Kliker.info

– Analitičari tvrde da ponovo na djelu imamo “diplomatsku agresiju” Hrvatske na BiH, referišući se na posljednje istupe predsjednice ove države Kolinde Grabar Kitarović, ali i hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu. Kako tumačite činjenicu da zvaničnici Hrvatske lobiraju za izmjene bh. izbornog zakonodavstva, što je isključivo unutrašnje pitanje BiH?

HADŽIDEDIĆ: Prevashodno, mislim da je sasvim dobra kvalifikacija “diplomatska agresija”. U suštini, agresija Hrvatske na BiH, koja je prvo bila vojna, pa ekonomska, a sada diplomatska, nikada nije ni prestajala, samo je mijenjala forme. Naravno da se radi o neprihvatljivom ponašanju. Kada bi BiH zaista imala vlastite institucije koje se ponašaju u skladu sa suverenitetom države koju treba da predstavljaju, one bi trebalo da reaguju na takva ponašanja na odgovarajući način.

Prije svega, trebalo bi pred međunarodnim tijelima da se o tome izjasne. Postoji Vijeće sigurnosti UN, u krajnjoj liniji postoji i Evropski parlament gdje se Hrvatska sama oglašavala. Bilo bi potrebno da se i institucije BiH same očituju po tom pitanju. Kada se već u evropskim institucijama govori o BiH, onda bi trebalo da se čuje i glas BiH, bez obzira na to što ona nije članica EU. Dakle, bilo bi normalno da se institucije BiH oglase kada se o ovoj državi govori. No, to izostaje. Jednostavno, radi se o jednostranoj akciji Hrvatske na koju nema adekvatnog odgovora iz BiH, što je najviše zabrinjavajuće.

– Kako se, prema Vašem mišljenju, ponaša EU u ovom slučaju? Nailazimo li na zid ćutnje EU, iako jedna njena članica na ovakav način nastupa spram države koja želi postati dijelom evropske porodice?

HADŽIDEDIĆ: Mi kao država nemamo nimalo dobro iskustvo sa EU. Dok je trajala agresija i Hrvatske i Srbije, znamo da je EU na sve moguće načine nastojala da se napravi da to ne primjećuje. Prema tome, mi se nemamo čemu nadati od EU. Ne mogu reći da je EU imala previše simpatija za istupe Hrvatske u evropskim institucijama, ali s druge strane, ona nije ni javno reagovala protiv njih.

Da bi se tako nešto dogodilo, bilo bi potrebno da institucije BiH njima upute poruku. One su se dužne izjasniti protiv tako neprihvatljivog ponašanja kojim se ruši suverenitet i integritet BiH. One se moraju oglasiti, to je jasan akt agresije i nešto o čemu se institucije EU moraju oglasiti, ali se one neće oglasiti dok ih institucije BiH ne pozovu da se oglase.

– Kada govorite o institucijama BiH, zašto se zvaničnici Hrvatske ne obrate njima i ne razgovaraju sa njima, umjesto što o unutrašnjim pitanjima BiH razgovaraju na svim mjestima osim upravo sa institucijama ove države?

HADŽIDEDIĆ: Pod broj jedan, Hrvatska nema šta da diskutuje na temu izbornog procesa u BiH. To se njih ne tiče ni na koji način. Dakle, Hrvatska tim povodom ne treba da se obraća ni institucijama BiH, niti institucijama EU. Ako im se nešto ne sviđa, to nje njihov problem. Nemaju čak pravo o toj temi ni da se oglašavaju, jer i to izlazi izvan okvira međunarodnih normi. Prema tome, Hrvatska nema pravo nikome da se obraća o toj temi. Ako joj se ne sviđa ishod izbora u BiH, to je njen privatni problem.

Činjenica da se Hrvatska ne obraća institucijama BiH, pa ni na takav neprimjeren način, svjedoči samo jednoj stvari – Hrvatska zapravo nikada nije ni priznala BiH, niti njene institucije u suštinskom smislu. Ne izgovaramo ovo olako, činjenica je da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, te da je tu agresiju zaustavila tek pod pritiskom SAD-a, ali i da je potpisala neke sporazume kojih se nikada zapravo nije držala.

No, najveći problem je što mi u BiH nismo sami sebe priznali u smislu da vlastite institucije pozovemo na odgovornost i tražimo od njih da se oglase adekvatno. U suštini, ovdje ni građani, ni državne institucije ne shvataju elementarno značenje termina suverenitet. Suverenitet je da sami donosimo svoje zakone, sami vodimo svoje poslove i da nam se niko drugi ne miješa, te da svakom drugom uskratimo pravo da nam se miješa. Sve to izostaje u ovom slučaju.

– Pomenuli ste odgovornost institucija BiH. Kako komentarišete poteze, odluke i generalno ponašanje Centralne izborne komisije (CIK) BiH nakon oktobarskih izbora? Svjedočimo li, prema Vašem mišljenju, nizu malverzacija, nejasnoća, zloupotreba i manipulacija?

HADŽIDEDIĆ: CIK BiH se pretvorio u kriminalnu organizaciju u rukama HDZ-a BiH. Nemam ništa drugo reći, osim da za sva svoja krivična djela, jer sve ovo su krivična djela, članovi CIK-a BiH treba da budu uhapšeni. Treba da im se sudi za krivična djela, a mi ih i dalje gladimo po glavi i pitamo se da li je nešto u redu!

Oni su krenuli u proces izmjene Ustava. Krenuli su da narušavaju čak i onaj minimum koji Dejton propisuje, a to je da se kao osnova uzima popis iz 1991. godine. Samovoljno su odlučili da se uzima popis iz 2013. godine. To je direktno kršenje Ustava. Da ne govorim o svim malverzacijama u vezi sa prebrojavanjem glasova i drugo. To su krivična djela, članovi CIK-a BiH treba da budu uhapšeni i da odgovaraju pred sudom. To je sve što imam da kažem o temi CIK-a BiH.

Nevena Ćosić (Vijesti)