Kliker.info

„Iz bajke u bajku" naziv je izložbe djela slikara i keramičara Smaila Bate Bostandžića koja je otvorena u sarajevskoj galeriji Collegium artisticum. Slike srednjeg formata ulja na platnu nazvane prema bajkama „Alisa u zemlji čuda", „Princeza na zrnu graška", „Carevo novo ruho", „Zlatokosa"… dio su čudesne kolekcije koja je uz 17 skulptura privukla veliku pažnju publike.

Sve zavisi od rada                            Bato Bostandžić je, kako sam kaže, inspiraciju pronalazio upravo u bajkama koje je čitao svojoj djeci.- Bajke koje sam ja čitao dok sam bio dječak, nisu danas iste kao bajke koje čitam svojim sinovima. Iako je riječ o istim izvanrednim književnim djelima napisanim za sva vremena, bajke danas potpuno drugačije doživljavam. Slično je to sa životom, sa mojim sjećanjem na to kako sam živio prije rata u BiH i poređenjem kako danas živim – veli Bostandžć.Bostandžić je Čapljinac, a krajem devedesetih godina odselio je u Kaliforniju. Tamo je završio grafički dizajn i školu keramike.

 Vodio je atelje i galeriju u Artist Vilidžu u Santa Ani i aktivni učesnik godišnjih izložbi u Kaliforniji.- Kada umjetnik želi da izlaže svoja djela u Kaliforniji, obično ga pitaju ko mu je agent, a u Njemačkoj, primjerice, galeristi traže radove na uvid. U BiH umjetnika pitaju koju školu je završio – kaže Bostandžić. Tokom školovanja u Americi, više sam stvarao likovna djela, nego što sam imao priliku nešto posebno naučiti. Naime, malo sam naučio od tamošnjih profesora, a svoje umijeće i vještine rada sa keramikom usavršavao sam kroz vlastito stvaralaštvo. S druge strane, na studiju grafičkog dizajna, pristup profesora je bio potpuno drugačiji. Međutim, bez obzira na školovanje, svaki umjetnik ima svoj odnos prema stvaralaštvu i sve zavisi koliko vremena i truda ulaže u rad – kaže Bostandžić.

Živjeti od umjetnosti                         On se nedavno vratio u BiH i s svojom porodicom živi i radi u Sarajevu. Njegovi sinovi rođeni su u Americi i on kaže da se vratio u Bosnu kako bi djeca upoznali tradiciju i korijene roditelja.- Dok sam živio u Kaliforniji, imao sam stotinu razloga da se vratim u BiH. Moj mlađi sin ima šest, a stariji 12 godina. Obojica su zapravo Amerikanci i stariji me stalno zapitkuje kada će se vratiti kući. On Ameriku doživljava kao svoj dom. Iako sam se trudio da mu pokažem ljepote i dobrote BiH i pogotovo moju Čapljinu, a rođen sam stotinjak metara od Neretve, moj sin hoće natrag u Ameriku – priča nam Bostandžić i dodaje:- Protiv njegovog stava, ja se neću boriti, jer znam koliko i šta meni moj dom znači.U BiH nije lako živjeti od umjetnosti, ali njemu to skoro ništa ne znači, jer, kako kaže, nigdje na svijetu ne može se živjeti isključivo od umjetničkog stvaralaštva:- Moja porodica i ja živimo dobro, jer se većina mojih djela sviđa publici, bogatim menadžerima i galeristima koji otkupljuju moje slike i skulpture i u BiH i u Americi. Osim toga, sve se više traže moje usluge u grafičkom dizajnu.

Od Finske do Amerike                         Smajil Bato Bostandžić svoj stvaralački izražaj gradi u tri medija – ulju na platnu, keramici i grafičkom dizajnu. Prvi put je izlagao 1983. godine u Finskoj i tada je osvojio treću nagradu u konkurenciji mladih umjetnika iz 50 zemalja svijeta. Izlagao je na samostalnim i kolektivnim izložbama u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Njemačkoj i SAD-u. U Sarajevu ima atelje i umjetničku radionicu za keramiku. Od 2009. godine član je  Udruženja likovnih umjetnika BiH. (Kliker.info-San)