Kliker.info

VIJESTI: Kako ocjenjujete odluku Ustavnog suda BiH o tome da 9. januar proglasi kao neustavan Dan RS?

KURTĆEHAJIĆ: Deveti januar je dan kada je napravljena paradržavna tvorevina RS. Dakle, 9. januara je stvorena Srpska republika BiH, a RS je stvorena u Dejtonu. RS je 9. januara 1992. godine bila jednaka današnjem ISIL-u. ISIL je sebe proglasio državom, ali ga niko na svijetu nije priznao. Da bi ste bili država, potrebno je da imate međunarodno priznanje. U slučaju da međunarodno priznanje nije potrebno, svaka oružana formacija mogla bi stvoriti državu.  Dakle, osim vlašću nad nekom teritorijom koja je stvorena, neophodno je i međunarodno priznanje. Situacija oko RS stvorena je nasilnošću i ubijanjem, a nije postojalo međunarodno priznanje.U međuvremenu, 26. februara 2007. godine, bila je presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu, za koju mi mislimo da smo je izgubili. No, mi smo čak dobili mnogo važniju presudu protiv RS-a.

Naime, izgubljena je presuda protiv Srbije i Crne Gore. Nije dokazano da su te zemlje izvršile genocid. No, Sud u Hagu je presudio da se genocid desio u Srebrenici i označeni su krivci. To su vojska, policija i institucije RS-a.
Član 53 Bečke konvencije o pravima ugovora, po kojoj sudi Međunarodni sud u Hagu, kaže da svaki internacionalni ugovor ništavan ako je nastao povredom ”jus cogens” norme, odnosno norme koja uključuje nekoliko zabrana, a osnovna je zabrana genocida.

Nakon sudske presude, utvrđeno je da je genocid učinjen u BiH, utvrđeno je ko ga je učinio, a povrijeđena je norma koja jednostavno čini ništavim Dejtonski ugovor. Jedino nije poznato da li se radi o automatskoj ništavosti, te da li je stvoren osnov poništenja. Ako je riječ o automatskoj ništavosti, kako napraviti izvršenje te ništavosti. Drugim riječima, presudom Suda u Hagu stvorena je mogućenost koja nikada nije iskorištena.

VIJESTI: O kakvoj mogućnosti govorite?

KURTĆEHAJIĆ: O mogućnosti da se potpuno deinstalira kompletna RS, pa i čitav dejtonski projekat, te da se stvar vrati u prvobitno stanje, odnosno u stanje koje smo imali ustavnošću zdravog ustava, dakle Ustava Republike BiH. Sadašnji ustav je ustav sa brojnim greškama. Njime smo dobili državu sa greškom.
Odluka Ustavnog suda je potpuno smatram legitimnom i legalnom. Ako se sada ovo pitanje otvori, potrebne su konsultacije sa profesorima internacionalnog javnog prava, kako bi se ovo o čemu sam prethodno govorio aktuelizira i da nam se da objašnjenje. Osim toga, potrebno je zatražiti i mišljenje Međunarodnog suda u Hagu da vidimo šta znači ta presuda. Stvorena je pretpostavka potpunog deinstaliranja RS, a mislim da su toga i političari u ovom entitetu u velikoj mjeri svjesni.  Kako je moguće postojanje RS, nakon presuda da je RS uradila genocid u Srebrenici?

VIJESTI: Je li u ovim političkim okolnostima moguće govoriti o ukidanju RS-?

KURTĆEHAJIĆ: Prvo što se mora znati jeste da politika stvara pravo, ali kada je pravo stvoreno, ono obavezuje politiku. Nažalost, mi u BiH nismo navikli da funkcionišemo po pravu. Pravo mora biti primjenjeno, a naši političari se moraju naučiti kako da iskoriste pravne mogućnosti. Nažalost, u BiH ne vidim niti jednog političara sa državničkim kapacitetom. Većina se ponaša kao foteljaši, što je velika tragedija BiH.

VIJESTI: Bošnjački politički predstavnici upozoravaju da nepoštivanje odluke Ustavnog suda BiH udaljava RS od Dejtonskog sporazuma.

KURTĆEHAJIĆ: RS se udaljila od izvornog Dejtona u mnogim aspektima. Udaljila se i onog momenta kada je Dodik pokrenuo pitanje Suda i Tužilaštva BiH. Osnov za stvaranje ovih pravosudnih institucija krije se u članu 3 stav 5 dejtonskog Ustava, koji govori o dodatnim nadležnostima. U jednom dijelu odredbe ističe se da će BiH preuzeti sva pitanja koja su potrebna da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodnopravi subjektivitet BiH, te da se u tom smislu mogu formirati dodatne institucije. Jedini koji to može uraditi je visoki predstavnika u BiH, zato što je on krajnji tumač Dejtonskog sporazuma.
RS se nepoštivanjem odluka Ustavnog suda svakako udaljava od izvornog Djetona i može sebe dovesti u još jedan problem, još jedan razlog poništenja Dejtonskog sporazuma, a to je nepoštivanje ili neizvršenje međunarodnog ugovora. Jedan od osnova poništenja međunarodnog ugovora jeste i njegovo nepoštivanje.

VIJESTI: Ko je odgovoran za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH?

KURTĆEHAJIĆ:  Visoki predstavnik u BiH je odgovoran za to. No, razočaran sam i kapacitetom našeg političkog vrha, jer nije odgovorio zahtjevima vremena.

Nevena Šarenac (Vijesti.ba)