Kliker.info

Spoljnopolitički odbor američkog Senata u utorak je odobrio prijedlog zakona o Zapadnom Balkanu i poslat će ga na izjašnjavanje pred puni sastav gornjeg doma Kongresa, piše GlasAmerike.

Zakon je Senatu u maju prošle godine podnijela demokratska senatorka Džin Šahin (Jeanne Shaheen), predsjedavajuća senatskog Pododbora za Evropu, uz podršku kolega iz obje političke stranke.

U pisanoj izjavi za Glas Amerike, Šahin je u utorak naglasila da je odobravanjem zakonskog prijedloga, spoljnopolitički odbor “poslao poruku o obnovljenoj posvećenosti zemljama Zapadnog Balkana”.

“Napisala sam ovaj zakonski prijedlog da bi se fokusirali na prilike da se osnaži naša posvećenost i investicije u regionu, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, i da bi se pooštrili američki mehanizmi da se riješi pitanje malignog uticaja, korupcije i drugih napora kojima se pokušavaju podriti demokratske aspiracije regiona”, naglasila je.

Senatorka ističe da je “najvažnije to što će, ako bude potpisan, zakon kodificirati uredbe o rješevanju koruptivnog i anti-Dejtonskog ponašanja na Zapadnom Balkanu, stavljajući jasno do znanja da SAD neće tolerisati napore da se podriju mir i stabilnost u regionu”.

“Radujem se saradnji sa jednim od autora zakonskog prijedloga, senatorom (Rodžerom) Vikerom [Roger Wicker] na usvajanju zakona”, poručila je Šahin.

U izmijenjenom tekstu prijedloga zakona, objavljenom na sajtu Spoljnopolitičkog odbora se, između ostalog, izražava duboka zabrinutost zbog stanja demokratije u Srbiji.

“Parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji – i ono što je uslijedilo odmah posle njih – povod su za duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji, između ostalog, iz zbog konačnog izvještaja Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a”, navodi se u tekstu zakonskog prijedloga pod nazivom “Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana”.

U tekstu prijedloga podsjeća se da je u izvještaju Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) utvrđeno da su postojali “nepravedni” izborni uslovi, da je bilo “brojnih proceduralnih nedostataka, uključujući nekonzistentnu primjenu zaštitnih mjera tokom glasanja i brojanja glasova i česte primjere prevelikih gužvi (overcrowding) i kršenja tajnosti glasanja, te da je bilo brojnih slučajeva grupnog glasanja”.

Ističe se i da je u izvještaju navedeno da se “glasanje mora ponoviti” na nekim biračkim mjestima.

“Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju takođe je navela da su zvaničnici u Srbiji optužili uglavnom mirne demonstrante, opozicione stranke i civilno društvo da ‘pokušavaju da destabilizuju vladu’, što je zabrinjavajuća optužba koja ugrožava bezbjednost važnih elemenata društva u Srbiji”, navodi se u zakonskom prijedlogu.

U tekstu prijedloga se navodi i da bi Srbija i Kosovo trebalo da postignu hitan napredak u primjeni Aneksa Sporazuma o putu ka normalizaciju odnosa, koji je postignut u februaru 2023. u Ohridu.

“Jednom kada je postignut dovoljan napredak u primjeni aneksa, SAD bi trebalo da razmotre unapređenje inicijativa za jačanje bilateralnih odnosa sa objema zemljama, što bi moglo da obuhvati: uspostavljanje bilateralnog strateškog dijaloga sa Kosovom i Srbijom, unapređenje konkretnih inicijativa za produbljivanje trgovine i investicija sa objema zemljama”, navodi se u prijedlogu i poručuje da bi SAD trebalo da nastave da podržavaju sveobuhvatni konačan sporazum Kosova i Srbije zasnovan na međusobnom priznanju.

Uz podršku senatora Rodžera Vikera, Bena Kardina (Cardin), Dika (Dick) Durbina i Krisa Van Holena (Chris Van Hollen), cilj prijedloga senatorke iz Nju Hempšira je promocija saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, ali i saradnju tih zemalja sa Sjedinjenim Državama.

Gotovo ista grupa senatora predložila je sličan zakon i prošlom sazivu Senata, ali nije usvojen, podsjeća Glas Amerike.

Zakonski prijedlog predviđa i uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodificiranje dvije postojeće izvršne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije.

U tekstu zakonskog prijedloga se navodi i da je korupcija i dalje problem na Zapadnom Balkanu i da je jedna od najvećih prepreka ekonomskom i političkom razvoju regiona, te da kampanje dezinformacija podrivaju kredibilnost demokratskih institucija, uključujući integritet izbora, u sedam zapadnobalkanskih zemalja.

Ukazuje se i na zavisnost Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva, što “ometa njihove aspiracije za evropskim integracijama”, i poručuje da je smanjenje te zavisnosti u nacionalnom interesu SAD.

Upozorava se i na sve veći uticaj Kine na Zapadnom Balkanu koji bi “takođe mogao da ima štetan uticaj po stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju sa Evropom”.

Takođe, ocjenjuje se da je u obostranom interesu SAD i zemalja regiona da promovišu stabilni i održivi ekonomski rast i razvoj u regionu, da su reforme i integracija sa Evropskom unijom doveli do značajnog demokratskog i ekonomskog napretka, ali da su stopa siromaštva i nezaposlenosti na Balkanu i dalje veći nego u susjednom članicama EU i da odlazak građana, naročito mladih, utiče na demografsku sliku svake zemlje.

Dodaje se da postojeći regionalni ekonomski napori, kao što su Zajedničko regionalno tržište, Berlinski proces i Otvoreni Balkan, imaju potencijal da poboljšaju ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu.

U zakonskom prijedlogu se poziva i na blisku koordinaciju sa Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje se tiču zemalja regiona i da se “usklade napori što je više moguće” da bi se pokazala jasna posvećenost poštovanju demokratskih principa.

Navedeno je i da je neophodno da Amerika poveća napore da se suprotstavi ruskim malignim kampanjama širenja uticaja i “drugim destabilizujućim i remetilačkim aktivnostima čija je meta Zapadni Balkan”, kroz saradnju sa vladinim institucijama, političkim akterima, novinarima, civilnim društvom i poslovnim liderima (industry leaders).

U zakonskom prijedlogu se poziva i na podršku ubrzanoj integraciji zemalja u EU i NATO, za one koje to žele i ispunjavaju uslove. Traži se i nastavak američke podrške razvoju civilnih društva, nezavisnih medija, političke stabilnosti i modernih tržišnih ekonomija.

Sjedinjene Države bi trebalo da daju “prioritet partnerstvima i programima za zemljama Zapadnog Balkana koje pokazuju posvećenost jačanju demokratija i poštuju ljudska prava”, navodi se u prijedlogu američkog zakona u kojem se ističe da je region ključan za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta.

Region Zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Da bi zakonski prijedlog bio usvojen, mora prvo da ga odobri puni sastav Senata, a zatim i Predstavnički dom prije nego što ga potpiše predsjednik Džo Bajden (Joe Biden).

Još nije poznato kad bi Senat mogao da se izjasni o prijedlogu zakona o Zapadnom Balkanu.

(RSE)