Kliker.info

Mislim da je Bosna i Hercegovina država u kojoj nema ni apsolutnih krivaca ni apsolutno nevinih i svi  treba da ponesu svoj dio odgovornosti za zastoje i neuspjehe, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, obraćajući se danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku.U vremenu ispred nas moramo napraviti zajednički iskorak, naglasio je Špirić dodavši da napredak u BiH leži u dogovoru njenih naroda i da samo zdrav dijalog, nenametan sa strane, može osigurati  prosperitetnu budućnost. "Uvijek smo bili zahvalni na pomoći i naporima međunarodne zajednice, ali konačnu riječ o uređenju zemlje moraju dati naši izabrani predstavnici. Sigurni smo da će i novom visokom predstavniku to biti glavna ideja vodilja kao i Schwarz-Schillingu, kojem još jednom zahvaljujem za sve", kazao je Špirić. On smatra da je međunarodna zajednica uradila jako mnogo u Bosni i Hercegovini, ali je dodao i to da „ko radi taj i griješi“. Izrazio je bojazan da je međunarodna zajednica stvorila preveliku dozu zavisnosti kod domaćih političara, što, smatra, nije dobro. "Domaći političari treba da preuzmu odgovornost za budućnost svoje zemlje, oni to mogu i to im treba dopustiti. Ono što ja ne  mogu prihvatiti jeste ocjena da u BiH imamo idealnu međunarodnu zajednicu i loše i neodgovorne domaće političare",Špirićeve su riječi. Također je primijetio da je BiH država u kojoj su svi projekti međunarodne zajednice ocijenjeni kao uspješni te da je generalna ocjena te iste međunarodne zajednice da BiH nije napravila dovoljno progresa i ne može dalje. Vijeću sigurnosti UN-a predsjedavajući Vijeća ministara BiH je spomenuo i svoje obraćanje početkom ove godine Predstavničkom  domu Parlamentarne skupštine BiH kada je u programu za naredne četiri godine naglasio opću mobilizaciju pozitivnih snaga u BiH i "potrebu da svugdje tražimo i nalazimo kompromis i zajednički interes". Tada je kao najvažnije programske ciljeve svog kabineta naveo reformu policije, nastavak reforme odbrane "kako bismo uz članstvo u PfP dobili i puno članstvo u NATO-u", nastavak rada na reformi ustava, ekonomske reforme kao i intenziviranje suradnje s haškim tribunalom. Naglasivši da će tokom svog mandata biti u potpunosti posvećen reformskom procesu, Špirić je danas Vijeće sigurnosti UN-a obavijestio o poteškoćama i postignutom napretku. Krenuo je od reforme policije. Spomenuo je da su u prethodnom periodu vođeni intenzivni pregovori, ali da sporazum o tome nije postignut. "Na moju veliku žalost, bilo je političkih opcija koje su ignorirale napore i spremnost na kompromis druge strane, ostali su dosljedni svoje maksimalističe politike i, uz nesretnu devizu ‘uzmi ili ostavi’,  izgubljen je dogovor koji nas je vodio ravno ka parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Ne mogu a da se ne čudim pomanjkanju državničke odgovornosti predstavnika tih političkih opcija i nedostatku razumijevanja da su reforme stvar procesa a ne trenutka. Pitanje je kako dalje i kako doći do prijeko potrebnog dogovora. Odgovor je samo jedan, a to je – stalni dijalog između demokratski izabranih političkih predstavnika", naglasio je Špirić. S tim u vezi, on smatra da u državi kakva je njegova dijalog mora biti trajna kategorija te da je osnovni problem u BiH to što političkog dijaloga nema koliko je potrebno i što on traje samo dok i kada ga iniciraju predstavnici međunarodne zajednice. Spomenuo je i svoju odlučnost da se riješi pitanje ustavne reforme.  Smatra kako je sada vrijeme "da se okrenemo razgovorima uz maksimalno uvažavanje, razumijevanje i spremnost na kompromis". Bosna i Hercegovina je ipak, kazao je, napravila dosta u proteklom periodu. Primljena je u program Partnerstvo za mir, što je, prema njegovim riječima, shvaćeno kao nagrada za sve ono što je ova zemlja uradila u reformi odbrane. Uspješno su završeni i tehnički pregovori za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. "Zato s ponosom naglašavam da smo prevazišli tzv. dejtonsku i zakoračili u ‘briselsku’ eru. Iz tog razloga sam prije par dana svim ministarstvima proslijedio spisak zakona koji proizilaze iz europskog partnerstva i tražio od njih da urgentno počnu raditi na tom pitanju i mjesečno me izvještavati o ostvarenom napretku. Svjestan sam da je moglo i više i da smo na putu ka konačnom cilju naišli na više različitih problema uglavnom političke prirode", riječi su predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. On je kazao i to da je na početku svog mandata apelirao na pojačanu dozu državnog patriotizma, ali da se i boji da neki, namjerno ili slučajno, uporno ignoriraju njegove apele. Naglasio je da stalno i uporno naglašava važnost izgradnje povjerenja unutar BiH. Smatra da je izgradnja izgubljenog povjerenja rješenje mnogih problema unutar BiH, i reforma svih reformi. Izrazio je bojazan da će, u slučaju da BiH zakaže na tom polju, svi ostali napori koje ona čini ostati bez značajnog efekta a provedene reforme pokazati se neuspješnim. Špirić smatra neophodnim ostvariti punu suradnju s haškim  tribunalom i "jednom zauvijek skinuti taj teret". Kazao je da je u tom smislu zatražio bolju koordinaciju svih organa i agencija koje se bave tim pitanjem kako bi se, kroz njihovu suradnju, došlo do pravih rezultata. Govoreći o ulozi međunarodne zajednice u BiH, prvo je zahvalio visokom predstavniku na svemu što je uradio za BiH i na jednoj novoj političkoj filozofiji koju je ustoličio tokom svog mandata. "Hvala mu", kazao je, "što je svojom mudrošću, strpljenjem i diplomatskim iskustvom poslao jasnu poruku domaćim liderima da ‘više voli gram domaćeg kompromisa nego tonu bonskih ovlaštenja’. Takva politika nas prisiljava da zajednički radimo i stalno tražimo kompromisna rješenja. Neki to još nisu pravilno shvatili, jer uporno očekuju profil visokog predstavnika koji bi nametanjem rješenja pokrio njihovu imobilnost i neodgovornost". Predsjedavajući Vijeća ministara BiH zahvalio je visokom predstavniku i skupu na posredovanju prilikom rješavanja pitanja decertificiranih policajaca, pitanja koje je "jako dugo opterećivalo javnost i političku scenu BiH".  Na kraju obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a Špirić je spomenuo i situaciju koja je u BiH nastupila poslije presude Međunarodnog suda pravde, a tiče se zahtjeva za posebnim statusom Srebrenice."Moj stav je jasan: Srebrenici treba posebna pažnja, a ne poseban status. Nisam siguran da zemlja koja i sama ima poseban status može sebi priuštiti da i dijelovi njene teritorije imaju poseban status bez ozbiljnih posljedica", kazao je.        (Kliker.info/Fena)