Ruždija Adžović : Nijemci i Srbi
Nijemci su protekle sedmice obilježili godišnjicu pokušaja atentata na Hitlera, odajući počast žrtvama nacizma i pokretu otpora na čijem je čelu bio oficir Klaus fon Štaufenberg (Claus von Stauffenberg). Takav odnos Njemačke prema nacističkim zločinima logičan je slijed slavnog gesta njenog kancelara Vilija Branta (Willy Brandt), koji je 1970. godine kleknuo pred Spomenikom junacima varšavskog geta, odajući tako poštu milionima jevrejskih žrtava holokausta i moleći za oproštaj zbog zločina počinjenih u njemačko ime u vrijeme nacizma.
I dok se Njemačka i nakon tolikih godina stidi svojih zločinaca i ograđuje se od njih, u RS i Srbiji još se slave kreatori i izvršioci najgnusnijih zločina i genocida poput Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Gorana Hadžića i mnogih drugih. Štaviše, Vlada Srbije aktivno učestvuje u veličanju lika i djela nacističkog saveznika iz Drugog svjetskog rata, vođe zloglasnog četničkog pokreta Draže Mihailovića, i već mjesecima vodi akciju pronalaska njegovog groba, da bi ga obilježila i od njega napravila svetište za srpske neonaciste.
Srbija, kako sada stvari stoje, još zadugo neće prihvatiti vrijednosti koje Njemačka njeguje decenijama nakon nacističkih zločina. To naš istočni susjed svakodnevno potvrđuje svojim djelima, bez obzira na to što su u Hag ispraćeni Milošević, Karadžić, Mladić i Hadžić. Srbija je svoje zločince dugo skrivala i na kraju ih, kada im je biološki kraj blizu, iskoristila kako bi popločala put do Evropske unije. Morbidno, nepravedno, ali efikasno.
Komentari