Kliker.info

Prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian) izuzetno je zadovoljan posjetom Sjedinjenim Američkim Državama i razgovorima koje su on i visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling) imali s američkim zvaničnicima. – Mislim da i SAD i visoki predstavnik sada još bolje razumiju jedni druge – kaže Gregorijan u intervjuu za "Dnevni avaz". U susret sastanku Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji će uslijediti krajem februara, visoki predstavnik putuje kako bi državama objasnio svoju poziciju o budućnosti OHR-a. – On je jasno i javno sada kazao koja je njegova pozicija u vezi s tim pitanjem – da mandat OHR-a treba biti produžen. Sve više, čini mi se, takvo mišljenje preovladava u PIC-u. Mogu reći i da SAD ozbiljno razmatraju mogućnost da se mandat OHR-a sa bonskim ovlastima produži – smatra Gregorijan. S njim smo razgovarali u Vašingtonu tokom posjete SAD.   

Šta će biti Vaš posao kao glavnog zamjenika visokog predstavnika?  

– Tu su organizacioni zadaci kako bi OHR provodio instrukcije visokog predstavnika i PIC-a. Mislim da ima prostora da se funkcioniranje OHR-a poboljša.
Politički – radit ću na reformi policije, ekonomskim pitanjima, saradnji s Hagom i vezi s NATO-om.   

Saradnja s Hagom? U kojem smislu?  

– O tom pitanju ovdje u Vašingtonu mnogo smo razgovarali. Želim vidjeti da se na tom puno više radi i da se mreža podrške Karadžiću i drugima suzbije.
Razradili smo i neke nove ideje, kako bi se ponovo pokrenuo taj proces. Želim vidjeti zapljenu imovine članova porodice Karadžić koji su u mreži podrške. Postoji zakon koji je usvojen u organima BiH, kojim se plijeni imovina onima koji pomažu bjeguncima – auta, novac, TV, kuće… Ti ljudi podržavaju masovne ubice i silovatelje te moraju biti izvedeni pred sud. Naprosto, želim vidjeti akcije na tom planu, zamrznutu imovinu porodice Karadžić. Radovan Karadžić u SAD izgubio je na sudu zbog zločina koji su počinjeni u BiH i duguje preko milijardu dolara žrtvama logora za silovanje. On je već osuđeni ratni zločinac, ne samo optuženi. Zašto bi njegova imovina bila na raspolaganju njegovoj porodici, kad ga oni pomažu.Dakle, želim da se na tom polju uradi nešto sasvim konkretno i razgovarat ću o tome s državnim i entitetskim zvaničnicima. Vrijeme je za akciju. 

  Spomenuli ste i NATO kao dio svojih obaveza. Da li je realno da BiH postane članica Alijanse 2009. godine?  

– Nije, ako se nastave smanjivanja za vojne izdatke. Postoje i problemi s vojnom imovinom i to se brzo mora riješiti. Novi vojnici moraju doći, nove brigade početi raditi od 1. jula, a to se ne može uraditi bez novca. Ono što je predviđeno za vojsku isuviše je malo i za vojnu strukturu koja je u tranziciji i ima ove potrebe, najmanje dva posto bruto društvenog proizvoda treba biti izdvojeno. Taj novac ide u modernizaciju bh. vojnih snaga kako bi bile kredibilni kandidat za NATO. Ne mislim da bi rješenje bilo u daljnjem smanjenju vojnih potencijala BiH i moram iskreno reći da postajem umoran od ljudi koji pričaju kako im je san da u NATO uđu za dvije godine, a ne rade ništa da povećaju budžet za potrebe odbrane. Naprosto, taj se posao ne može uraditi bez novca. I ne traži se nešto nemoguće ili nepotrebno. Vojne strukture BiH veoma su dobro organizirane i u njima nema ništa što je ekstravagantno ili nepotrebno. Nadam se da će Predsjedništvo, kao vrhovni komandant, poslati budžet parlamentu koji odgovara potrebama i u oblasti odbrane, te da će parlament to podržati.  

Kada je reforma policije u pitanju – to izgleda kao najteže pitanje?  

– To izgleda kao veliki problem. Kanim razgovarati o rješavanju tog problema.Mislim da ima osnova za nadu da se na tom polju može napraviti dogovor i o tome ću u narednim sedmicama razgovarati i s ljudima u BiH i s predstavnicima međunarodne zajednice. Osnova za razgovore je prilično dobar izvještaj Direkcije za reformu policije. On je osnova za daljnji napredak i dosta toga se može raditi. Moramo raditi na zakonu o policiji kao narednom koraku. Ako se dogovor ubrzo postigne, deblokirat će se proces stabilizacije i pridruživanja 

Imate li neki rok do kojeg određeni dijelovi tog posla trebaju biti obavljeni?
– Nestrpljiv sam i želim vidjeti da se nešto dešava na ovom polju što prije. Neke svoje prijedloge ubrzo ću iznijeti zainteresiranim stranama.  

Kakve prijedloge imate?
– Ne mogu reći dok s njima ne razgovaram o tome. Želim čuti šta politički lideri imaju reći o ovome. Ako vidim da se oni trebaju sastati i zajedno razgovarati, spreman sam im u tome pomoći i organizirati sastanak. Nadam se da ćemo do ljeta moći završiti cijeli ovaj posao i potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju .
– Ostajem i supervizor za Brčko. Ovdje u Vašingtonu sreo sam se i s arbitrom Robertsom Ovenom (Owen) i informirao ga o stanju u Distriktu, planovima u vezi sa zakonom o Distriktu, planovima za poboljšanje strukture vlasti, te prihodima od PDV-a. On mi je iznio svoje poglede na zakon o Distriktu, te procedurama tribunala.
Oven nastavlja ohrabrivati strane u sporu da se dogovore kako Arbitražni tribunal ne bi morao donositi odluku u ovoj oblasti.  

Znači, SAD naginju ideji da se mandat OHR-a produži?
– Mogu reći da je za moju zemlju ta ideja sve prijemčivija. Oni su razumjeli argumente visokog predstavnika i naginju tom rješenju. No, samo predstavnik SAD može reći stav zemlje. Ono što je nama rečeno navodi me na pomisao da će SAD najvjerovatnije podržati ostanak OHR-a i bonskih ovlasti. Sead Numanović (Dnevni avaz)