“SAD su uz BiH, to se ne mijenja” – Murphy: Dodik je glavna blokada BiH na putu ka EU
O izborima i američkim i našim – ali i porukama domaćim vlastima te Miloradu Dodiku, Draganu Čoviću, Bakiru Izetbegoviću , Crnoj listi i Južnoj interkonekciji , za Oslobođenje govori ambasador SAD Michael Murphy. – Evo šta kaže o novim sankcijama…
Bili su izbori u Sjedinjenim Američkim Državama: šta reći?
– Prije svega, dozvolite da kažem da je dobro biti ovdje i drago mi je da razgovaram s vama. Što se tiče američkih izbora, trebao bih početi time što bih rekao nešto jako, jako važno o mojoj karijeri i mojoj ulozi u State Departmentu. Ja sam karijerni, profesionalni diplomat 34 godine. Nisam član nijedne stranke, nego državni službenik SAD-a. Moj posao je da provodim politiku američkog predsjednika, ko god da je, i to sam radio sve vrijeme u Bosni i Hercegovini, to sam radio na svom poslu i u prethodnim godinama i tokom prve Trumpove administracije, kada sam bio zamjenik pomoćnika državnog sekretara u Birou za evropska pitanja. Ne bih baš trebao, kao nestranački državni službenik SAD-a, govoriti o specifičnim pitanjima u vezi sa izborima, ali razumijem zašto su ljudi jako zainteresirani za ono kakav će pravac politike SAD-a biti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom i mogu nešto reći u vezi s tim.
Naša politika prema Bosni i Hercegovini, politika Sjedinjenih Američkih Država bila je i jeste dvostranačka. Za posljednjih 30 godina imala je podršku predsjednika koji su dolazili i iz Republikanske i iz Demokratske stranke, dakle podržavali su je i predsjednik Obama, i Clinton, i Trump i Biden. To je podrška multietničnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Mi želimo da zemlja bude integrirana u euroatlantske institucije. Da bi se to postiglo, potrebna je efikasna vlast, to je preduslov da bi se uspjelo na tom putu. Ne vidim zašto se, uz podršku i jedne i druge stranke u SAD-u, to ne bi i desilo. To se neće promijeniti, ta podrška ostaje.
Cijeli svijet je – iz različitih razloga – očekivao ishod s obzirom na ratove koji traju i ulogu Vaše zemlje kao najmoćnije planetarne sile: kako dalje?
– Centralna premisa vašeg pitanja je tačna, ovaj svijet je vrlo opasno mjesto. Geopolitika se vratila uz osvetu što se tiče svjetskog poretka, tako da postoje snage koje prijete međunarodnom redu i sistemu koji je trajao posljednjih 50-60 godina, govorim o problemima koji dolaze iz Rusije, agresija na Ukrajinu, i drugim dijelovima svijeta. Postoji Kina koja ima diplomatski, ekonomski i drugi kapacitet da promijeni svijet u kojem živimo. Čitav je niz globalnih kriza koje su na prvim stranama novina, uključujući Bliski istok. Uzmite i što se događa u Sudanu, ja sam siguran da će SAD, koje su igrale vodeću ulogu u angažiranju sa drugim zemljama u rješavanju svjetskih pitanja, nastaviti i dalje to da rade.
Puno je posla
Što se tiče Bosne i Hercegovine, da se približimo onome gdje mi živimo, gdje vi radite, očekujem da vidim nastavak politike SAD-a kakva je bila i do sada, kao što sam rekao, podrška multietničkoj BiH, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu i njenom integrisanju u euroatlantske institucije. To znači vrlo specifične stvari, fokusirat ćemo se na jačanje demokratije u BiH, radeći sa civilnim društvom, sa neovisnim medijima, podržavati integritet izbora, nastaviti podržavati stvari za jak ekonomski rast jer to vodi ka prosperitetu BiH. I dalje ćemo se fokusirati na borbu protiv korupcije, koja je prijetnja i demokratiji i ekonomskom napretku BiH. Takođe ćemo nastaviti podržavati državne institucije, kao što su Oružane snage BiH. Mi smo jedna od najvećih i najvažnijih potpora OSBiH, to se neće promijeniti. Nastavit ćemo raditi na pitanjima pomirenja i stvaranja uslova da ljudi u BiH zajedno grade budućnost i za sebe i za svoju djecu i za svoje unuke.
U Bosni i Hercegovini su nedavno bili lokalni izbori, kao i uvijek, zaustavili su sve procese: šta biste rekli vlastima u ovom času?
– Moraju prionuti na posao. Ogromna je količina posla koju je potrebno obaviti ukoliko želite jači odnos sa NATO-om, ako želite produbiti saradnju koja postoji već između BiH i Saveza, onda morate implementirati reforme u oblasti odbrane. Ne radi se samo o akcionim planovima. Nije dovoljno dostaviti plan saradnje, nego ga treba implementirati. Mnogo je posla u vezi sa Evropskom unijom. EU je otvorila mogućnost BiH, prvo kandidatskim statusom, a zatim i otvaranjem mogućnosti za pregovore. Ali isto tako postoje stvari koje se trebaju desiti kako bi se prešlo na naredni korak.
Treba usvojiti četiri zakonska rješenja. Ali ne radi se samo o donošenju zakona nego o donošenju pravog, ispravnog zakona. Postoje standardi, očekivanja, međunarodni standardi koji su dio evropskih i koji se tiču legislative koju je potrebno usvojiti. Nikome ne vrijedi da se nešto usvoji samo radi usvajanja, a da ne zadovoljava kriterije. Neki dan su u Transparency Internationalu govorili o Zakonu o VSTV-u, zakonu o sukobu interesa.
Vidite, zakonska rješenja se razvodnjavaju, stvaraju se određene rupe u propisima, korumpirani političari i drugi to iskorištavaju i onda se mora stalno sve raditi iz početka. Ne želite donijeti zakon o sudu, Zakon o VSTV-u nekoliko puta, potrebno je to uraditi jednom i kako treba. Znači, prionuti na posao, fokusirati se na suštinu. Uraditi to ne zato što je tako rekla EU, to je samo motiv, radite to da bi život građana, vaših birača bio bolji. Birači žele privredu koja za njih radi, oni žele da se pozabavite endemskom korupcijom. Oni ne žele da moraju platiti mito nekome kako bi dobili uslugu u bolnici ili neku dozvolu, žele da njihova djeca i unuci ostanu ovdje i grade život ovdje. Zato treba implementirati reforme jer se vide odmah značajna poboljšanja za građane.
– Očigledno je da ja ne mogu govoriti u ime svojih kolega iz Evrope, iz Bruxellesa, morate njih pitati u vezi sa njihovim stavom o gospodinu Dodiku i njegovom partnerstvu i vezama sa Rusijom, o njegovim napadima na državu i njene institucije, o prijetnjama koje njegova secesionistička retorika i postupci predstavljaju. Ali, ako mene pitate, ili ako pitate analitičare iz vlasti u SAD-u ili bilo koga ko je obraćao pažnju na dešavanja u BiH u posljednjih 15 godina, jasno je da je gospodin Dodik glavni uzrok postojeće političke krize u BiH i za potpaljivanje tenzija. On nije jedini, ali je glavni problem.
Tvrdi da je spreman za Evropsku uniju, ali njegova antidejtonska retorika i postupci, njegovi napadi na državne institucije i institucije koje su neophodne kako bi se išlo putem ka Evropskoj uniji i članstvu u EU poriču upravo to što on tvrdi. Opšte je poznato da kako bi se napredovalo ka euroatlantskim integracijama, stranke moraju da se okupe oko stola, da nađu kompromis, konsenzus i da svi politički akteri moraju biti dio ove priče. Ali svaki put se gospodin Dodik ispriječi na tom putu i jednostavno skreće sve sa pravog puta.
Evo, recimo, Plan rasta Zapadnog Balkana, to je ponuda bez presedana od EU. Dobit ćete prave, opipljive benefite, novac i pristup tržištima i ostale resurse i elemente koristi koje pruža EU, koje inače dobijate tek kada pristupite Evropskoj uniji. A gospodin Dodik je odbio da prihvati neke dijelove ponude, odnosno zahtjeve koji su navedeni u tom Planu rasta. Prvo, imenovanje sudija u Ustavni sud BiH od Republike Srpske i poštivanje presuda Ustavnog suda BiH, a to je fundamentalno za vladavinu zakona. Ali isto tako i savjeti za državnu pomoć i konkurenciju moraju da rade na osnovu zasluge rezultata, a ne na osnovu etničke pripadnosti. Ako je zaista ozbiljan u vezi sa svojim stavovima o Evropskoj uniji, onda treba da prihvati te zahtjeve. Ali to nije jedini problem, vi ste aludirali na ostale aspekte već u svom pitanju.
– Gospodin Dodik se stavio na suprotnu stranu od zapadnih vrijednosti. To je upravo suprotno evropskoj perspektivi BiH. Skorašnji izvještaji pokazuju da su Rusi privatnim militantnim grupama omogućili da vrše obuku pojedinaca u Republici Srpskoj kako bi ometali procese u Moldaviji, drugoj zemlji kandidatu za EU. I to treba shvatiti ozbiljno, ne samo lokalne vlasti nego i SAD i cijeli svijet. To nisu postupci nekoga ko je posvećen evropskim vrijednostima i integraciji u EU. Sad, ja ne vjerujem da naši evropski partneri žele uvesti u EU zemlju čiju polovinu teritorije vodi neko ko zastupa Putina i njegove interese. Za mene i za SAD je veoma jasno da gospodin Dodik jeste glavni problem i glavna blokada na putu napretka kakav žele vidjeti građani ove zemlje, na putu pristupanja EU.
Lider SNSD-a je dugo pričao kako ga ne dodiruju američke sankcije, no predomislio se, sad smo u fazi da mu osim Vas i Vaše zemlje smeta i model SWIFT plaćanja?
– Za čovjeka kome ne smetaju sankcije, puno se žali na njih. U prethodnih nekoliko dana stalno govori kako će skinuti sankcije, ako mu ne smetaju, ne znam zašto ih stalno spominje. Ali, dodat ću sljedeće: njemu smeta bilo šta što staje na put njegovoj ličnoj političkoj agendi i programu. A ako ne može imati na raspolaganju SWIFT ili obezbijediti finansijska sredstva iz inostranstva zbog SWIFTA, on se žali. Moja vlada će nastaviti da koristi sva sredstva koja ima na raspolaganju, uključujući i sankcije, kako bi pojedince držala odgovornim za antidejtonsko postupanje ili korupciju.
– A to uključuje gospodina Dodika i sve one koji su mu omogućili finansijsku i političku podršku za takvo antidejtonsko djelovanje ili koruptivne radnje. Prekjučer smo uveli dodatni set sankcija i veoma smo jasni bili i javno da ukoliko podržavate sankcionisane pojedince, uključujući recimo i banke, onda sebe izlažete riziku od sankcionisanja. Banke su privatni subjekti koji mogu donositi vlastite odluke s kim će poslovati i s kim neće poslovati. Oni moraju te faktore uzeti u obzir kad rade analizu rizika za vlastito poslovanje i donijeti odluku da li je mudro držati račun ili poslovni odnos sa nekima koji su sankcionisani od SAD-a. Kao što sam rekao, ja zaista mislim da reakcije gospodina Dodika i drugih koji su sankcionisani ističu da su sankcije ozbiljne i da imaju utjecaja. Kada sam došao ovdje, puno se govorilo u medijima od pojedinaca koji su također sankcionisani da one nisu ozbiljne, da su obična šala. Ali više to nije tako.
Hoće li biti još sankcija?
– Neću baš spekulirati o tome šta će se dalje raditi, ali mogu istaći sljedeće: mi ćemo koristiti sredstva koja imamo na raspolaganju protiv antidejtonskog djelovanja i korupcije. Dakle, sve dok se te aktivnosti odvijaju od političkih lidera i ostalih, mogu predvidjeti još sankcija. Ako ljudi ne žele biti sankcionisani, ne treba da se angažiraju u aktivnostima za koje se izriču sankcije.
Sve češće svjedočimo nekad nezamislivom suglasju Dodikove i retorike vrha SDA: kako to objasniti?
– Dozvolite da počnem time što ću napraviti jednu opservaciju. Mislio sam da je nikad neću izreći, ali prilično je šokantno. Gospodin Izetbegović i neki iz SDA govore o državnim institucijama, OHR-u i to tako kako govori gospodin Dodik o istim pitanjima. Znate, kada napadate državni Sud, jer vam se ne sviđa neka njegova presuda u krivičnom slučaju SDA o zloupotrebi položaja, to podriva tu instituciju, ili o odluci visokog predstavnika, pa onda predlažete da se zatvori taj ured, time podrivate Mirovni sporazum. Ne možete funkcionirati tako da vam se sviđaju presude za ljude koji vam se ne sviđaju i ne sviđaju one za ljude koji vam se sviđaju.
Zašto to dolazi od gospodina Izetbegovića? Pa to je izdaja sopstvene stranke i onoga što sopstvena stranka i članovi misle o tome. Oni su se borili, žele da grade Bosnu i Hercegovinu, a ovdje lider stranke i drugi oko njega napadaju državne institucije, govore o međunarodnoj zajednici i napadaju je, a ona podržava multietnički karakter, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Još jedna stvar je za mene tužna, ako to mogu tako opisati. Gospodin Dodik, kada god se nešto dogodi, on ustane i kaže – pa, napadaju me zato što sam Srbin. Kada djeluješ antidemokratski, kada si u korupciji, onda te kritikuju. Neki dan vidio sam intervju gospodina Izetbegovića, neko mu je postavio pitanje u vezi s tim zašto ljudi kritikuju SDA, a on kaže – zato što smo muslimani. Uopšte se ne radi o tome.
Želim da kaže kakav je stav SAD-a, vrlo jasno: Imamo vrlo jasne principe kojima se vodimo u provedbi naše politike u Bosni i Hercegovini. Kada govorimo o endemskoj korupciji ovdje i o prijetnji koju ona predstavlja za demokratiju u zemlji, napredak zemlje, za stanovnika ove zemlje. To je problem za bilo koga i odnosi se na bilo koga ko se uključuje u takve aktivnosti, bio to Dodik, Izetbegović ili Čović. Ne može vam takvo kriminalno ponašanje proći i neodgovorna retorika. Ne radite to zbog svoje etničke skupine. Bosna i Hercegovina je za sve njene stanovnike i lideri pojedinačnih političkih stranaka treba da rade na tome da grade bolju budućnost ljudi u ovoj zemlji. Pa se vraćam sada na ono gdje smo počeli: zaista je šokantno, duboko šokantno, vrlo razočaravajuće da gospodin Izetbegović jako slično zvuči gospodinu Dodiku kad govori o državnim institucijama ili visokom predstavniku.
Najgorljiviji ste zagovornik projekta Južne interkonekcije, no i dalje su sve oči uprte u Dragana Čovića i njegovo opetovano forsiranje razloga za opstrukciju?
– Državni sekretar Antony Blinken vrlo je jasno rekao ministrima vanjskih poslova Hrvatske i BiH da vide taj projekat kao ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, BiH i Hrvatske. Razlog je vrlo jednostavan, ova zemlja 100 posto zavisi od ruskoga gasa i to izlaže zemlju ucjenama. Mi znamo i iz istorije da Rusija zloupotrebljava tu vrstu monopola i politički i ekonomski, a znamo i kakav je pokušaj bio prošlog ljeta. Taj se problem treba riješiti. To je ujedno i ekonomska korist za BiH i za Hrvate u BiH koje gospodin Čović tvrdi da predstavlja. Otvorit će nova radna mjesta, pristup energiji koja je potrebna firmama za njihov razvoj. Gospodin Čović svemu tome stoji na putu, on želi novog operatera za prenos kojeg on može ekonomski i politički kontrolirati za lične i profiterske interese. To je pogrešno, a i nemoguće je da kompanija postoji bez stručnjaka koji znaju raditi svoj posao.
E sada, jasno je šta treba da se dogodi. Postoji zakon koji je usvojen o Južnoj interkonekciji u decembru 2021. i koji je dobio podršku HDZ-a. Taj zakon treba sad usvojiti u federalnom Parlamentu, a ne čini se da Vlada radi na tome. Ako nema liderstva u Vladi FBiH da se ovo uradi, onda federalni Parlament treba da preuzme vođstvo. Ovdje se radi o zaštiti interesa stanovnika Federacije od ruske ucjene i radi se o prilikama za ekonomski rast i razvoj koji će ovaj projekat donijeti.
Vaš se mandat primiče kraju. S obzirom na to da ste u našoj zemlji radili i prije 12 godina, kako vidite današnju Bosnu i Hercegovinu?
– Po mom mišljenju, BiH je suočena sa jednim od najtežih perioda od devedesetih. Dejtonski mirovni sporazum je pomogao da se donese i održi mir, ali on nije savršen. To niko nikada nije ni rekao. Ali, to je okvir koji je pod napadima gospodina Dodika, ali i ne samo njega. Ima i drugih koji podrivaju BiH.
– Etnonacionalistička retorika je gora nego što je bila kada sam prvi put bio ovdje, više ekstremizma je prisutno. Kada su u pitanju zapošljavanje i mogućnosti, tu ne stojimo dobro. Vidimo nove zgrade u Sarajevu i po drugim mjestima i mislim da je to sjajno, ali činjenica je da privreda ne generiše dovoljno prilika za ljude kako bi ostali ovdje i zbog toga ljudi odlaze. Tu je i endemska korupcija i stvari su sve gore, što je zaista uznemirujuće za mene. To nije razlog da odustanemo, ja sam u srcu optimista, inače se ne bih bavio ovim poslom.
Mandat OHR-a
Podvukao sam nekoliko puta da su SAD posvećene teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH i posvećeni smo korištenju međunarodnih sredstava kako bismo ih odbranili i omogućili da se sredstva koja međunarodna zajednica ima koriste na dobar način. Uključujući bonske ovlasti visokog predstavnika. On ima mandat da preduzme aktivnosti kada je to neophodno i on donosi odluku kada će to učiniti. SAD podržavaju njegov mandat i njegove ovlasti da donese odluku, ali to podrazumijeva i našu podršku EUFOR-u i mogućnosti i sposobnost EUFOR-a da očuva integritet zemlje i da omogući sigurno okruženje. Niti jedna zemlja nije više posvećena BiH od SAD-a.
Mislim da je to evidentno iz investicija i ulaganja koje smo imali, ulaganja u razvoj, u sektor odbrane i privredni razvoj. I nećemo tek tako otići i okrenuti glavu, jer ljudima u ovoj zemlji su važne stabilnost i sigurnost u BiH. To je važno i mojoj zemlji. I to je dvostranački pristup i posmatranje BiH. Otkako sam došao ovdje početkom 2022. i ja sam se trudio najviše što sam mogao kako bih osigurao da SAD brzo, jasno i čvrsto djeluju na antidejtonsko djelovanje i politike koje podrivaju BiH ili njene institucije. Ja ću to nastaviti do dana dok se ne ukrcam na avion i napustim BiH i prestanem biti ambasador u ovoj zemlji.
Vildana Selimbegović (Oslobođenje)
Komentari