Kliker.info

Ovoga jutra u političkim minutama Jutarnjeg programa gost je dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo

“Nismo pesimistični ako smo realistični ako trezveno pristupimo cjelokupnoj analizi onog što nas očekuje. Mislim čak da je ona euforija koja je vladala polako počela da popušta i da malo dolaze trezveniji tonovi jer suštinski svi znaju pa čak i oni koji nisu bili dovoljno upoznati s tim iz političkih struktura komentarisali su šta nas očekuje. Mi se u ovom trenutku nalazimo u fazi kada tek praktično trebamo da pripremimo nešto, jednu da tako kažem vrstu slike onoga što trebamo da usvojimo kroz procese približavanja Europskoj uniji. Dakle postavljeni su jasni okviri,  mjerila koja će prethoditi tome da nam se odobri, odnosno usvoji pregovarački okvir od strane Europskog vijeća nakon što mi ispunimo uvjete koje je još 12. oktobra 2022, postavila Evropska komisija. To će značiti i zakon o sudovima oko kojeg se nisu mogli dogovoriti to znači isto tako zakon o visokom sudskom tužilačkom vijeću. Dakle ove izmjene koje su se desile, neće biti dovoljne. To znači napredak u nekim oblastima koje će uključivati možda ako Europska komisija zaista bude insistirala na onome što je navedeno u tim uvjetima a odnosi se na veće medijske slobode, zaštitu medijskih djelatnika i tako dalje, da će entitetska skupština morati na neki način povući ili staviti van snage izmjene krivičnog zakona koje se odnose na klevetu.

Očekuje nas niz izazova. Jedan od velikih izazova će svakako biti u kasnijoj fazi, usvajanje onoga što je definirano tim uvjetima od oktobra 2022 godine, takozvanog nacionalnog plana za usvajanje pravne stečene Europske unije i ako samo pogledamo takve i slične nacionalne planove u nekim drugim državama. Taj nacionalni plan u Sjevernoj Makedoniji ima 800 stranica teksta koji podrazumijeva koje sve zakone i pravne akte generalno Europske unije treba usvojiti i podjednako primjenjivati na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.  To je jedan novi veliki izazov jer ćemo u nekom trenutku morati formirati Vrhovni sud koji treba sve to da uskladi jer niti jedna zemlja članica Europske unije nema bez da unutar svoje pravosudne strukture nema Vrhovni sud ili nešto slično u smislu kapaciteta suda. Neki imaju različite naravno sudske instance koji usklađuju podjednaku primjenu u različitim oblastima kada se radi o pravnoj stečevini Europske unije. Tako da nas očekuje zaista jedan izuzetno veliki posao, da zanemarimo priču o tome da moramo formirati pregovarački tim, odrediti ko će biti glavni pregovarač. Oko toga se još lome koplja, kome pripada ta uloga i tako dalje.”

“Pozitivni pomaci su napravljeni i to je ono što smo mi doživjeli nekako od onog trenutka kada smo dobili to zeleno političko svijetlo možemo nazvati od strane Europskog vijeća jeste da je nastala utrka s jedne strane stvaranje jedne euforije, jedne emocionalne oluje kao da imate osećaj da ste već sutra punopravna članica Europske. S druge strane je takva jedna vrsta utrke da se taj pozitivan pomak na neki način obezvrijedi. On se desio, ali živjeti na euforiji tog pozitivnog ili zelenog političkog svjetla bi bilo apsolutno pogrešno. Ako samo pogledamo Ukrajina je na primer onog trenutka kada je dobila zeleno svijetlo počela sa svojim da tako kažemo samopregledom. Ono što će radit inače Europska komisija isto tako u  Ukrajini zajedno sa vlastima, radit će isto i u Bosni i Hercegovini. Samopregled usklađenosti legislative, zemlje sa pravnom stečenom Europske unijen i utvrdila je da je potrebno da usvoji 2739 različitih pravnih akata. Zamislite koliko mi moramo ubrzati taj proces u Bosni i Hercegovini da bi zaista u nekom razumnom periodu a uvijek je nezahvalno pričat o godinama kada bi se moglo očekivati članstvo. Mi sada, evo ovaj saziv Parlamenta je do sada usvojio 16 zakona a 16 je odbijeno.

Prethodni saziv Parlamenta je za četiri godine usvojio 60 zakona a 61 je odbijen, govorim o državnom Parlamentu. Zamislite sada ako trebate da usvojite 2739 različitih pravnih akata. Neke ne treba usvojiti Parlament nego će se na nekom nižem nivou primenjivati, donositi odluke. Koji je to proces i koliko je to godina sa ovakvim tempom koji mi imamo za usvajanje zakona može trajati. Tako da su to, nisu nikakvi pesimistični nego vrlo realistični tonovi da bi zapravo znali i generalno gledaoci koji trebaju da se informišu o tome kao javnost koja će pratiti taj proces ali bogami i oni koji donose odluke jer nisam uvjeren da svi zapravo razumiju kakav je i koliko izazovan ovaj proces.

Vjerujem da su od zemalja koje su prethodno ušle od Hrvatske pa prethodno od Slovenije i od neki drugih država mogle zapravo čuti o tim iskustvima i koliko je zapravo pravnih akata potrebno uskladiti. Onda samo uzmete to pomnožite sa kompleksnošću Bosne i Hercegovine i činjenicom da će te pravne akte morati implementirati i entiteti i kantoni da ćemo imati opet izazove oko tog pitanja prijenosa nadležnosti. Jer suštinski ono što EU  želi, ona želi da Bosna i Hercegovina razgovara sa njom. Dakle ne da sa njom razgovara bilo ko drugi osim Bosne i Hercegovine. Naravno kroz pregovarački tim će biti predstavljeni i drugi nivoi vlasti kroz svoje predstavnike ali ona zapravo pregovara sa Bosnom i Hercegovinom i traži od Bosne i Hercegovine da se usklađuje sa pravnom stečevinom EU.”

“Zvuči možda na prvi pogled zastrašujuće ali ovdje će biti i ključni test ko je zaista stvarno opredijeljen za EU integracije kada se govori generalno o političkim strukturama i vlastima u Bosni i Hercegovini.”

“To će vjerovatno biti opet političko rješenje. Ja bih volio da bude ekspertsko rješenje u smislu da zaista se radi i to su već neki dobri poznavaoci EU integracija naglasili da bi bilo potrebno da se radi o osobi koja izvrsno zna i unutrašnju politiku, koja izvrsno zna i EU integracijski proces. To je u suštini nešto što se u teoriji naziva igra na dva nivoa kada govorimo o pregovaranju za pristupanje punopravnom članstvu Europske unije. Dakle na prvom nivou pregovarate unutra i u suštini to je i u zemljama koje imaju jednostavniji politički sistem na primer Slovenci su rekli da im je najizazovniji dio bio pregovaranje unutra. Zamislite kako je onda u Bosni i Hercegovini, kakav će to biti izazov? Pregovarati unutra a onda nakon toga pregovarate sa Europskom unijom, mada tu je pretjerano reći da pregovarate, vi se samo usklađujete. Dakle nećete moći pregovarati na način da će vam Evropska Unija u toj fazi za razliku od sada praviti neke ustupke, snižavati kriterije i tako dalje.

Veliki je izazov što je i cjelokupan taj nacionalni plan koji ćemo mi usvajati  za neki višegodišnji period, za detaljan pregled šta sve trebamo da usvojimo, što je to prilično živa materija. Europska Unija je živo, dinamično tijelo kontinuirano se usvajaju novi pravni akti, direktive i vi  to sve zapravo usput morate pored svega onoga što je ranije bilo, prilagođavati, usvajati i tako dalje. To je jedan kontinuiran proces ali ova već naredna godina će umnogome pokazati i biti test zapravo ko je od  koalicije zaista opredijeljen prema EU integracijama. Ja uvijek, to je moj stav da dvije trećine koalicija apsolutno nisu za EU integracije jedna trećina posebno, kad se radi o Entitetu Republika Srpska to se pokazuje i riječima i djelima i da je tu nekako istočna alternativa puno za njih relevantnija. Isto tako HDZ, veliki upitnik vezan za EU integracije. Vidimo odmah, nakon praktično dan da tako kažem poslije zelenog političkog svijetla iz Brisela dobili smo prijedlog izbornog zakona koji apsolutno oponira svemu onome što mi trebamo da usvojimo na tom procesu i negira zapravo ono što bi mogli reći da je taj neki EU okviru u smislu i prava i vrijednosti.”

(FTV)