Kliker.info

Genocid u Srebrenici ne može se pripisati Srbiji i Crnoj Gori, tako da ne postoji međunarodna odgovornost tuženog, odlučio je Međunarodni sud pravde u Haagu, javljaju izvijestitelji iz Haaga.
"Osim događaja u Srebrenici u srpnju 1995., sud nije utvrdio da je postojala genocidna namjera" tijekom rata u BiH, naznačila je sutkinja Higgins. Po njenim riječima, Međunarodni sud pravde je utvrdio da su u drugim krajevima BiH pripadnici Vojske Republike Srpske počinili zločine, ali ne i genocid nad bosanskim Muslimanima. "Sud nije utvrdio da su masovna ubojstva počinjena s namjerom da se Muslimani unište kao nacionalna grupa". Isto je presuđeno u vezi protjerivanja, deportacijama, uništavanjem muslimanskih kulturnih i vjerskih objekata.  Vlada SRJ pružala je "značajnu vojnu i financijsku pomoć VRS, a da je tu pomoć uskratila, to bi vlastima RS znatno suzilo mogućnosti" za djelovanje, pročitala je sutkinja. Također, sud smatra da nema dokaza da je politički vrh SRJ sudjelovao u masakru u Srebrenici, niti da su vojne strukture SRJ u tome sudjelovale. "Nije pokazano da je vojska SRJ sudjelovala u tome i nije utvrđeno da bi general Ratko Mladić mogao biti tretiran kao organ vlasti SRJ", rekla je Higgins.  Sud je također odlučio da ni u slučaju paravojne postrojbe iz Srbije "Škorpioni", koja je na području Srebrenice učinila zločine, ne postoje dokazi da je ona bila pod apsolutnom kontrolom vlasti u Beogradu. Međunarodni sud pravde je zaključio da, osim u slučaju Srebrenice u srpnju 1995. godine, podnositelj zahtjeva nije dokazao da široko rasprostranjeni teški zločini predstavljaju kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida.  "Sud je mišljenja da djela počinjena u Srebrenici potpadaju pod članke UN-ove konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida", rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins.
Međutim, zaključivši u konkretnom slučaju masakra u Srebrenici 1995. godine da je počinjeno djelo genocida, Sud je odlučio da Srbija kao zemlja nije odgovorna za genocid u BiH. Sud naime smatra da podnositelj zahtjeva (BiH) nije jasno ustanovio postojanje namjere genocida kod odgovorne strane, bilo na osnovu zajedničkog plana ili na osnovu događaja koji bi ukazali na konzistentno postupanje koje bi ukazivalo na postojanje takve namjere. "Sud misli da je Srbija tužena strana u sporu i da predstavlja jedinu tuženu stranu, ali da odgovornost ima i državna zajednica Srbija i Crna Gora jer je Crna Gora potpisnica Konvencije o genocidu, pa samim tim preuzima i obveze koje iz nje proizlaze", rekla je sutkinja i predsjednica suda Rosalyn Higgins.  Sud se ovom izjavom proglasio nadležnim u slučaju tužbe za genocid, budući da je Srbija osporavala nadležnost jer u vrijeme kad je tužba podignuta nije bila članica UN-a. Higgins je istakla da je Srbija formalno-pravna nasljednica Srbije i Crne Gore i Jugoslavije, a Crna Gora ne predstavlja nasljednicu državne zajednice. Presudu je donijelo 16 sudaca, a mnogi je smatraju povijesnom zato što je njome nakon 14 godina okončan jedan od najkompliciranijih slučajeva međunarodnog prava.
U prvom trenutku, u dijelu presude kojim srebrenički zločin proglašava genocidom, svjetske agencije javile su da je Međunarodni sud pravde Srbiju proglasio krivom. Tek po završetku čitanja postala je jasna odluka Suda da Srbija nije kriva.

(Kliker.info)