Kliker.info

Vjerovatno će skupština BZK „Preporod“ zakazana za 20.12.2014 biti završena prije već ovo razmišljanje ugleda svjetlo javnosti pa u tom slučaju potpisnik može biti proglašen„generalom nakon bitke“ a sami tekst„zakašnjelom pameti“ ali se nadam da će bar malo ponukati na razmišljanje sviju nas koji se dičimo Bošnjaštvom ,činimo ili pokušavamo činiti za Bošnjake i BiH.

Piše Semir Đulić (za Kliker.info)

O značaju Preporoda za očuvanje kulturnog i ne samo kulturnog bića Bošnjaka, njegovom ispunjenju te uloge i misije kao i našim očekivanjima rečeno je i govori se dosta toga pa to ovdje nije potrebno ponavljti.Povod za ovaj tekst jeste jedan e-mail koji se nađe u mom inbox-u i linkovi na koje me taj e-mail uputi. Bilo mi je poznato da predstoji Izborna skupština BZK Preporod, znao sam i da po prvi put postoji više od jednog od kandidata za predsjednika i bi mi drago zbog te demokratičnosti vjerujući u sposobnost onih koji čine strukturu Preporoda,od onog lokalnog,do samog vrha.Bio sam siguran da delegati imaju svijest o odgovornosti i da će birati u opštem interesu, da nama „sa strane“ preostaje da poštujemo izbor i pomognemo shodno našim sposobnostima, mogućnostima i interesu za boljitak Preporoda.

No, shvativši poruku e-maila i slijedeći linkove, uvidjeh da ono što bi trebala biti normalna ( bar što se kandidata za funciju predsjednika) demokratska izborna procedura,neki žele prikazati kao sukob,jasno se stavljajući na jednu stranu.
Sasvim je legitimno da ljudi ,zainteresovani za rad Preporoda,imaju različita mišljenja o proteklom radu kao i viziji budućnosti ove bošnjačke institucije,ali je problem, ako se interes za rad institucije pojavljuje samo onda kada su izbori u pitanju .Pitam se šta se postiže ovom medijskom kampanjom-pritiskom na delegate Skupštine. Sumnja u sposobnost delegata? Javno priznanje da Bošnjaci ne znaju šta i koga hoće?, Nešto treće ? Marginalizacija Preporoda i njegovo podčinjavanje novoosnovanim bošnjačkim institucijama ?

Bez pretenzija da vlastito mišljenje nametnem kao jedino ispravno, da branim trenutnog predsjednika Preporoda, da onima koji ga kritikuju oduzimam pravo na tu kritiku (Preporod jeste javna institucija a njen predsjedik obnaša javnu funkciju i kao takvi su podložni kritici javnosti ) želim ukazati na jednu grešku koju mi Bošnjaci opetovano činimo. Stalno prljavi veš peremo javno prljajući tako “vlastiti” javni prostor.U ime jedinstva se sve više razjedinjujemo, hiperprodukujemo “krovne” i svebošnjačke organizacije krijući tako vlastitu nesposobnost za unutar bošnjački konsensus.Zbog toga smo danas svjedoci tihih ali i javnih sukoba bošnjačkih organizacija.Čak ti sukobi nisu na razini programskih različitosti , mnogo su intezivniji na razini personalnog odnosa prema čelnicima ili njih samih međusobno.

Elemente i jednog i drugog je lahko naći u pomenutom e-mailu i medijskim istupima. Prof. dr.Lavić i Dr.Rizvić samo su u ovom slučaju eksponati čijom se kritikom na jednoj i afirmaciji na drugoj strani prelamaju odnosi Svjetskog Bošnjačkog Kongresa i Preporoda . Po meni, na štetu jednih i drugih,a najviše bošnjačkog interesa uopšte. Gledajući onako “analitički” sa strane lahko je reći i jedni i drugi su mogli uraditi više,ali pravu istinu o tome šta se stvarno moglo,a nije, znaju oni koji svojim (ne)radom unutar tih institucija doprinose (ne)uspjehu.

Ovdje ne bih detaljisao o ličnim interesima pojedinaca u realizaciji pojedinih projekata pomenutih u medijskim istupima. Ne bih ni o ličnim ambicijama pojedinaca propalim neizborom Dr. Cerića u Predsjedništvo BiH, niti bih o izdavačkim kapacitetima Preporoda koji bi nekima dobrodošli u nakani da po svaku cijenu postanu pisci.(Nikako ovdje ne mislim na profesora i afirmiranog književnika Kajana, mada mi nije jasno zašto je na ovakav način odlučio da reaguje na problem koji vidi u Preporodu.) Ne bih ni o tome kako su novoformirane bošnjačke krovne organizacije gromoglasno najavljivale milionske fondove,virtuelne projekte,a sada bi skromni budžet Preporoda bio dobar paravan za pokrivanje vlastith neuspjeha u realizaciji zacrtanih planova.

Ako preko dvijesta sedamdeset „uglednih Bošnjaka delegata iz svih dijelova svijeta“ nije u stanju da iznese jedan projekat težak samo nekoliko desetina hiljada maraka,  pitamo se nije li onda bilo pametnije „virtuelno“ se sastati, a stvarnosno odraditi konkretan projekt.Čini mi se da ponekada učesnici „istorijskih“ skupljanja Bošnjaka smatraju da je time njihov posao završen,a onda je na običnom Bošnji da plati ono čime će se oni kititi.Vrijeme je da shvatimo da je najbolji pokretač lični primjer.

Sjećam se tako jednog događaja kada smo kao dijasporci tražili pomoć da nam se „odškrinu vrata“ jedne institucije u Sarajevu radi uspostave kontakta, „ugledni“ Bošnjak nam odgovori da nam može pomoći odškrinuti vrata onoliko koliko smo mi spremni „podmazati“. Neću ni o tome kako smo se mi u dijaspori naplaćivali troškova boravka i posjeta raznih „uglednika“koji su nam dolazili sa paketima knjiga koje smo „morali“ otkupiti. Neki su išli toliko daleko da su dolazak uslovljavali prodajom nekoliko hiljada primjeraka njihovih knjiga.

Profesor Lavić nije donio svoje da prodaje,već je donio i donirao Preporodova izdanja za prvu Preporodovu biblioteku u Atlanti koja će biti sastavni dio Muzeja Genocida u pomenutom gradu.Ono što hoću jeste da kao čovjek koji prati rad Preporoda argumentima branim ono što je Preporod učinio u  vrijeme Lavićevog mandata. U tom period Preporod je “izašao” iz Sarajeva, stigao do Amerike, Švedske, Sandžaka, Kosova, Turske, Beča, Livna, Srebrenice, Bihaća Zvornika, Žepča …

.Organizovani naučni skupovi, tribine, dijeljene stipendije, izdavane edicije, rađene kampanje (Popis), javno branjena istina o Genocidu i agresiji na BiH,  i to sve u uslovima recesije i donatorske svijesti kakva među nama Bošnjacima vlada. Druga po meni veoma bitna novina u radu Preporoda jeste i process otvaranja unutarbošnjačkog dijaloga o nama samima ,o našim vrlinama ali i o našim slabostima.Preporod je uspio izbjeći zamku populizma po svaku cijenu.Nije pristao da slijepo“slijedi” i ideologizira već da promišlja i vodi ,pa zašto ne, i svijesno provocira s ciljem otvaranja dijaloga.

Neki to ciljano nazivaju ljevičarenjem , no to je njihov stav i njihovo pravo.Ono na što nemaju pravo jeste da javnosti “svoje projekte “ nastoje realizovati mješanjem u izborni proces Preporoda na način kako to čine. Nemaju pravo na duple principe po kojima je u jednom slučaju pozitivno i poželjno biti babino dijeta,a u drugom to nije. Nemaju pravo kritikovati ukazivanje na štetnost “preuveličavanja, glorifikacije mitomanije bosnjačkog kulturnog bića” stavljajući to izvan konteksta u kojem je “mitomanija” srpske kulture i tradicije trasirala put za agresiju i Genocid nad Bošnjacima.

Pametan uči na tuđim a ne vlastitim greškama.Nije li pomalo kontraproduktivo svoje obraćanje ciljano usmjeriti “ruralnoj” publici istovremeno kriveći to ruralno za pomenuto ljevičarenje.Nije li to nisko podilaženje “urbanom”( u kontekstu u kojim ih autor pominje), molba da pomenuti istup ne čitaju između redova gdje se krije prava istina o razlozima lobiranja za ovog ili onog kandidata ili bolje reći za ovaj ili onaj interes.Kako razumjeti kritiku nepostojanja adekvatne elektronske komunikacije i uvezanosti unutar Preporoda ,te njegove loše web prezentacije,a pri tome ne ukazati ili bar upitno problematizirati odgovornost vrhunskog stručnjaka za informatiku koji je “dvadeset tri godine aktivni član” organa Preporoda i koji o tim slabostima šuti više od decenije koliko traje “ljevičarenje” predsjednikaa Preporoda.

Bojim se da je ovakvim “lobiranjem” , pored štete Preporodu, najviše ‘štete naneseno prof. Rizvić preko čijih leđa se želi ugurati skriveni interes, pa bio on lični, grupni ili oba zajedno.Nadam se da će se doktorica Rizvić, jasno i javno , bilo kao nova predsjednica ili  budući član Preporoda, oglasiti glede problematike koju ovaj osvrt problematizira.Ja joj svakako čestitam, na legitimnoj i poželjnoj kandidaturi ,čime nedvosmisleno doprinosi daljem razvoju demokratizacije bošnjačkih institucija.