blagojević su, s još šest pripadnika VRS-a, u tom objektu, te noći, strijeljali najmanje pet Bošnjaka. Prema navodima optužnice, Željko Zarić i Zoran Živanović su 14. jula 1995. u školi „Grbavci“ u Orahovcu izdvojili iz grupe tri nenaoružana Bošnjaka, koji su tu bili pritvoreni, te ih navodno lišili života pucajući u njih iz automatskog oružja.Optužnica u predmetu "Božić i drugi" potvrđena je 21. decembra 2006. godine.Suđenje Radmilu Vukoviću, optuženome za  zločin protiv stanovništva, počinjen na području općine Foča, bit će nastavljeno  u srijedu. Optužnica navodi da je Vuković 10. juna 1992. na području općine Foča iz jednog stana izveo žensku osobu, uveo je u drugi stan i tu je fizički zlostavljao udarajući je po tijelu, prijeteći joj smrću, prislanjajući joj pištolj na sljepoočnicu i stavljajući joj nož pod grlo, a onda je, onesviješćenu silovao. Silovana žena je, nakon napuštanja Foče, rodila muško dijete i dala ga na usvajanje. Pred Apelacionim vijećem Suda BiH 12. i 13. aprila bit će nastavljen obnovljeni postupak protiv Bobana Šimšića, optuženog za zločin protiv čovječnosti, počinjen na području općine Višegrad 1992. godine. Obnovljeno suđenje je počelo 9. marta 2007. godine, nakon što je ukinuta nepravosnažna presuda izrečena 11. jula 2006. godine kojom je Šimšić oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti i osuđen na pet godina zatvora. Optužnica tereti Bobana Šimšića da je od aprila do jula 1992. godine, za vrijeme rasprostranjenog i sistematičnog napada srpske vojske i policije te paravojnih srpskih formacija pomagao i sudjelovao u progonu bošnjačkog stanovništva na području višegradske općine. Šimšić se tereti da je sudjelovao u zločinima tokom napada na sela Žlijeb, Huka i Velji Lug i zločinima na drugim lokacijama kao što su Vatrogasni dom i Osnovna škola "Hasan Veletovac", gdje je bilo zatočeno bošnjačko stanovništvo.Za četvrtak 12. aprila najavljen je nastvak suđenja jedanaestorici optuženih za genocid počinjen  jula 1995.  u mjestu Kravica i Sandići. Miloš Stupar, Milenko Trifunović, Petar Mitrović, Brane Džinić, Aleksandar  Radovanović, Slobodan Jakovljević, Miladin Stevanović, Velibor Maksimović, Dragiša  Živanović, Branislav Medan i Milovan Matić se terete da su, zajedno s drugim starješinama i jedinicama VRS-a i MUP-a RS, bili članovi i svjesni učesnici ‘udruženog zločinačkog poduhvata’ koji je imao za cilj prisilno premjestiti žene i djecu iz srebreničke enklave u Kladanj 12. i 13. jula 1995. godine, te zarobiti, zatočiti i strijeljanjem pogubiti, ukopati i nanovo zakopati hiljade muškaraca i mladića Bošnjaka iz srebreničke enklave od 12. do 19. jula 1995. godine. U četvrtak i petak slijedi nastavak suđenja «prijedorskoj četvorki», za zločine protiv čovječnosti, počinjene u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje kraj Prijedora. Optužnica tereti Željka Mejakića, Momčila Grubana, Dušana Fuštara i Duška Kneževića da su od aprila 1992. do kraja te godine, u okviru širokog i sistematičnog napada na nesrpsko stanovništvo na području Prijedora, direktno učestvovali u sistematskom zarobljavanju nesrpskih civila i njihovom zatvaranju u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Željko Mejakić je de facto obavljao funkciju komandanta logora Omarska, Momčilo Gruban funkciju komandira smjene straže u logoru Omarska, a Dušan Fuštar funkciju komandanta smjene straže u logoru Keraterm. Duško Knežević nije, prema navodima optužnice, obavljao nikakvu formalnu funkciju u logoru Omarska, ali je redovno ulazio u logor gdje je ubijao i premlaćivao. Ovaj predmet je treći koji je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ustupio vlastima BiH. Optuženi su iz pritvorske jedinice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju 9. maja 2006. godine prebačeni u BiH. Za 12. i 13. aprila najavljen je nastavak suđenja Kreši Lučiću, optuženome za krivično djelo zločin protiv čovječnosti, počinjen na području općine Kreševo. Prema navodima optužnice, Krešo Lučić je u periodu od aprila do kraja septembra 1993. godine učestvovao u širokom ili sistematičnom napadu vojske i vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na civilno bošnjačko stanovništvo na teritoriji općine Kreševo.  U svojstvu komandanta vojne policije HVO-a Kreševo učestvovao je navodno u zatvaranju i mučenju bošnjačkog stanovništva.  Optužnica navodi da je Krešo Lučić tokom juna i jula 1993. godine sa pripadnicima Vojne policije Kreševo protupravno lišio slobode civilno bošnjačko stanovništvo Kreševa i sela Rakova Noga, Crnići, Bjelovići, Bukve i Ramići.  Zatim je navodno naredio njihovo zatvaranje u prostorije Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ i u hangar „Šunje“ u Kreševu, gdje ih je mučio u prostorijama Glavnog štaba Vojne policije Kreševo udarajući ih rukama, nogama i palicama. To isto je naredio da čine i njegovi podređeni vojni policajci. Pritvor prema optuženome Kreši Lučiću je određen 27. aprila 2006. godine. Sud je optužnicu potvrdio 26. oktobra 2006., 19. januara 2007. je donio naredbu kojom se optuženi pušta na slobodu, uz pružanje jemstva u vrijednosti najmanje 200.000 KM i uz obavezu poštivanja mjera zabrane.  Glavni pretres je započeo 14. februara.   (kliker.info/Fena)